Naziv
Dalmatinske katedrale
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
131608
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Poznavanje najznačajnijih spomenika srednjovjekovnog graditeljstva na istočnoj obali Jadrana nastalih od 5. do 17. st. , uz korištenje rezultata najnovijih istraživanja, definiranje slabo istraženih ili nedovoljno poznatih segmenata istoga. Razumijevanje procesa prijenosa, tvorbe i usvajanja pojedinih stilskih elemenata i s obzirom na povijesno-političke, tradicijske i druge preduvjete njegova nastanka (pitanje centra i periferije; odnos tipoloških, konstruktivnih i dekorativnih elemenata u tvorbi stila). Razvoj metodološkog aparata kao i kritičkog stava prema do sada usvojenim gledištima i spoznajama o pojedinim spomenicima, majstorima-graditeljima i značenju pojedinih spomenika u regionalnim i širim jadranskim okvirima.
Sadržaj
  1. Uvod: katedrale kao fenomen srednjega vijeka; objedinjujući vjersko-civilni aspekt njihova nastanka; hrvatski povijesni prostor te politička i crkveno-upravna teritorijalna organizacija
  2. Katedrala sv. Stošije u Zadru
  3. Katedrala sv. Dujma u Splitu
  4. Zvonik katedrale sv. Dujma u Splitu
  5. Katedrala sv. Lovre u Trogiru
  6. Sakristija i kapela b. Ivana Trogirskog u katedrali sv. Lovre u Trogiru
  7. Katedrala sv. Marka u Korčuli
  8. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - 1. faza gradnje (od 1402. do 1441.) - "Pulšićeva/Boninova katedrala"
  9. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - 1. faza gradnje (od 1441. do 1473.) - "Jurjeva katedrala"
  10. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - 3. faza gradnje (od 1441. do 1473.) - "Nikolina katedrala"
  11. Kolegijalna crkva u Pagu te katedrale u Osoru i Cresu - odrazi i utjecaji
  12. Katedrala sv. Stjepana Biskupa U Hvaru
  13. Katedrala Vele Gospe u Dubrovniku
  14. Katedrala sv. Tripuna u Kotoru
  15. Završna razmatranja - Kako su nastajale katedrale?

Ishodi učenja
  1. Usvojiti glavna kronološka arhitektonska i povijesno-umjetnička obilježja dalmatinskih katedrala sagrađenih između 5. i 17. st.
  2. Usvojiti temeljne činjenice o nastanku svake pojedine katedrale na temelju arhivskih, materijalnih i drugih izvora te kritičko razmatranje i vrednovanje različitih interpretacija
  3. Koristiti osnovne stručne pojmove i nazivlje vezano za konstruktivne elemente i tipologiju arhitekture te temeljnu stručnu terminologiju povijesti umjetnosti
  4. Razumjeti specifičnost srednjovjekovnih graditeljskih procesa i lokalno uvjetovane povijesne procese u njihovom nastanku
Metode podučavanja
Predavanja sa power-point prezentacijama uz aktivno sudjelovanje studenata (rasprava o pojedinim interpretacijama ).
Metode ocjenjivanja
Dva kolokvija te ovisno o rezultatima istoga usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Lj. Karaman, Dalmatinske katedrale, Zadar, 1964. pdf.
  2. I. Petricioli, Katedrala sv. Stošije, Zadar, Zadar, 1985. pdf.
  3. P. Marković, O vremenu gradnje katedrale sv. Stošije u Zadru, Ars Adriatica, 13/2023, str. 23-48. - pdf.
  4. R. Bužančić, Trogirska katedrala, Turistička monografija, Zagreb, 2009. - pdf.
  5. P. Marković, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku. Prvih 105. Godina, Zagreb, 2010, (samo Uvod i Zaključak – str. 19.-22; 441-450.) - pdf.
  6. K. Prijatelj, Splitska katedrala, Zagreb-Split, 1991.
  7. G. Nikšić, Obnova prezbiterija katedrale Sv. Dujma u doba Tome Arhiđakona // Toma arhiđakon i njegovo doba-zbornik radova / Matijević-Sokol Mirjana, Perić Olga (ur.). Split: Književni krug Split, 2004. str. 253-268. - pdf
  8. C. Fisković, Korčulanska katedrala, Zagreb, 1939. - pdf.
  9. G. Nikšić, „Marko Andrijić – egregius et prudens magister“, Korčula : Grad Korčula ; izd. Gradska knjižnica Ivan Vidali, 2022. (str. 119-183) - pdf.
  10. C. Fisković, Hvarska katedrala, Split 1976.
  11. D. Zelić, Arhitektura starih katedrala, u: Katedrala Vele Gospe u Dubrovniku, ur. K. Horvat-Levaj, Dubrovnik-Zagreb, 2014, str. 31-68. - pdf.
  12. 11. Milka Čanak-Medić, Zorica Čubrović Katedrala sv. Tripuna u Kotoru, Istorija, arhitektura, arhitektonska plastika i liturgijski namještaj, Kotor 2010 – pdf.
Dopunska literatura
  1. 1. E. A. Branderbourg, Katedrala, Zagreb, 1998. 2. Klaić, N. - Petricioli, I., Prošlost Zadra, knj.2, Zadar, 1976. (poglavlje 6, 13 3. R. Ivančević, Šibenska katedrala, Šibenik, 1998. 4. P. Marković, Šibenska katedrala u djelima austrijskih pisaca – korijeni jednog "slučaja", Zbornik radova Prvog kongresa historičara umjetnosti, izd. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2004, str. 61-69. 5. J. Belamarić, Sveti Vlaho i dubrovačka obitelj svetaca zaštitnika, Dubrovnik, N.s. 5 (1994), 5 ; str. 29-39 6. R. Ivančević, Reinterpretacija zborne crkve u Pagu, Peristil 25, 1982, str. 53 –80. 7. Janez Höfler, Parohijska crkva Uspenja Bogorodice i neka hronološka i stilska pitanja renesanse na Pagu, Zbornik za likovne umetnosti matice srpske, XXII, 1987, str. 43 –59. 8. Lj. Karaman, O slijedu gradnje katedrale u Kotoru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split, 1955, str.5-13.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar