Naziv
Suvremena hebrejska i izraelska književnost
Organizacijska jedinica
Katedra za judaistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
94709
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s različitim prikazbama holokausta u umjetnosti, odnosno u književnosti i na filmu. Također će se razmatrati psihoanalitička tumačenja holokausta, zatim holokaust kao predmet studija traume, kao temelj teze o banalnosti zla te kao podloga razmatranju totalitarizma i autoritarne ličnosti.Kolegij uključuje predavanje (2 sata) i seminar (2 sata) posvećena psihoanalitičkom tumačenju holokausta, holokaustu kao dijelu studija traume, holokaustu kao temelju za promišljanje totalitarizma i 'banalnosti zla', kao i 'anonimnosti smrti'. Tumačit će se sljedeća umjetnička djela: filmovi Shoah Claudea Lanzmanna, Noć i magla Alaina Resnaisa, Mefisto Istvána Szábóa, Žena kojoj sam čitao Stephena Daldryja, Noćni portir Liliane Cavani te sljedeća književna djela: Gec i Majer Davida Albaharija, Sonnenschein Daše Drndić, Čovjek bez sudbine Imre Kertésza, Zar je to čovjek? Prima Levija te Pisac iz sjene Philipa Rotha.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje
  2. Studiji traume: holokaust kao 'događaj bez svjedoka' Dori Laub, „Bearing Witness, or the Vicissitudes of Listening“
  3. Holokaust u psihoanalitičkim tumačenjima; pojam 'autoritarne ličnosti' Theodora W. Adorna i Maxa Horkheimera Theodor Adorno, „Freudian Theory and the Pattern of Fascist Propaganda“
  4. Wilhelm Reich, „Rasne teorije“ (Masovna psihologija fašizma)
  5. Hannah Arendt: 'banalnost zla' Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu
  6. Prikazi holokausta u igranom i dokumentarnom filmu Noć i magla (1955), red: Alain Resnais Shoah (1985), red: Claude Lanzmann Jay Cantor, „Death and the Image” Sandy Flitterman-Lewis, „Documenting the Ineffable: Terror and Memory in Alain Resnais's Night and Fog”
  7. Giorgio Agamben: anonimnost smrti Agamben, Ono što ostaje od Auschwitza
  8. Holokaust na filmu: István Szabó, Mefisto Moylan C. Mills, “The Three Faces of Mephisto: Film, Novel, and Reality”
  9. Nemogućnost prorade traume holokausta i destruktivnost sadomazohizma u Noćnom portiru Noćni portir (1974), red: Liliana Cavani Kriss Ravetto, „Cinema, Spectacle, and the Unmaking of Sadomasohistic Aesthetics“
  10. Holokaust u književnosti: Imre Kertész, Čovjek bez sudbine Imre Kertész, Jezik u progonstvu (dijelovi) Imre Kertész, Dosje K.
  11. Holokaust na filmu: Žena kojoj sam čitao Žena kojoj sam čitao (2008), red: Stephen Daldry Karla Lončar, „Pitanje krivnje u filmu Žena kojoj sam čitao“
  12. Holokaust u postjugoslavenskoj književnosti: priča i dokument David Albahari, Gec i Majer Daša Drndić, Sonnenschein
  13. Postraumatsko sjećanje i intertekstualnost u Piscu iz sjene Philip Roth, Pisac iz sjene Aimee Pozorski, „How to tell a true ghost story: The Ghost Writer and the case of Anne Frank” Norman Ravin, “Philip’s Roth’s Literary Ghost: Rereading Anne Frank
  14. Holokaust u književnosti: 'nulti stupanj' humanosti Primo Levi, Zar je to čovjek? Art Spiegelmann, “Primo Levi’s Inferno: The Survival of a Man Through ‘The Central Trauma of the Twentieth Century’”
  15. Zaključna razmatranja

Ishodi učenja
  1. Upoznati se s različitošću književnih i umjetničkih obrada Holokausta te s etičkim problemima vezanima uz njegovu prikazivost
  2. Analizirati pojedine književne tekstove i filmove te načine prikazbe Holokausta u njima
  3. Opisati relevantna obilježja najznačajnijih teorijskih djela s temom Holokausta
  4. Samostalno isplanirati, provesti, napisati i prezentirati vlastito istraživanje, vezano uz pojedino umjetničko djelo o Holokaustu te uz društveno-povijesne okolnosti njegova nastanka
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, vježbe u manjim grupama
Metode ocjenjivanja
Esej

Obavezna literatura
  1. Adorno, Theodor, W., 1991, „Freudian Theory and the Pattern of Fascist Propaganda“, u The Culture Industry, prir. J. M. Bernstein, London: Routledge. Agamben, Giorgio, 2008, „Musliman“, u Ono što ostaje od Auschwitza, Zagreb: Antibarbarus, str. 29-60. Arendt, Hannah, 2002, Eichmann u Jeruzalemu, Zagreb: Politička kultura. Cantor, Jay, 1996, „Death and the Image“, u: Warren, Charles (ur.), Beyond Document: Essays on Nonfiction film, Hanover, NH: University Press of New England, str. 23-50. Flitterman-Lewis, Sandy, 1998, „Documenting the Ineffable. Terror and Memory in Alain Resnais's Night and Fog“, u: Grant, Barry Keith i Sloniowski, Jeannette (ur.), Documenting the Documentary: Close Readings of Documentary Film and Video, Detroit: Wayne State University Press, str. 204-222. Kertész, Imre, 2004, Jezik u progonstvu (str. 238-256), Zagreb: Durieux. Laub, Dori, 1992, „ „Bearing Witness, or the Vicissitudes of Listening“, u Felman, Shoshana i Laub, Dori, Testimony: Crises of Witnessing in Literature, Psychoanalysis, and History, New York: Routledge. Lončar, Karla, 2012, „Pitanje krivnje u filmu Žena kojoj sam čitao“, Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija, br. 81-82. Pozorski, Aimee, 2005, „How to tell a true ghost story: The Ghost Writer and the case of Anne Frank“, u: Philip Roth: new perspectives on an American author, ur. Derek Parker Royal; Praeger, Westport – London. Ravetto, Kriss, 1998, „Cinema, Spectacle, and the Unmaking of Sadomasohistic Aesthetics“, Annali d'Italianistica, Annual 1998. Ravin, Norman, 1997, „Philip’s Roth’s Literary Ghost: Rereading Anne Frank”, u A House of Word: Jewish Writing, Identity, and Memory, McGill’s-Queens University Press. Reich, Wilhelm, 1998, Masovna psihologija fašizma (poglavlja I-V), Zagreb: Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo. Richardson, Anna, “The Ethical Limitations of Holocaust Literary Representation”, eSharp, Issue 5: Borders and Boundaries, dostupno na http://www.gla.ac.uk/media/media_41171_en.pdf Spiegelmann, Art, “Primo Levi’s Inferno: The Survival of a Man Through ‘The Central Trauma of the Twentieth Century’”, dostupno na http://www.academia.edu/5121103/Primo_Levi_s_Inferno_The_Survival_of_a_Man_Through_The_Central_Trauma_of_the_Twentieth_Century_Art_Spiegelmann.
  2. Albahari, David, 1998, Gec i Majer, Beograd: Stubovi kulture. Drndić, Daša, 2007, Sonnenschein, Zaprešić: Fraktura. Levi, Primo, 1993, Zar je to čovjek?, Zagreb: Znanje. Kertész, Imre, 2003, Čovjek bez sudbine, Zagreb: Fraktura. Kertész, Imre, 2009, Dosje K., Zagreb: Fraktura. Roth, Philip, 1985, Pisac iz sjene, Zagreb: GZH.
Dopunska literatura
  1. Adorno, Theodor W., 2003, Can One Live After Auschwitz?: A Philosophical Reader, ed. by Rolf Tiedemann, trans. by Rodney Livingstone et al, Cultural Memory in the Present, Stanford University Press. Caruth, Cathy, 1996, “Unclaimed Experience: Trauma and the Possibility of History: (Freud, Moses and Monotheism)”, u Unclaimed Experience: Trauma, Narrative, and History, Baltimore: The Johns Hopkins University Press. Felman, Shoshana, 1992, „The Return of the Voice: Claude Lanzmann's Shoah“, u Felman, Shoshana i Laub, Dori, Testimony: Crises of Witnessing in Literature, Psychoanalysis, and History, New York: Routledge. Frankl, Viktor, 1981, Nečujan vapaj za smislom, Zagreb: Naprijed. Jaspers, Karl, 2006, Pitanje krivnje: o političkoj odgovornosti Njemačke, Zagreb: AGM. Jay, Martin, 1996, “The Institute’s First Studies of Authority”, u The Dialectical Imagination, Berkeley: University of California Press. LaCapra, Dominick, 1998, History and Memory after Auschwitz, Ithaca: Cornell University Press. Lang, Berel, 2000, Holocaust Representation: Art within the Limits of History and Ethics, Baltimore: The Johns Hopkins University Press. Sartre, Jean-Paul, 1946, Réflexion sur la question juive, Paris: Folio. Engleski prijevod: Anti-Semite and Jew, Schocken Books, 1985. Dostupno na http://isites.harvard.edu/fs/docs/icb.topic468841.files/Sartre__Anti-Semite_and_Jew.pdf Vasvari, Louise O. i Steven Totosy de Zepetnek (prir.), 2005, Imre Kertész and Holocaust Literature, Purdue University Press.

Obavezan predmet na studijima
  1. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6. semestar