Upoznavanje studentica i studenata prve godine filozofije sa specifičnom stručnom terminologijom koja određuje različite suvremene teorijske pravce i discipline. To je pretpostavka za razumijevanje filozofije uopće kao i preciziranje vlastitog mišljenja. Naglasak je na razvoju sposobnosti kod studentica i studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje terminološko-analitičkog instrumentarija filozofije u odnosu na druge teorijske discipline i društveno-humanističke znanosti.

1. Uvodna predavanja, suvremene filozofske discipline i terminologija
2. Suvremene filozofske discipline i terminologija
3. Suvremene filozofske discipline i terminologija
4. Suvremene filozofske discipline i terminologija
5. Fenomenologija i egzistencijalizam (E. Husserl)
6. Fenomenologija i egzistencijalizam (M. Heidegger)
7. Fenomenologija i egzistencijalizam (J. P. Sartre, S. de Beauvoir)
8. Fenomenologija i egzistencijalizam (Merlau-Ponty)
9. Suvremena filozofija, kulturalna teorija i psihoanaliza (F. de Saussure, R. Barthes)
10. Suvremena filozofija, kulturalna teorija i psihoanaliza (J. Lacan, S. Žižek)
11. Suvremena filozofija, kulturalna teorija i psihoanaliza (S. Hall)
12. Suvremena filozofija, kulturalna teorija i psihoanaliza (F. Jameson)
13. Suvremena filozofija, kulturalna teorija i psihoanaliza (T. Eagleton)
14. Suvremena filozofija, kulturalna teorija i psihoanaliza (H. Lefebvre)
15. Zaključna diskusija

1. Moći argumentirati svoje mišljenje
2. Biti u stanju kritički prosuđivati
3. Objasniti terminološke specifičnosti u suvremenoj filozofiji
4. Osmisliti, oblikovati i izvesti prezentaciju pred publikom.

Ex-catedra predavanja. Grupne rasprave i interakcija sa studentima. Seminari Individualni i grupni domaći uratci.

ocjene iz domaćih uradaka ocjena iz individualnog seminara ocjena iz grupnog seminara ocjena iz grupne prezentacije usmeni ispit

1. • Theodor W. Adorno: Filozofska terminologija. Uvod u filozofiju (prvih 10 poglavlja)
2. • Michael Hardt i Antonio Negri: Imperij (1.1., „Svjetski poredak”, 1.2. „Biopolitička proizvodnja”, 1.3. „Alternative unutar imperija”, 2.1. „Dvije Europe, dvije modernosti”)
3. • Judith Butler: Nevolje s rodom (prvo poglavlje)
4. • Perry Anderson: Razmatranja o „zapadnom marksizmu” („Nastanak zapadnog marksizma” i „Formalne promene”)

1. • Arendt, H., Izvori totalitarizma
2. • Althusser, L., Ideologija i ideološki aparati države
3. • Badiou A., Manifest za filozofiju
4. • Beauvoir, S., Drugi spol
5. • Deleuze G. i Guatarri, F., Što je filozofija?
6. • Derrida, J., Politike prijateljstva
7. • Eagleton, T., Teorija i nakon nje
8. • Fanon, F., Prezreni na svijetu
9. • Federici, S., Kaliban i vještica: žene, tijelo i prvobitna akumulacija
10. • Foucault, M., Rođenje biopolitike
11. • Heinrich, M., Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije
12. • Hobsbawm, E. J., Nacije i nacionalizam
13. • Laclau, E., Butler, J. i Žižek, S., Kontingencija, hegemonija, univerzalnost
14. • Lefebvre, H., Preživljavanje kapitalizma: reprodukcija proizvodnih odnosa
15. • Nagel, Th., Što sve to znači?
16. • Ricoeur, P., O tumačenju: ogled o Freudu

1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar

• Preddiplomski studij: Zimski semestar
• Diplomski studij: Zimski semestar