Naziv
Sociologija cyber kulture
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
118209
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj nastave je prenijeti i steći osnovna znanja o sociološkim aspektima fenomena cyber kulture, te odnosa cyber kulture i pojedinih dijelova društva, kao i društva u cjelini. U općem smislu cyber kultura označava područja kulture povezana sa cyber temama, kao što su primjerice računalna tehnologija i digitalna revolucija, kibernetika, kiborg, virtualna stvarnost, kibernetički prostor, virtualne zajednice i društvene mreže, on-line identiteti i informacijsko društvo. Polaznici/ce će se osposobiti za bolje razumijevanje nastanka cyber kulture, kao jednog dijela suvremene kulture, te njezinih sastavnih elemenata, mogućnosti i prijepora, te funkcija i posljedica za cjelokupnu kulturu i ljudski život u općem smislu, a posebice u sociokulturnom kontekstu razmeđa moderne kulture i kulture kasnog moderniteta (postmoderne). Cilj je razviti kritičko mišljenje kod studenata/ica o jednom od fenomena suvremene kulture.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje. Kulture moderne i kasnog moderniteta (postmoderne). Filozofsko-matematičke pretpostavke i društveno-povijesni i sociokulturni kontekst razvoja kibernetike. Osnovne ideje kibernetike. Tri poretka kibernetike. Razvoj Interneta. Razvoj i osnovni pojmovi cyber kulture.
  2. Virtualna stvarnost i kibernetički prostor. Razvoj koncepta virtualnosti - K.N. Hayles. Određenje virtualne stvarnosti - M. Heim. Razvoj virtualne stvarnosti u četiri razdoblja - A.R. Stone. Definiranje virtualne stvarnosti - dimenzije teleprisutnosti - J.Steuer. W.Gibson i kibernetički prostor. Kibernetički prostor kao novi socijalni prostor - J.P.Barlow. Kibernetički prostor kao posljednji stupanj razvoja Popperovog «Svijeta 3» - M.Benedikt. Novi virtualni savez vojske, medija i industrije za
  3. Kiborg kao paradigma povezanosti (bio)tehnološkog i ljudskog. Virtualna povijest kiborga. Stvarna povijest kiborga. Nastanak i razvoj koncepcije kiborga: N.Wiener - ljudsko tijelo kao informacijski sustav; Izazovi «unutrašnjeg Svemira» -M.E.Clynes i N.S.Kline; Turingov test - A.Turing; Razvoj ideje samo-regulacije - O.Mayr. Određivanje pojmova: roboti; androidi; «umjetna bića»; umjetna inteligencija. Četiri vrste tehnologije kiborga - C.H. Gray. Kiborška dilema - F. Biocca. Pitanje četvrtog disk
  4. Prostor i vrijeme u cyber kulturi. Mehaničko i organsko vrijeme - G. Simmel. Strojevi «kristaliziranja vremena» - H.Bergson. Vrijeme sata - L.Mumford i J. Attali. Tehno-znanstveno rastvaranje koncepcija prostora i vremena - A.Giddens. Sjedinjenje prostora i vremena - Z.Bauman. Koncepcije prostora i vremena u cyber socijalnoj stvarnosti. Kibernetički prostor i «povratak» srednjovjekovne slike svijeta. Vrijeme u «doba složenosti» - K.Dennis. Vrijeme kibernetičkog prostora - H.Menzies.
  5. Tijelo u cyber kulturi. Povijest automata i četiri modela ljudskog tijela - N. Wiener. Tijelo kao igra diskurzivnih sustava i tehnologija moći nad tijelom - M.Foucault. Postmoderni oblici tehnološke tjelesnosti - A.Balsamo. Brzina oslobađanja od tijela i zakon najmanjeg pokreta - P. Virilio. «Tijelo-identitet» i «tijelo-obrazac» - H. Moravec. Mrtvo meso i aktivan um - bestjelesnost kao vrlina. Konceptualna umjetnost tijela - Stelarc. Tijelo bez organa - Deleuze i Guattari. Postmoderno tijelo ka
  6. Cyber spolnost i cyber feminizam. Rodno pitanje i Internet. Erotska ontologija kibernetičkog prostora - M.Heim. Određivanje cyber feminizma. On-line feminizam i on-line cyber feminizam - K.Ward. Manifest kiborga - D.Haraway. U Matrici: cyber feminističke simulacije - S.Plant. Rat žudnje i tehnologije - A.R.Stone. Prisutnost žena u kibernetičkom prostoru - S.Sassen. Budućnost je fe mail? Virtualna vrlina i bestjelesni seks - P.Levinson. Pornografija na Internetu. Prijepori i opasnosti «virtualne
  7. Prvi kolokvij - pitanja obuhvaćaju sadržaj predavanja u prvih šest tjedana. Rasprava i pismena, kvalitativna evaluacija rada u prvih šest tjedana.
  8. Cyber kultura i društvo. Autopoetični sustavi - H.Maturana, F.Varela, N.Luhmann. Informacijsko društvo kao post-industrijalizam - D.Bell. Informacijsko društvo - D.Lyon i F.Webster. Uspon umreženog društva - M.Castells. Informacija, refleksivnost i nadzor - A.Giddens. Koncept «javne sfere» - J.Habermas. Hiper-tekst i Internet. Cyber društvo i računalno posredovana komunikacija (CMC) - S.G.Jones. Četvoroslojna struktura kulture Interneta - M.Castells. Digitalna demokracija ili informacijska arist
  9. Pitanje identiteta u virtualnim svjetovima. Identitet i smisao u umreženom društvu - M.Castells. Tipologija postmodernih identiteta - Z.Bauman. Život na zaslonu: identitet u doba Interneta - Sh.Turkle. Tehnologija jastva - K.Gergen. Identitet i blogovi: analiza simboličke razmjene - R.MacDougall. Kultura digitalnog jastva i krađa identiteta - M.Poster. Djeca u virtualnim svjetovima. Autopoesis i socijalizacija - R.Vanderstraeten. Neprestana ushićenost - P.Bruckner. Kraj identiteta? - Ž.Paić.
  10. Zajednice i društvene mreže u virtualnim svjetovima. Određenje i osnovne karakteristike virtualnih zajednica - H.Rheingold. Rasprava o virtualnoj zajednici - N.Watson. Razumijevanje zajednice u informacijsko doba - S.G.Jones. Razvoj on-line zajednica - N.K.Baym. On-line etika - B.Warwick. Hakerska etika - P.Himanen. Virtualni etnicitet - M.Poster. Od monade do avatara – neosobni šetači virtualnih ulica. Proces «diznilizacije» društva. Distopijske karakteristike cyber kulture: J.Zamyatin i A.Huxl
  11. Znanstvena fantastika i cyber kultura. Znanstvena fantastika u sociokulturnom kontekstu. Razvoj cyberpunka. Apokaliptična vizija P.K. Dicka. Postmoderni identitet i Neuromancer - W.Gibson. O cyberpunku: pojedinac kao «pilot stvarnosti» - T.Leary. O terminalnom identitetu i virtualnom subjektu u postmodernoj znanstvenoj fantastici - S.Bukatman. Od kibernetičkog prostora do bio-prostora, od Neuromancera do GATTACA-e - M.Wark. Homologija teorija društva i djela znanstvene fantastike. Kibernetička m
  12. Religija i kibernetički prostor. «Subjektivni zaokret» i nova duhovnost - P.Heelas i L.Woodhead. Kibernetički prostor kao novi religijski prostor. Virtualna religija. Duhovno iskustvo kibernetičkog prostora. Religijski diskurs i kibernetički prostor - A.Karaflogka. Neopogani na Internetu - D.E.Cowan. Tehnošamanizam: digitalna božanstva - D.Groothuis. Cyber religije između virtualnog i stvarnog - M.T. Hoisgaard. Informacijski terorizam i nove religije u kibernetičkom prostoru - M. Introvigne. S
  13. Globalizacija, cyber kapitalizam i digitalni rascjep. Od Gutenbergove do Internet galaksije - M.Castells. O globalizaciji - D.Kellner. Informacijska tehnologija i socijalna isključenost. Marx i kritika virtualnog kapitalizma - A.Kroker. Tehnologija i budućnost rada - S.Aronowitz. Doba pristupa i nova kultura hiperkapitalizma - J.Rifkin. Potrošnja i siromaštvo u doba globalizacije i cyber kapitalizma - Z.Bauman.
  14. Biotehnologija i dolazak poslijeljudskoga. Razvoj koncepcije poslijeljudskog života i osnovne pretpostavke poslijeljudskog stajališta - K.N.Hayles. Posthumanost - B.Cooney. Poslijeljudsko kao poslijebiološko. Sindrom «Frankesteina». Određivanje ljudskosti kao određivanje stvarnosti. Ljudi kao sirovina «evolucije tehnologije» - G.Dyson. Rađanje «novog ljudskog arhetipa» - J.Rifkin. Kraj čovjeka i poslijeljudska budućnost - F.Fukuyama. Tehnološki oblici života - S.Lash. Strah od poslijeljudskoga -
  15. Drugi kolokvij – pitanja obuhvaćaju sadržaj predavanja u drugih sedam tjedana. Pismena, kvalitativna evaluacija rada na kolegiju i zaključna rasprava.

Ishodi učenja
  1. Razumjeti osnovne koncepcije i ideje cyber kulture kao bitno tehno-kulture.
  2. Izdvojiti osnovne sociokulturne i znanstveno-tehnološke procese koji su utjecali na razvoj cyber kulture.
  3. Opisati ključne teme cyber kulture.
  4. Definirati osnovne koncepcije cyber kulture.
  5. Primijeniti osnovne koncepcije cyber kulture u širem društvenom kontekstu.
  6. Analizirati prijepore razvoja cyber kulture u suvremenom društvu.
  7. Razlikovati prednosti i nedostatke razvoja cyber kulture.
  8. Vrednovati utjecaj pojedinih područja cyber kulture na pojedinca i širu zajednicu.
Metode podučavanja
Predavanja uz pomoć power point prezentacija, te prikaza dijelova medijskih sadržaja (filmovi, serije i sl.). Seminarsko izlaganje i rasprava u seminarskim grupama.
Metode ocjenjivanja
Način polaganja ispita: Završna ocjena donosi se na temelju rezultata dvaju kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita), te rezultata izlaganja seminarske teme i sudjelovanja u radu seminara. Dva kolokvija (ili završni pismeni ispit) donosi 50% ocjene, a 50% ocjene donosi izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran u sedmom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja u prvih šest tjedana, a drugi kolokvij je planiran u posljednjem, četrnaestom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja od osmog do trinaestog tjedna.
Ukoliko kandidat/kinja ne položi oba kolokvija pristupa se završnom pismenom ispitu koji obuhvaća sadržaj predavanja i navedene ispitne literature. Isto vrijedi i ukoliko kandidat/kinja nije zadovoljan/na postignutim uspjehom na kolokvijima.
Alternativno, umjesto pisanja kolokvija (ili završnog pismenog ispita) do tih 50% ocjene može se doći i
pisanjem rada (temu odabire kandidat/kinja) u formatu znanstvenog članka koji će biti ocijenjen i na temelju toga bit će donesena ispitna ocjena.
I na kraju, uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjene iz svih navedenih područja rada (kolokviji ili završni pismeni ispit, izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: kvalitativna i kvantitativna evaluacija tijekom semestra i na kraju semestra.

Obavezna literatura
  1. Afrić, V. (1999). Kibernetski prostor i virtualna realnost kao društvena upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Revija za sociologiju. 30 (3-4): 181-194.
  2. Featherstone, M., Burrows, R. (ur.) (2001). Kiberprostor, kibertijela, Cyberpunk. Kulture tehnološke tjelesnosti. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
  3. Nikodem, K. (2003). Čiji su to svjetovi iza nas? Virtualna stvarnost i ljudski identiteti. Socijalna ekologija. 12 (3-4): 211-231.
  4. Nikodem, K. (2004). Tehno-identiteti kiborga. Rastvaranje jastva u interesu preživljavanja. Socijalna ekologija. 13 (2): 175-196.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar