ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Statistika u psihologiji I

 

Naziv
Statistika u psihologiji I
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS
6
Šifra
35827
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Auditorne vježbe
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Da studenti mogu objasniti temeljnu logiku statističkog pristupa u psihologijskim istraživanjima; izabrati i upotrijebiti adekvatne statističke postupke u procesu statističke obrade rezultata iz domene deskriptivne statistike te da mogu izabrati adekvatan statistički postupak pri testiranju nul-hipoteze u slučajevima s dva uzroka i odgovarajuće interpretirati dobivene rezultate. Cilj je da mogu razlikovati uvjete odabira adekvatnih statističkih postupaka s obzirom na vrstu podataka.
Sadržaj
  1. Korištenje statistike u psihologijskim znanstvenim istraživanjima i u praktičnom radu.
  2. Usporedba i odnosi tzv. kliničkog i tzv. statističkog pristupa u psihologiji.
  3. Struktura rezultata psihologijskog opažanja i/ili mjerenja i model normalne distribucije.
  4. Smisao i značenje središnjih vrijednosti.
  5. Aritmetička sredina, centralna vrijednost, dominantna vrijednost.
  6. Raspršenje rezultata: standardna devijacija, poluinterkvartilno raspršenje, indeks srednjeg raspršenja, totalni raspon, indeks relativnog raspršenja.
  7. Pravila tabličnog i grafičkog prikazivanja rezultata.
  8. Skala z-vrijednosti i skala decila (centila).
  9. Upotreba tablica normalne distribucije.
  10. Uzorak i populacija. Procjena parametara.
  11. Statistička nul-hipoteza.
  12. Testiranje statističke značajnosti razlike među aritmetičkim sredinama i proporcijama (t-test).
  13. Provjera oblika distribucije i razlika medu distribucijama za nezavisne uzorke (hi-kvadrat test).
  14. Odnos hi-kvadrat testa i t-testa kod nezavisnih i zavisnih uzoraka.
  15. Testiranje noramliteta distribucije i transformacije podataka u svrhu postizanja normalnosti distribuije.

Ishodi učenja
  1. Opisati karakteristike statističkog pristupa u psihologiji ali i u znanosti.
  2. Odabrati i izračunati adekvatnu mjeru prave vrijednosti mjerenja iz skupa podataka.
  3. Objasniti izvor varijabiliteta u podacima i izračunati primjerene mjere varijabiliteta.
  4. Izražavati rezultate mjerenja na baždarnoj skali decila i skali z-vrijednosti.
  5. Nacrtati grafičke prikaze primjerene pojedinim koracima statističke analize.
  6. Objasniti logiku testiranja nul-hipoteze.
  7. Primijeniti t-test pri testiranju statističke značajnosti razlika.
  8. Izabrati adekvatan postupak hi-kvadrat testa pri testiranju razlika među distribucijama rezultata, i interpretirati dobivene rezultate.
Metode podučavanja
Predavanje i vježbe.
Metode ocjenjivanja
Tijekom semestra održat će se dva kolokvija čiji će rezultati činiti sastavni dio ocjene. Na kraju semestra provodi se provjera znanja pismenim ispitom, a po potrebi i usmenim ispitom. U ukupnoj ocjeni kolokviji imaju udio od 50%.

Obavezna literatura
  1. Petz, B., Kolesarić, V., i Ivanec, D. (2012). Petzova statistika. Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap
  2. Kolesarić, V. i Petz. B. (2003). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dopunska literatura
  1. Aron, A. & Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology. Upper Saddle River: Prentice Hall, Inc.
  2. Howell, D.C. (2010). Statistical Methods for Psychology. Belmont,CA:Wadsworth, Cengage Learning.

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar