Naziv
Povijest ranih civilizacija
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
2
Šifra
36034
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj je kolegija da osposobi studente za razumijevanje najvažnijih procesa u dugom povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju prva organizirana društva. Kolegijem ih upoznajemo s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktičnim pristupima u istraživanju najstarije povijesti čovječanstva. Jedan je od najvažnijih ciljeva kolegija da studenta upućuje na samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).
Sadržaj
  1. Upoznavanje s problematikom stare povijesti. Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s načinom rada, osnovnom literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraživanja najstarije povijesti čovječanstva, stanje historiografije danas: teorijski pristupi i znanstvene discipline koje se bave istraživanjem različitih aspekata povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim kronološkim smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraživanju stare povijesti.
  2. Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se odvijati nastava povijesti ranih civilizacija. Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije: u ovoj će nastavnoj jedinici posebna pažnja biti posvećena geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije, Sirije, Irana, istočnog Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru.
  3. Neolitizacija starog Istoka: počeci zemljoradnje i uzgoja životinja, organiziranje prvih većih naselja, mreža uzajamnih kontakata između udaljenih prostornih cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji). Pregled žarišnih zona neolitizacije ovog prostora, osnovne kronološke smjernice.
  4. U ovom predavanju najviše se pažnje pridaje razdoblju od 5. do 3. tisućljeća prije Krista, ključnom za razumijevanje početaka prvih velikih civilizacija "Plodnog polumjeseca" (od Egipta do Mezopotamije). Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija, stvaranje društvenih elita koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovačkih mreža). Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava pisma, lončarsko kolo, kotač te druge tehnološke inovacije (bakreno doba). Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji.
  5. Stvaranje velike egipatske države tijekom 3. tisućljeća prije Krista (Stara država i 1. međurazdoblje).
  6. 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije: prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura. Ujedinjenje prostora Međurječja u veliku državnu cjelinu. Rana povijest jugozapadnog Irana, istočnog Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s prostorom Mezopotamije i Egipta.
  7. Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska država.
  8. Srednja država i 1. međurazdoblje (prva polovica 2. tisućljeća prije Krista u Egiptu).
  9. Egipatska Nova država: ekspanzija te razdoblje krize.
  10. Kasno brončano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće prije Krista. Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao božji namjesnik na zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih država, internacionalizacija i stvaranje intezivnih diplomatskih kontakata Hetitskog kraljevstva, Egipatske države, Asirije, Babilonije, Elamskog kraljevstva. Nadiranje "Naroda s mora", propast Hetitske države.
  11. Egipatska povijest od početka 1. tisućljeća do Saiske dinastije (664. prije Krista).
  12. Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje globalnog imperija.
  13. Novobabilonska država (626-539) i početak ekspanzije Perzijanaca
  14. Povijest perzijskog kraljevstva (6. – 4. stoljeće prije Krista). Početak helenističkog razdoblja na prostoru starog Istoka.
  15. Posjet Arheološkom muzeju u Zagrebu

Ishodi učenja
  1. Opisati i rastumačiti osnovne povijesne fenomene i najvažnije procese koji se mogu pratiti u ranoj povijesti starog Istoka
  2. Analiza dinamike promjena i ljudskih iskustava ovisno o vremenu i prostoru različitih društava na prostoru starog Istoka
  3. Objasniti različite načine na koje su povjesničari koji su se bavili ranom povijesti starog Istoka ovisno o vremenu i društvu u kojem su djelovali proučavali prošlost i primjenjivali ta znanja u istraživanju
  4. Objasniti suprotstavljene argumente u izvorima i literaturi, kako ih procjeniti i koristiti u vlastitom istraživanju
  5. Iznositi stavove o pojedinim povijesnim događajima i procesima u ranoj povijesti starog Istoka i važnosti njihovog oblikovanja na temelju dokaza i valjanih argumenata
  6. Pronalaženje relevantne literature i izvora, koristeći uz dostupnu literaturu i digitalnim zbirkama tekstova kao i muzejskim resursima
Metode podučavanja
Interaktivni pristup, upućivanje studenata na praktičan rad te izradu pisanih radova i eseja, praktični rad na predmetnim izvorima, terenska nastava. Sadržaj kolegija upućuje nas na interdisciplinarni pristup. Opseg gradiva, specifična tematika, upućenost na rezultate arheologije, antropologije, etnologije, različitih prirodnih znanosti, postavljaju pred studenta velike zahtjeve. Prije svega radi se o potrebi teorijske osposobljenosti za razumijevanje razvoja civilizacije, od samih njenih početaka. Predloženi način rada traži i od studenta i nastavnika stalnu aktivnost i međusobnu suradnju.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Povijest svijeta (The Times), Zagreb 2002, Hena Com, 16-67
  2. F. BOURBON, Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Zagreb 2002, Mozaik knjiga, 92-268
  3. A. SILIOTTI, Egipat. Hramovi, bogovi, ljudi, Zagreb 1999, Mozaik knjiga
  4. S. KOCHAV, Izrael. Zemlja i njezin sjaj, Zagreb 2000, Mozaik knjiga
  5. B. KUNTIĆ-MAKVIĆ, B. OLUJIĆ, Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, Zagreb 2004, FF Press
  6. The Oxford History of Ancient Egypt, (ed. I. SHAW), Oxford University Press, Oxford, 2004.
  7. M. VAN DER MIEROOP, A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, 2007.
Dopunska literatura
  1. The Cambridge Ancient History 1-3, Cambridge 2002, Cambridge University Press (odabrana poglavlja)
  2. H. Crawford, Sumer and Sumerians, Cambridge 1994, University Press
  3. Herodot, Povijest (prev. D. ŠKILJAN), Zagreb 2000, Matica Hrvatska (odabrana poglavlja)

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Grčki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  3. Latinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  4. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  5. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  6. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar