ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Sociologija roda

 

Naziv
Sociologija roda
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
51330
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Kolegij omogućuje stjecanje teorijskih, komparativno-analitičkih i istraživačkih znanja, te primjenu socioloških kompetencija nužnih za detekciju i razvoj spolnih/rodnih dimenzija razvoja hrvatskog društva, te šire društvene i globalne svjetske zajednice. Studente/ice se upućuje u kritičke analize, teorijske i empirijske radove značajne za područje rodnih odnosa i uloga, te doprinosi povećanom razumijevanju, analiziranju i istraživanju rodnih odnosa žena i muškaraca. Studentice/studenti će sami/e pridonijeti izgrađivanju vlastite spoznaje o rodnom identitetu kako bi se profesionalno osposobili/e za kvalitetnije razumijevanje rodnih odnosa unutar sociokulturnih obrazaca društva. Kolegij pruža kompetencije za rad unutar različitih tipova institucija - od rodno osjetljivog obrazovanja, društvenog razvojnog planira do nevladinih udruga.

Sadržaj
  1. Identitet, socijalizacija i rodne uloge, spol i rod; biologija i društvo; spolne i rodne razlike, rodni identitet i uloge
  2. socijalizacija i učenje rodnih uloga; društvene upotrebe rodnih uloga; rodna stratifikacija; društveni statusi žena i muškaraca; kulturna konstrukcija rodnog identiteta
  3. teorije roda u sociologiji (strukturalizam, funkcionalizam, psihoanaliza; teorije socijalnih sukoba; socijalni konstrukcionizam; feminističke kritike); mitološka i religijska utemeljenja roda
  4. rod i mikrostrukturalni procesi: obitelj, rodne uloge i roditeljstvo; tržište rada, majčinstvo, očinstvo i rad u kući;
  5. rodni jaz plaća; stakleni stop; feminizacija siromaštva; seksizam u Hrvatskom društvu i šire;
  6. nasilje prema ženama, prostitucija i trgovanje ljudima
  7. treći svijet i globalno restrukturiranje; feminizacija siromaštva; rod i tranzicija, globalizacija i razvoj u 21. stoljeću
  8. politika i rodne grupe, predrasude i diskriminacije; rod, obrazovanje i znanost: pristupi i statusi rodnih grupa obrazovanju i znanosti; feministička kritika znanosti i postmodernizam;
  9. muški studiji i rod; transrodnost i queer identiteti, društvene stigmatizacije i promjene;
  10. rodno i obiteljsko nasilje: spolno uznemiravanje i silovanje, društvene posljedice rodnog nasilja;
  11. rod i reprodukcija: reproduktivna prava i status
  12. problemi trudnoće, rađanja i pobačaja; nove reproduktivne tehnologije
  13. žene u 3. svijetu; žene u razvijenim zemljama; žene u globalnoj perspektivi
  14. rezultati nacionalnih istraživanja i usporedbe rodnih kategorija u komparativnimi globalnim perspektivama
  15. rod i politika - dinamika kretanja i transformacija rodnih politika u perspektivi

Ishodi učenja
  1. stjecanje znanja o sociološkim aspektima rodnih grupama u društvu
  2. sociološka objašnjenja rodnih razlika i diskriminacija
  3. senzibilizacija za pitanje rodnih odnosa i položaja u društvu
  4. prepoznavanje seksizma i rodnih diskriminacija, te rad na njihovu suzbijanju
  5. razvijanje alata i analitičkih oruđa za rodno osvještavanje
  6. istraživanje društvenih aspekata seksizma
  7. analiza društvenih aspekata seksizma i rodne diskriminacije
  8. interakcija i integracija rodnih grupa u društvu
  9. sposobnost kreiranja politike ravnopravnosti žena i muškaraca u društvu
  10. primjena u različitim tipovima organizacija, udruga i institucija
Metode podučavanja
prezentacija teorije
- prezentacije istraživanja
- prezentacije izvornih radova iz područja
- sekundarna analiza izvora i radova
- seminarski radovi i istraživanja studenata
- diskusije u seminarima
Metode ocjenjivanja
obvezni seminarski radovi i prezentacije studenata pred auditorijem
- usmeni ispit na temelju izbora 3 knjige i 3 članka primarne i sekundarne literature, prema popisu

Obavezna literatura
  1. 1) Adamović, Mirjana (2011). Žene i društvena moć. Zagreb: Plejada i Institut za društvena istraživanja. 2) Galić, Branka i Klasnić, Ksenija (2012). Seksizam i socioekološke orijentacije u Republici Hrvatskoj, U: Drezgić, Rada, Duhaček, Daša i Vasiljević, Jelena (ur.) Ekofeminizam. Nova politička odgovornost. Beograd: Univerzitet u Beogradu. Institut za filozofiju i društvenu teoriju. Str. 172-201. 3) Galić, Branka (2012). Promjena seksističkog diskursa u Hrvatskoj? Usporedba rezultata istraživanja 2004. i 2010. Godine, Socijalna ekologija 21(2):155-177. 4) Galić, Branka (2011). Društvena uvjetovanost rodne diskriminacije, U: Kamenov, Ž., Galić, B. (ur.) Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji. Zagreb: Vlada RH. Ured za ravnopravnost spolova. Str. 9-28. 5) Galić, Branka (2011). Žene i rad u suvremenom društvu - značaj "orodnjenog" rada, Sociologija i prostor, Vol. 49, No. 189 (1): 25-49. 6) Galić, Branka (2011). Reprodukcija i društvena kontrola: reproduktivni status žena u Hrvatskoj i stavovi o njihovim reproduktivnim pravima, U: Radačić, Ivana i Vince Pallua, Jelka (Ur.) Ljudska prava žena. Razvoj na međunarodnoj i nacionalnoj razini 30 godina nakon usvajanja Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. str. 297-317. 7) Brownmiller, Susan (1995.) Protiv naše volje. Zagreb: Zagorka. 8) Castells, Manuel (2002). Kraj patrijarhalnosti: Društveni pokreti, obitelji i spolnost, poglavlje u: Moć identiteta. Zagreb: Golden marketing. 9) Duhaček, Daša (2011). Rod i identitet, U: Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 359-369. 10) Galić, Branka i Geiger, Marija (2006). Valorizacija ženskog. Rodni aspekti odnosa spram okoliša. Socijalna ekologija, 15(4):339-355. 11) Galić, Branka i Nikodem, Krunoslav (2009). Percepcija rodih jednakosti i šansi pri zapošljavanju u hrvatskom društvu. Pogled nezaposlenih žena, Revija za socijalnu politiku, 16(3):25-271. 12) Galić, Branka (2008). Rodni identitet i seksizam u hrvatskom društvu. U: Cifrić, Ivan (ur). ”Relacijski identiteti. Prilozi istraživanju identiteta hrvatskog društva”. Zagreb: Razvoj i okoliš. Str. 153-185. 13) Galić, Branka i Nikodem, Krunoslav (2006). Ne/razlomljeni identiteti. Seksizam i religioznost u hrvatskom društvu. Socijalna ekologija, 15(1-2):81-103. 14) Galić, Branka (2004). Seksistički diskurs rodnog identiteta. Socijalna ekologija, 13(3-4):305-325. 15) Galić, Branka (2002). Moć i rod. Revija za sociologiju, 33(3-4):225-238. 16) Giddens, Anthony (2007). Rod i spolnost, U: Sociologija. Zagreb: Globus. Str. 104-140. 17) Haralambos, Michael, Holborn, Martin (2002). Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing, str. 126-196 (poglavlje 3: Spol i rod). 18) Leinert Novosel, Smiljana (1999). Žena na pragu 21. stoljeća: između majčinstva i profesije. Ženska grupa TOD. 19) Nikolić Ristanović, Vesna (2011). Rod i nasilje, U: Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 337-347. 20) Pateman, Carol (2000). Spolni ugovor. Zagreb: Ženska infoteka. 21) Pajvančić, R. i Pajvančić A. (2011). Rod i politika, U: Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 281-295. 22) Popović, D. i Duhaček, N. (2011). Rod i obrazovanje, U: Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 309-321. 23) Todorović, Dragana (2011). Rod i seksualnost, U: Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 347-359. 24) Tomić-Koludrović, Inge i Kunac, Suzana (2000). Rizici modernizacije: žene u Hrvatskoj devedesetih. Split: Udruga građana Stope nade. 25) Topolčić, Davor (2001). Muškarci to ne rade: rodno segregirana podjela rada u obitelji. Društvena istraživanja, 10(4-5):767-789. 26) Valić Nedeljković, Dubravka (2011). Rod i mediji, U: Milojević, I., Markov, S. (ur.) Uvod u rodne teorije. Novi Sad: Mediterran Publishing. Str. 447-461. 27) Žene na tržištu rada. (2005). Kruh i ruže, Broj 26. Zagreb: Ženska infoteka. 28) Walby, Sylvia (2005). Rodne preobrazbe. Zagreb: Ženska infoteka. 29) Yuval-Davis, N. (2002). Rod i nacija. Zagreb: Ženska infoteka.
Dopunska literatura
  1. 1) Anselmi, Diana L. & Law, Anne L. (Eds.) (1998). Questions of Gender. Perspectives & Paradoxes. The McGraw-Hill Companies. 2) Barrett, M. (1983). Potčinjena žena. Beograd: Radnička štampa. 3) de Beauvoir, Simone (1981). Drugi pol I i II. Beograd: BIGZ. 4) Brownmiller, S. (1995). Protiv naše volje. Zagreb: Zagorka. 5) Butler, Judith (2000). Nevolje s rodom. Zagreb: Ženska infoteka. 6) CESI (2007). Nasilje ne prolazi samo od sebe. Izvještaj o istraživanju rodno uvjetovanog nasilja u adolescentskim vezama u Republici Hrvatskoj. Zagreb. 7) Galić, Branka (2011). Percepcija, iskustvo i stavovi o rodnoj (ne)ravnopravnosti na poslu/tržištu rada, U: Kamenov, Ž., Galić, B. (ur.) Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji. Zagreb: Vlada RH. Ured za ravnopravnost spolova. Str. 165-185. 8) Galić, Branka (2006). Stigma ili poštovanje? Reproduktivni status žena u Hrvatskoj i šire. Revija za sociologiju, 37(3-4):149-164. 9) Galić, Branka (2006). Ženska tijela, reprodukcija i društvena stigmatizacija žena. Kruh i ruže, 30:23-33. Ženska infoteka. 10) Galić, Branka, Buzov, Ivanka, Bandalović, Gorana (2009). Ženske uloge u obitelji u hrvatskom društvu – retradicionalizacija i/ili modernizacija, U: Milić, Anđelka i Tomanović, Smiljka (ur.) Porodice u Srbiji danas u komparativnoj perspektivi, Beograd: Institut za društvena istraživanja Filozofskog fakulteta. Str. 187-200. 11) Inglehart, R., Norris, P. (2003). Rising Tide. Gender Equality and Cultural Change around the World. Cambridge University Press. 12) Irigaray, L. (1999). Ja, ti, mi: za kulturu razlike. Zagreb: Ženska infoteka. 13) Jackson, Stevi & Scott, Sue (Eds.) (2002). Gender. A Sociological Reader. London and New York: Routledge. 14) Kunac, S. & Sarnavka, S. (2006). Nevinost bez zaštite. “Ženska” percepcija medijskih sadržaja. Zagreb: B.a.b.e. 15) Lipsitz Bem, Sandra (1993). The Lenses of Gender. Transforming the Debate on Sexual Inequality. New Haven and London: Yale University Press. 16) Oliveira, Luisa & Carvalho, Helena (2009). The segmentation of the S&T space and gender discrimination in Europe, U: Prpić, Katarina, Oliviera, Luisa, Hemlin, Sven (ed.) Women in science & technology. Zabreb: Institute for Social Research, Sociology of Science and Technology Network of the European Sociological Association. Str. 27-51. 17) Ortner, Sherry B. (1974). Is Female to Male as Nature is to Culture, in: Zimbalist Rosaldo, Michelle & Lamphere, Louise (Ed.) Woman, Culture, Nature. Stanford: Stanford University Press. P. 67-89. 18) Phillips, Anne (2001). (O)rađanje demokracije. Zagreb: Ženska infoteka. 19) Perrons, D., Fagan, C., McDowell, L., Ray, K., Ward, K. (eds.) (2006). Gender Dvision and Wrking Tme in the Nw Eonomy. Changing Patterns of Work, Care and Public Policy in Europe and North America. Cheltenham and Northampton: Edward Elgar Publishing. 20) Relja, R., Galić, B. i Despotović, M. (2009). Položaj žena na tržištu rada grada Splita. Sociologija i prostor, Vol. 47, No. 3 (185) str. 217-239. 21) Rowbotham, S. (1983). Svest žene – svet muškarca. Beograd: SIC. 22) Saltzman Chafetz, Janet /ed./ (1999). Handbook of the Sociology of Gender. New York, Boston, Dordrecht, London, Moscow: Kluwer Academic / Plenum Publishers. 23) Schiffbänker, Helene (2009). Gender specific career aspects in science and tedhnology, U: Prpić, Katarina, Oliviera, Luisa, Hemlin, Sven (ed.) Women in science & technology. Zabreb: Institute for Social Research, Sociology of Science and Technology Network of the European Sociological Association. Str. 83-107. 24) Stanley, Liz & Wise, Sue. (2002). What's wrong with socialization? U: Jackson, Stevi & Scott, Sue (Eds.) Gender. A sociological reader. London and New York: Routledge, str. 273-279. 25) Stanley, Liz (2002). Should "sex" really be "gender" - or "gender" really be "sex"? U: Jackson, Stevi & Scott, Sue (Eds.) Gender. A sociological reader. London and New York: Routledge, str. 31-41. 26) Stockard, Jean (1999). Gender Socialization, U: Saltzman Chafetz, Janet (Ed.) Handbook of the Sociology of Gender. New York, Boston, Dordrecht, London, Moscow: Kluwer Academic / Plenum Publishers, str. 215-229.

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  3. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  4. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  5. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  6. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  7. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
  8. Švedski jezik i kultura, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar