Naziv
Problemi hrvatske moderne
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
3
Šifra
186951
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Glavni cilj kolegija je upoznavanje studenata s fenomenom i problemima hrvatske moderne. Naglasak je na pokretu hrvatske moderne kao historiografskom problemu. Zbog heterogenog karaktera samog pokreta, koji je obuhvaćao i sfere politike i kulture, napose književnosti i likovnih umjetnosti, kolegij je koristan i za produbljivanje znanja studenata drugih studijskih grupa, prije svega povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i kroatistike, kao i za promoviranje interdisciplinarnih pristupa. Osim toga, kroz obradu raznih problema hrvatske moderne razmotrit će se i širi kulturno-politički kontekst Austro-Ugarske, ali i kretanja europske moderne. Naposljetku, svi razmatrani problemi služit će za upoznavanje s metodama i pristupima suvremene intelektualne i kulturne historije kao historijskim subdisciplinama.
Sadržaj
  1. Uvod. Plan rada i obaveze. Pregled literature.
  2. Osnovni pojmovi: moderna, moderniznam, fin de siècle, secesija, „mladi“.
  3. Politički i društveni kontekst Banske Hrvatske krajem 19. stoljeća.
  4. „Šenoino doba“. Romantizam i realizam u hrvatskoj kulturi druge polovice 19. stoljeća.
  5. Moderna u Europi. Beč kao paradigma.
  6. Grupacije hrvatske moderne: „praška“, „bečka“ i „karlovačko-zagrebačka“ grupa. Problemi kategorizacije.
  7. Politika moderne I: Hrvatska misao i Narodna misao. Antihistoricizam i prirodno pravo. Masovna politika.
  8. Politika moderne II: (đačko) naprednjaštvo. Mlada Hrvatska.
  9. Politika moderne III: odnos spram hrvatske i srpske opozicije i politička aktivnost omladine do osnutka Hrvatsko-srpske koalicije.
  10. Kultura moderne I: sukob „starih“ i „mladih“.
  11. Kultura moderne II: europska orijentacija i europski kontekst.
  12. Umjetnosti moderne I: osnovni problemi književne moderne. Primat književne kritike. Književni uzori. Književnost i politika.
  13. Umjetnosti moderne II: moderno kazalište.
  14. Umjetnosti moderne III: secesija u likovnim umjetnostima. Hrvatski salon i kulturna politika I. Kršnjavija.
  15. Završna rasprava: važnost hrvatske moderne u kulturi i politici.

Ishodi učenja
  1. upoznavanje s fenomenom i problemima hrvatske moderne
  2. razumijevanje historiografskih problema i pristupa istraživanju fenomena hrvatske moderne
  3. razvijanje sposobnosti interdisciplinarnog sagledavanja problema
  4. produbljivanje znanja o širim europskim kontekstima i kretanjima
  5. usvajanje osnovnih znanja o metodama i pristupima suvremene kulturne i intelektualne historije
Metode podučavanja
Predavanja, vođeno čitanje, rasprava.
Metode ocjenjivanja
Redovito pohađanje nastave, seminarski rad, usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Damir Barbarić (ur.), Fin de siecle Zagreb-Beč, Zagreb, 1997.
  2. Vida Flaker, Časopisi hrvatskoga modernističkog pokreta, Zagreb, 1977., str. 5-79.
  3. Anđelka Galić, Miroslav Gašparović (ur.), Secesija u Hrvatskoj, Zagreb, 2003., odabrani dijelovi
  4. Rene Lovrenčić, Geneza politike „novog kursa“, Zagreb, 1972., odabrana poglavlja
  5. Milan Marjanović, Hrvatska moderna: Izbor književne kritike, Zagreb, 1951., knj. I, str. 9-54, knj. II, str. 7-35.
  6. Miroslav Šicel, Književnost moderne, Povijest hrvatske književnosti, knj. 5, Zagreb, 1978., odabrana poglavlja
Dopunska literatura
  1. Nikola Batušić, Zoran Kravar, Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi: Poglavlja iz hrvatske moderne, Zagreb, 2001.
  2. Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj, Ivana Mance i Zlatko Matijević (ur.), Zagreb, 2015,
  3. Iskra Iveljić (ur.), The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18th - 20th Century), Zagreb, 2015.
  4. William Johnston, Austrijski duh: intelektualna i društvena povijest od 1848. do 1938., Zagreb, 1993.
  5. Tihana Luetić, Studenti Sveučilišta u Zagrebu (1874-1914): društveni život, svakodnevica, kultura, politika, Zagreb, 2012.
  6. Stanislav Marijanović, Fin de siècle hrvatske moderne (Generacije „mladih“ i časopis „Mladost“), Osijek, 1990.
  7. Milan Marjanović, Iza Šenoe: četvrt vijeka hrvatske književnosti, Zadar, 1906.
  8. Pavao Pavličić, „Što je danas hrvatska moderna?“, Dani hrvatskoga kazališta 28, br. 1, 2002.
  9. Ljerka Racko, „Pokret hrvatske moderne u historiografiji“, Historijski zbornik XXXVI, br. 1, 1983.
  10. Carl E. Schorske, Beč krajem stoljeća: politika i kultura, Zagreb, 1997.
  11. Mate Ujević, Prilozi za povijest pokreta hrvatske omladine koncem XIX i početkom XX stoljeća, s osobitim osvrtom na borbu starih i mladih, Zagreb, 2015.
  12. Viktor Žmegač, Bečka moderna: portret jedne kulture, Zagreb, 2012.
  13. Izazov moderne: Zagreb i Beč oko 1900. Slikarstvo, kiparstvo i arhitektura zagrebačke i bečke secesije, Zagreb, 2017

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 7. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar