ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Samostanska arhitektura Hrvatske

 

Naziv
Samostanska arhitektura Hrvatske
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
173266
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Upoznavanje s temeljnim odlikama, ulogom i značenjem arhitekture redovničkih zajednica u srednjovjekovnom graditeljstvu na tlu Hrvatske. Poznavanje najznačajnijih graditeljskih ostvarenja samostanske arhitekture u Hrvatskoj u kontekstu širih kulturno-povijesnih regija s naglaskom na probleme njihove povijesno-umjetničke interpretacije.
Sadržaj
  1. Uvod - monaštvo i redovništvo na Istoku i Zapadu; redovništvo kao opći religijski fenomen; počeci monaštva u kršćanskim zajednicama
  2. Najranije monaške i redovničke zajednice u Dalmaciji (III.- IX. st.)
  3. Najraniji benediktinski samostani u Hrvatskoj (VIII.- XI. st.)
  4. Osnovna tipološka i funkcionalna obilježja najranijih benediktinskih samostana na Zapadu
  5. Benediktinci i njihova uloga u kreiranju ranoromaničke arhitekture u Dalmaciji (XI-XII st.)
  6. Benediktinci na istočnoj obali Jadrana u XII. i XIII. st.
  7. Benediktinci u kontinentalnoj Hrvatskoj
  8. Cistercitska arhitektura
  9. Arhitektura viteških redova
  10. Arhitektura prosijačko-propovjedničkih redova u Dalmaciji - opće značajke i podrijetlo modela
  11. Franjevačka arhitektura u Dalmaciji i Istri
  12. Dominikanska arhitektura u Dalmaciji
  13. Arhitektura franjevaca i dominikanaca u kontinentalnoj Hrvatskoj
  14. Arhitektura pavlinskog reda
  15. Augustinski samostani i njihova arhitektura

Ishodi učenja
  1. demonstrirati podrobno poznavanje srednjovjekovne redovničke arhitekture u Hrvatskoj od njezinih početaka do Reformacije
  2. kritički razmotriti i vrednovati postojeću literaturu i izvore
  3. primijeniti metode vlastite struke u rješavanju istraživačkih problema uz primjenu rezultata drugih povijesnih struka (povijesti, arheologije)
  4. prikupiti i interpretirati podatke potrebne za analizu i kritički vrednovati sakupljene podatke
  5. primijeniti znanja specifična za povijesno-umjetničku epohu srednjega vijeka i za arhitekturu
Metode podučavanja
Predavanja sa power-point prezentacijama, te rasprava sa studentima o pojedinim otvorenim problemima vezanim uz različite interpretacije prisutne u objavljenoj literaturi.
Metode ocjenjivanja
Dva kolokvija, na sredini i na kraju semestra (80% ocijene) te ocjena iz seminarskog izlaganja i predanog referata (20% ocijene).

Obavezna literatura
  1. Ivan Ostojić, Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima, Split, 1963 - sv. 1 (str. 31-139; 170-253; 370-400)
  2. Milan Prelog, s.v. »Benediktinci«, LEJ, sv. I, Zagreb, 1962, str. 322-326.
  3. Sena Sekulić Gvozdanović, Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.
  4. Miljenko Jurković, »Pojava romaničke arhitekture u Hrvatskoj«, u: Starohrvatska spomenička baština, Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (zbornik radova znanstvenog skupa održanog 6-8. listopada 1992., ur. M. Jurković, T. Lukšić), Zagreb, 1996., str. 325-338.
  5. Dijana Vukičević-Samaržija, »Srednjovjekovna umjetnost u franjevačkim samostanima koji su pripali provinciji sv. Ćirila i Metoda«, u: Mir i dobro: Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. O proslavi stote obljetnice utemeljenja, Zagreb, 2000., str. 161-171.
  6. Zorislav Horvat, »Arhitektura franjevačkih samostana u dotursko doba na prostoru kontinentalne Hrvatske i Slavonije (Arheološki stadij)«, u: Mir i dobro: Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. O proslavi stote obljetnice utemeljenja, Zagreb, 2000., str. 173- 190.
  7. Milivoj Kruhek, »Povijesno-topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj«, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786., Zagreb, 1989., str. 67-93.
  8. Zorislav Horvat, »Srednjovjekovna arhitektura pavlinskih samostana u Hrvatskoj«, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786., Zagreb, 1989., str. 94-109.
  9. Tatjana Pleše, »Pregled pavlinskih samostana u kasnosrednjovjekovne Slavonije«, u: Cris, god. XII., br. 1/2010., str. 202-220.
  10. Dijana Vukičević-Samaržija, »Dominikanci u kontinentalnoj Hrvatskoj«, u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori , (ur.) Igor Fisković, Zagreb, 2011.
  11. Igor Fisković, »Dominikanski spomenici starijeg doba u Hrvatskoj«, u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori , (ur.) Igor Fisković, Zagreb, 2011.
  12. Igor Fisković, »Umjetnička baština u srednjem vijeku i renesansi«, u: Milost susreta – umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2010., str. 78-117.
  13. Anđelko Badurina, Uloga franjevačkih samostana u urbanizaciji dubrovačkog područja, Zagreb, 1990.
Dopunska literatura
  1. Franjo Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata – 1. Srednji vijek, Zagreb, 1988., str. 60-80, 280-330.
  2. Monah Dorotej, Povijest monaštva – Od Sv. Antuna Pustinjaka do Sv. Bernarda iz Clairvauxa, Verbum, Zagreb, 2006.
  3. Hubert Jedin, Velika povijest crkve, Srednjovjekovna crkva, sv. III/1 – »Od crkvenog ranog srednjeg vijeka do grgurovske reforme«, Zagreb, 2001., str. 78-88; 116-133, 335-355, 363-372, 379-389, 417-432, 504-518.
  4. Lelja Dobronić, Templari i ivanovci u Hrvatskoj, Dom i svijet, Zagreb, 2002.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  3. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar