Naziv
Povijest pakla
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
2
Šifra
184279
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Upoznavanje studenata s idejom pakla kao dijela kolektivnog imaginarnog svih civilizacija koja obuhvaća niz predodžbi (teoloških, književnih, filozofskih, umjetničkih, pučkih...) o paklu od starog vijeka do suvremenosti. Povijesni razvitak koncepcije pakla. Naglasak na razumijevanju temeljnih pojmova, struktura i procesa. Kod studenata potaknuti izgradnju suvremene kulture povijesnog mišljenja. Osposobljavanje za samostalno promišljanje ideje pakla kroz povijest kao odrazu nekih stvarnih društvenih potreba dotičnog vremena. Razumijevanje ideje pakla u današnjici.
Sadržaj
  1. Uvod. Definicija i temeljni pojmovi. Literatura i izvori.
  2. Nastanak ideje pakla. Šamanski pakao. Pakao drevne (pretkolumbovske) Amerike. Germanski pakao.
  3. Pakao civilizacija starog vijeka. Egipatski pakao. Mezopotamski pakao. Hinduistički pakao.
  4. Pakleni svjetovi zapadne civilizacije: Grčka i Rim.
  5. Pakao u filozofiji i književnosti starog vijeka: Homer, Hesiod, Platon, Vergilije, Ciceron i Lukrecije. Pučki pakao.
  6. Biblijski i hebrejski pakao. Rabinski i talmudski pakao. Pakao u Novom zavjetu.
  7. Kršćanska predodžba pakla. Pakao u pučkoj predaji. Crkveni oci.
  8. Pakao kršćanskih teologa. Pakao u monaškim vizijama.
  9. Heretici i pakao. Muslimanski pakao.
  10. Pakao srednjeg vijeka. Pakao u službi pastorale straha. Čistilište kao privremeni bijeg iz pakla.
  11. Pakao umjetnika i pakao kao književna tema od srednjeg vijeka do 16. stoljeća. Pakao mistika.
  12. Preispitivanje i kritika ideje pakla ( 17. i 18. stoljeće)
  13. Ideja pakla u 19. stoljeću.
  14. Preobrazbe ideje pakla u 20. stoljeću.
  15. Suvremeni pakao. Budućnost ideje pakla.

Ishodi učenja
  1. Prepoznati i analizirati društvenopolitičke i kulturne procese u svjetskoj povijesti.
  2. Identificirati i objasniti temeljne povijesne procese u zadanome kronološkom okviru.
  3. Identificirati i objasniti povijesne fenomene u komparativnohistorijskoj perspektivi.
  4. Ocijeniti značenje proučavanih fenomena u širem povijesnom kontekstu.
  5. Usvojiti sposobnost samostalnog zaključivanja na temelju povijesnih izvora i historiografskih tumačenja.
  6. Istražiti različita historijska i teorijska gledišta koja omogućavaju diferencirane perspektive o određenim povijesnim fenomenima.
Metode podučavanja
Predavanja. Samostalni zadaci.
Metode ocjenjivanja
Pohađanje, seminarski rad, usmeni ispit.

Obavezna literatura
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij