ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Švedska književnost i film 1

 

Naziv
Švedska književnost i film 1
Organizacijska jedinica
Katedra za skandinavistiku
ECTS
6
Šifra
64097
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Pružiti studentima uvide u povijesni razvoj švedske književnosti do ''Modernog prodora'' u 19 st. (djela Sv. Birgitte, Linnéa, Swedenborga, Bellmana, Tegnéra, Almquista, Strindberga i dr.) kao i u neka od najznačajnijih ostvarenja ranog, klasičnog i modernističkog filma u Švedskoj (s naglaskom na njegovom ''zlatnom dobu'' (Sjöström, Stiller i dr.) i na opusu Ingmara Bergmana).
Sadržaj
  1. Pojava filma, film atrakcije. Osnove filmske analize.
  2. Osnove filmskoga zapisa: pokreti kamere, montaža itd. Filmske vrste i rodovi.
  3. Zlatno doba švedskoga filma (1917-1921), Fantomska kočija (Körkarlen, 1921) itd.
  4. Filmska cenzura. Garbo i sustav filmskih zvijezda. Skandinavski stil (den nationella stilen) i utjecaji.
  5. Filmografija Ingmara Bergmana: Nepozvani kod Bergmana, Divlje jagode, Sedmi pečat, Ljeto s Monikom.
  6. Filmografija Ingmara Bergmana (2): Persona, Tišina, Vučje doba, Pričesnici, Prizori iz bračnog života.
  7. Ingmar Bergman: Fanny i Alexander; filmski modernizam (gostujuća predavanja, Višnja Vukašinović).
  8. Rune i rana srednjovjekovna književnost. Pučka književnost srednjovjekovlja. Doba reformacije: O. Petri, G. Vasa.
  9. Stormaktstiden: kraljica Kristina, Stiernhielm, A. Horn i dr. Prosvjetiteljstvo i gustavijanska epoha: C. von Linné i E. Swedenborg.
  10. Romantizam (1): E. Tegnér, E. J. Stagnelius itd.
  11. Romantizam (2): Almqvist i F. Bremer.
  12. Strindberg, drame: Otac i Igra snova. “En realist” i Victoria Benedictsson.
  13. Strindbergova Gospođica Julija i ekranizacije (red. Liv Ullmann ili Alf Sjöberg).
  14. Književnost i film za djecu i mlade (1).
  15. Književnost i film za djecu i mlade (2). Kolokviji.

Ishodi učenja
  1. nabrojati i komentirati glavna razdoblja, pravce, autore i djela skandinavske, naročito švedske književnosti
  2. kritički komentirati razvoj švedskog filma te pojedina ostvarenja švedske filmske umjetnosti sagledati u skandinavskom i širem europskom kulturnom kontekstu
  3. prepoznati i objasniti temeljnu kritičku aparaturu znanosti o filmu te je primijeniti pri analizi pojedinih filmskih ostvarenja
  4. opisati glavne smjerove povijesnog razvoja skandinavskih društava
  5. opisati švedski povijesni i suvremeni društveni kontekst
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, usmena izlaganja, filmske projekcije.
Metode ocjenjivanja
Obaveza je studenata redovno dolaziti na predavanja te aktivno sudjelovati u radu seminara. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu u skladu s prethodnim uputama (pribavljanje i čitanje predviđene literature, pronalaženje relevantnog materijala i dr.), izlaganje pripremljenog pred ostalim polaznicima seminara (dva izlaganja tijekom semestra, na jednu književnu i filmsku temu) te uključivanje u diskusiju.
Po završetku semestra studenti polažu pismeni ispit. Završna ocjena za ovaj kolegij odražava sve tri komponente: doprinos seminarima, kvalitetu izlaganja te uspješnost na ispitu.

Obavezna literatura
  1. Primarna u švedskom originalu: izbor kraćih proznih i lirskih tekstova koji će se analizirati tijekom seminara (dobiveno na nastavi ili dostupno na Omegi)
  2. Tekstovi o pojedinim filmskim i književnim djelima (na Omegi ili u fotokopiraoni)
  3. Obravezna filmografija: - 3 filma Ingmara Bergmana 1. Persona, 2. Divlje jagode ili Sedmi pečat, 3. film po izboru - film Bergmanov otok (2021) - Fantomska kočija (1921) ili Vještice (1922)
  4. Peterlić, Ante (2001) Osnove teorije filma. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada (odabrana poglavlja)
  5. Primarna u prijevodu: drame Augusta Strindberga: Otac, Gospođica Julija i Igra snova
Dopunska literatura
  1. Sekundarna: Algulin, I. (1989.) A History of Swedish Literature. The Swedish Institute, Stockholm
  2. Edquist, S.-G. &. Söderblom, I. (1998.) Svenska Författare Genom Tiderna. Stockholm: Almqvist&Wiksell.
  3. Furhammar, L. (1991.) Filmen i Sverige: EnHistoria i Tio Kapitel. Höganäs: Wiken.
  4. Hägg, Göran (2001.) Den svenska litteratur historien. Stockholm: Wahlström&Widstrand.
  5. Mcllroy, B. (1986.) World Cinema 2: Sweden. London: FlicksBooks.
  6. Olsson, B. i Algulin, I. (1991.) Litteraturenshistoria i Sverige. Stockholm: Norstedts.
  7. Soila, T. et al. (1998.) Nordic National Cinemas. London: Routledge.
  8. Warme, L. G. (ur.) (1996.) A History of Swedish Literature. The University of Nebraska Press.
  9. Priručnici i pojmovnici: Abrams, M. H. (1999.) A Glossary of Literary Terms. New York: Holt, Rinehartand Winston. Biti, V. (2000.) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. Kragić, B. et al. (2003) Filmski leksikon: A-Ž. Zagreb: LZMK. Peterlić, A. (ur.) (1986-1990) Filmska enciklopedija 1-2. Zagreb: LZMK. Zuck, V. (ur.) (1990.) Dictionary of Scandinavian Literature. Westport: Greenwood Press.
  10. Cowie, P. (1966.) Swedish Cinema. London: A.Zwemmer Limited.
  11. Zbirke elektroničkih časopisa: http://www.knjiznice.ffzg.hr/ecasopisi

Obavezan predmet na studijima
  1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar