Naziv
Temeljni pojmovi hrvatske etnologije
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
35998
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Kolegij ima za cilj predstaviti studentima temeljne pojmove hrvatske etnologije vezane uz društveni život ljudi i različite pristupe istraživanju društvenosti u hrvatskoj etnologiji (dijelom i u srodnim znanstvenim disciplinama). U okviru kolegija studenti se potiču na individualan rad kroz izradu seminarskog rada (kao dijelova ispita) i kritičku valorizaciju korištene literature te aktivno sudjelovanje u diskusiji. Dakle, ciljevi tako koncipirane nastave su: stjecanja znanja o temeljnim pojmovima hrvatske etnologije vezane uz društveni život ljudi, osposobljavanje studenata za samostalan rad na temama koje se obrađuju u okviru kolegija i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Sadržaj
  1. predstavljanje sadržaja kolegija i objašnjenje studentskih obveza (izrada seminarskog rada, rokovi, mogućnost polaganja kolokvija)
  2. pregled istraživanja obitelji u hrvatskoj etnologiji i u srodnim znanostima (predstavljanje autora: V. Bogišić, M. Gavazzi; Ph. Mosely, E. Hammel, D. Rihtman-Auguštin, J. Čapo Žmegač i izvan etnologije: V. S. Erlich, E. Sicard...)
  3. osnovne karakteristike obiteljskog života: zadružna i nuklearna obitelj (sličnosti i razlike): oblik, struktura, brojnost, srodnički odnosi unutar obitelji.- osvrt na aspekte obiteljskog života unutar patrijarhalnog poretka: obitelj u kontekstu šire srodničke povezanosti (rod, bratstvo, pleme);- imovinsko-pravni aspekti odnosa u obitelji: kolektivno i privatno vlasništvo, žensko vlasništvo (i njihov međuodnos); raspolaganje imovinom; životni standard; nasljeđivanje imovine)
  4. upravljanje u obitelji: način upravljanja, autoritet i ugled gospodara obitelji, njegova prava i dužnosti; prava i dužnosti ostalih članova obitelji; uloga domaćice (gospodarice); podjela rada u obitelji (po spolu, među muškarcima i ženama).odnosi u obitelji: muž i žena, muškarci i žene, roditelji i djeca, svekrva i snaha, stari i mladi, odnos prema starcima, djeci, udovcima, udovicama, položaj žena (neudata, udata, majka, baka);odnos obitelji s okolinom: najamna radna snaga (sluge, past
  5. predstavljanje recentnih etnoloških istraživanja obiteljskog života, vrijednosti i odnosa, na temelju istraživanja provedenih 2005-2006. godine u ruralnoj (okolica Bjelovara) i urbanoj sredini (Zagreb) u okviru znanstvenog međunarodnog projekta naslova "KASS - Kinship and social security" ("Obitelj i socijalna sigurnost") i. 2006. i 2010. u okviru dvaju projekata (.“ Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca“„Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca“) na području Primorja i Like.Gost
  6. lokalna zajednica.o pojmu lokalna zajednica, istraživanje ove teme u hrvatskoj etnologiji;oblici komunikacije unutar lokalne zajednice (sela): s obzirom na dob i spol; s obzirom na gospodarske razlike; upravljanje selom; povezanost zajednice na gospodarskoj osnovi (razni oblici seoske solidarnosti, radne ispomoći); nesrodničke veze (bračne, kumovske...); vjerska okupljanja i zajednice;odnosi između bližih i udaljenijih lokalnih zajednica: subjektivna i objektivna razlikovna obilježja
  7. rađanje i djeca; običaji pri porodu; odrastanje;predbračni život mladih i pripreme za brak: ponašanje djevojaka i mladića; načini upoznavanja mladih; dob stupanja u brak; način izbora bračnog partnera; motivi za izbor bračnog partnera, teritorijalna endogamija
  8. oblici (pred)bračnog života i izvanbračnog života: pokusni brak; neredovni načini sklapanja braka; nevjenčani brak; virilokalno i uksorilokalno načelo pri sklapanju braka; vanbračni odnosi (vjera, nevjera, vanbračna djeca...);sklapanje braka redovnom procedurom.
  9. sklapanje braka redovnom procedurom (nastavak)smrt i pokop, običaji.
  10. godišnji običaji
  11. predavanje u Etnografskom muzeju (muzejska prezentacija običaja)
  12. etnos, etnicitet, identitet: definiranje pojmova i teorijski pristupi istraživanju u starijoj i novijoj hrvatskoj etnologiji i srodnim znastvenim disciplinama (gpst predavač Jadranka Grbić Jakopović
  13. etničke grupe, etnonimi, identitet: teorijski pristupi istraživanju u hrvatskoj etnologiji; predstavljanje etničkih grupa u Hrvatskoj; istraživanje etnonima u hrvatskoj etnologiji i drugim znanstvenim disciplinama; poseban osvrt na etničku grupu Bunjevci (povijest, oblikovanje, manipulacije s njihovom etničkom pripadnošću, identitet, lokalna zajednica Bunjevaca iz Bačke u Hrvatskoj)
  14. pregled hrvatske dijaspore i iseljeništvaGost predavač:. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta
  15. osvrt na pojmove: narod, nacija, transnacionalizmi, translokalnost, manjine, nacionalne manjine i dr.Gost predavač:. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta

Ishodi učenja
  1. opisati i protumačiti kulturu svakodnevice na području Hrvatske i jugoistočne Europe
  2. koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte u etnologiji i kulturnoj antropologiji
  3. razlikovati strategije etnoloških i kulturnoantropoloških kvalitativnih istraživanja
  4. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja
  5. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama
  6. prikupljati relevantnu literaturu i koristiti je u stručnom radu
  7. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
  8. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
  9. koristiti se stranim jezicima u znanstvenom i stručnom radu i komunikaciji
  10. koristiti temeljne vještine u radu s računalima za stručne i znanstvene potrebe
  11. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
  12. identificirati i klasificirati temeljne pojmove hrvatske etnologije vezane uz društveni život i ljudske zajednice
  13. navesti i prikazati različite pristupe definiranju pojma identitet u hrvatskoj etnologiji
  14. navesti i prikazati različite pristupe definiranju pojma obitelj u hrvatskoj etnologiji
  15. navesti i prikazati različite pristupe definiranju pojma lokalna zajednica u hrvatskoj etnologiji
  16. navesti i prikazati različite pristupe definiranju pojmova etnos, etnicitet, etničke grupe, etnonimi u hrvatskoj etnologiji
  17. navesti i prikazati različite pristupe definiranju pojmova narod, nacija, transnacionalizam, translokalnost, manjina i drugih srodnih pojmova u hrvatskoj etnologiji
  18. navesti i prikazati različite pristupe definiranju pojmova hrvatska dijaspora i iseljeništvo u hrvatskoj etnologiji
  19. navesti i prikazati različite pristupe definiranju pojma običaj u hrvatskoj etnologiji
  20. usporediti i interpretirati odabrane temeljne pojmove hrvatske etnologije kroz različite pristupe istraživanju društvenosti u hrvatskoj etnologiji
Metode podučavanja
Praktičnu primjenu ovih saznanja studenti ostvaruju kroz seminarske radove posvećene ovoj problematici. Odabirom uže teme, odgovarajućeg pristupa istraživanju, studenti sami aktivno sudjeluju u proučavanju određenih metodoloških pristupa pojedinim pojavama iz društvenog života. Njihovim predstavljanjem u okviru nastave, s njima se upoznaju i ostali studenti, koji se sudjelovanjem u diskusiji te kritičkom valorizacijom rada svojih kolega i predstavljenih pristupa potiču na aktivno sudjelovanje u nastavi.
Metode ocjenjivanja
Studentske obveze su sljedeće: praktični rad u okviru kolegija studenti ostvaruju pisanjem seminarskog rada vezanog uz odgovarajuću tematsku cjelinu, kojim pokazuju stupanj samostalnosti u radu, nadalje aktivnim sudjelovanjem u diskusiji te kritičkom valorizacijom rada ostalih studenata. Nadalje, stečena znanja provjeraju se na pismenom ispitu. Ocjenjivanje rada i zalaganja studenata valorizirat će se na sljedeći način. Za određenu vrstu aktivnosti u okviru kolegija studenti stječu pravo na pozitivnu ocjenu izraženu u postotcima. Za: - redovitost sudjelovanja u nastavi: 15% - aktivno sudjelovanje u diskusiji: 15% - pismeni ispit (seminarski rad + provjera znanja): 70% Provjera znanja odnosi se na znanja stečena korištenjem obvezne ispitne literature, na predavanjima i kroz predstavljene seminarske radove i diskusiju Studenti stječu pravo na pozitivnu ocjenu ako udovolje navedenim zahtjevima, koji se iskazuju u stečenim bodovima.

Obavezna literatura
  1. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1998): Seoska društvenost. U: Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskog puka; Matica hrvatska, Zagreb, 251-295.
  2. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1998): Objektivni i subjektivni čimbenici identifikacije sa zajednicom, Etnološka tribina 20, 69-82.
  3. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1998): „Elementi hrvatske seljačke kulture u prostoru i vremenu“. U: Čapo Žmegač, J.; Muraj, A.; Vitez Z.,; Grbć, J.; Belaj, V. Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, str. 9-13;
  4. ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna (1969): Pregled istraživanja tradicionalnih oblika pribavljanja nevjeste – otmice i varijante njenih oblika u naroda Jugoslavij. Ljetopis JAZU 73, Zagreb, 445-458.
  5. ĐAKOVIĆ; Branko (2004): Ethnos and Ethnic Identity through Space and Time. U: Times, Places, Passages. Ethnologiacal Approaches in the New Millenium, Budapest, 111-120.
  6. GAVAZZI; Milovan (1978): Sudbina obitelji i zadruga jugoistočne Europe. U: Vrela i sudbine narodnih tradicija, Zagreb, 80-93.
  7. GRBIĆ, Jadranka (1993): Etnicitet i razvoj. Ogled o etničkom identitetu i društvenome razvoju. Etnološka tribina 16, Zagreb, 57-72.
  8. MURAJ, Aleksandra (1984): Teorijsko-metodološke zamisli Antuna Radića i njihov utjecaj na etnološki rad u Hrvatskoj. Etnološka tribina 6-7, str. 31-36.
  9. LONČAR, Sanja (2005) Propitivanje pristupa istraživanju neredovnih oblika predbračnog i bračnog života na primjeru Krivog Puta. Senjski zbornik 32, 223-273 (odabrana poglavlja)
  10. GRBIĆ, Jadranka (2006): Hrvatska dijaspora i iseljeništvo. U: Narodne nošnje Hrvata u svijetu. Zagreb, Posudionica i radionica narodnih nošnji.
  11. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja (1984): Struktura tradicijskog mišljenja, . Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja).
  12. SUPEK, Olga (1988): Etnos u etnologiji i kulturnoj antropologiji. U: Zgodovinske vzporednice slovenske i hrvaške etnologije 5. Knjižnica Glasnika SED 18, Slovensko etnološko društvo, Ljubljana, 29-60.
  13. VITEZ, Zorica: Iskorak iz svakidašnjice. U: Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Matica hrvatska, Zagreb, 151-219 (odabrani dijelovi).
Dopunska literatura
  1. BANOVAC, Boris: Društvena pripadnost, identitet, teritorij. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1998.
  2. BARTH, Frederik (1969): Ethnic Groups and Boundaries: The Social Organization of Culture Differences. Boston: Little, Brown and Company.
  3. BELAJ, Vitomir (1991): Kulturološka obilježja hodočašćenja. Dometi 24 (1/2/3), Rijeka, 157-162.
  4. BIČANIĆ, Rudolf (1996): Kako živi narod. Pravni fakultet, Zagreb (pretisak) (odabrana poglavlja).
  5. BIRT, Danijela (et. al) (2003): Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka na obroncima Senjskog bila. Senjski zbornik 30, Senj, 445- 538 (odabrana poglavlja).
  6. COHEN, Anthony P.(1985): The Symbolic Construction of Community. London: Routledge (odabrana poglavlja).
  7. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (2002): Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije. Duriex, Zagreb.
  8. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1997): Hrvatski uskrsni običaji. Golden marketing. Zagreb.
  9. ČERNELIĆ, Milana (1990): O tragovima zadruge kod Bunjevaca u južnoj Mađarskoj, Migracijske teme 6 (3), Zagreb, 311-323.
  10. ČERNELIĆ, Milana (1994): Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu, Studia etnologica Croatica 6, Zagreb, 85-103.
  11. ČERNELIĆ, Milana (2004): The Local Community of the Ethnic Bunjevci in Croatia: Developing Cultural Identity. In: . U: Times, Places, Passages. Ethnologiacal Approaches in the New Millenium, Budapest, 121-133.
  12. ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna (1969): Pregled istraživanja tradicionalnih oblika pribavljanja nevjeste ? otmice i varijante njenih oblika u naroda Jugoslavije, Ljetopis JAZU 73, Zagreb, 445-458.
  13. Etničnost, nacija i identitet (1998). Insitut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb (odabrani članci).
  14. Etničnost i povijest (1999). Insitut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb (odabrani članci).
  15. Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću (2002.) Insitut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb (odabrani članci).
  16. FILIPOVIĆ, Milenko (1954): Levirat i sororat kod Srba, Hrvata i Arbanasa, Rad vojvođanskih muzeja 3, Novi Sad, 139-147.
  17. FRIŠČIĆ, Marija (et. al): ): Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka u Gackoj dolini. Grad Otočac 5, otočac, 169- 251 (odabrana poglavlja).
  18. DOMINI; Mirjana(1990): Gradišćanski Hrvati ? zajedništvo usprkos granicama): Migracijske teme 6 (3), Zagreb, 325-334.
  19. GRBIĆ, Jadranka(1994): Identitet, jezik i razvoj, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, str. 20-47.
  20. GRBIĆ, Jadranka (2000): The Croatian Diaspora. U: ur. Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, Croatian Folk Customs at the Crossroads of Worlds and Eras, Gallery Klovićevi dvori, Budapest.
  21. HERŠAK; Emil (1998): Različiti sociohistorijski tipovi etničnosti. Migracijske teme 7 (3-4); Zagreb, 335-362.
  22. KULIŠIĆ, Špiro (1963): Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze, Beograd (odabrana poglavlja).
  23. KUMPES, Josip (1998): Religija i etničnost kod hrvata u mađarskoj: socijano-historijski pregled. Etnološka tribina 21, Zagreb, 9-33.
  24. LULIĆ, Jasenka (1991): Simboli identiteta žene u Bukovici ? od djevojčice do udate žene. U: Simboli identiteta, studije, eseji, građa. Biblioteka hrvatskog etnološkog društva, Zagreb, 147-158.
  25. Migracijske teme 5 (2-3), Zagreb, 1989 (odabrani članci).
  26. MIJAKOVIĆ, Magdalena (1999): Nevjenčani brak. Etnološka tribina 22, Zagreb, 163-188.
  27. RAJKOVIĆ, Marijeta (2003): Život žene u selima Senjskog bila. Senjski zbornik 30, Senj, 539-586.
  28. RAJKOVIĆ, Zorica (1975): Tradicijski oblici nevjenčanog braka kod Hrvata i Srba u svjetlu pojma ?pokusni brak?. Institut za narodnu umjetnost, Zagreb
  29. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja (1984): Struktura tradicijskog mišljenja, . Školska knjiga, Zagreb.
  30. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja (2001): Etnologija i etnomit. Publica, Zagreb (odabrana poglavlja).
  31. Seljačke obiteljske zadruge (1960): Izvorna građa za 19. i 20. stoljeće. Sv. 1, Etnološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
  32. Seljačke obiteljske zadruge (1992): Izvorna građa za 19. i 20. stoljeće. Sv. 2, Otvoreno sveučilište, Zagreb.
  33. STEIN ERLICH, Vera (1971): Jugoslavenska porodica u transformaciji. Liber, Zagreb.
  34. SUPEK, Olga (1987). Transformacija patrijarhalnih odnosa. Od zadruge do neolokalnosti u Jaskanskom prigorju. Etnološki pregled 22, Beograd, 49-59.
  35. SUPEK, Olga i ČAPo, Jasna (1994): Effects of Emigration in a Rural Society: Demography, Family Structure and Gender Relations in Croatia. U: Ur. Dirk Hoerder i Inge Blank, Roots of the Transplanted vol. 1, New York, Boulder, 311-339.
  36. SUPEK; Olga (1999): Women?s Entrepreneurship and the Dissolution of Zadruga in 19th Century Slavonia. Studia ethnologica Croatica 7/8, Zagreb 1995./1996., 259-266.
  37. ŠKRBIĆ, Nevena (2003.): Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka u selima u okolici Novske. Studia ethnologica Croatica 12/13, Zagreb 2000./2001., 145-213.
  38. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2003): Značenja tradicijskoga pri konstruiranju istarskih identiteta. Studia ethnologica Croatica 14/15, Zagreb, 2002./2003., 69-88.
  39. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2003): prilozi poznavanju primorsko-bunjevačkog identiteta. Senjski zbornik 30, Senj, 425-444.
  40. TANOCKI, Franjo (1986): Rječnik rodbinskih naziva: Revija – Izdavački centar radničkog sveučilišta „Božidar Maslarić“, Osijek.
  41. Tjedan Hrvata iz Rumunjske (1994). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika.
  42. Tjedan Moliških Hrvata (1996). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika.
  43. Tjedan Hrvata. iz Mađarske (1997). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika.
  44. Tjedan Hrvata iz Vojvodine (1998). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika.
  45. Tjedan Hrvata iz Slovačke (2001). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika.
  46. Tjedan hrvatskih manjina (2001; 2002). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika.
  47. UTJEŠENOVIĆ OSTROŽINSKI, Ognjeslav (1988). Kućne zadruge. Vojna krajina. Zagreb, Školska knjiga
  48. VEDRIŠ, Trpimir (2004). Banovi Jovići (1910. - 1937.). Opis seljačke obiteljske zadruge u Ravnim Kotarima. Građa. Studia ethnologica Croatica 14/15: 297 – 331.
  49. VRKAŠ-SPAJIĆ, Vedrana (1996): Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata –Tučepi. Naklada MD, Zagreb (odabrana poglavlja).
  50. VUGDELIJA, Kristina (2010): Lokalno, regionalno, etnički/nacionalno – razine i čimbenici identifikacije na primjeru lovinačkog kraja. Senjski zbornik 37, 261- 296.
  51. Zbornici za narodni život i običaje (odabrana poglavlja iz raznih monografija).
  52. ZRNIĆ, Lidija (2002): Obiteljska zadruga Staver. Građa. Studia ethnologica Croatica 10/11, Zagreb 1998./1999., 165-184.
  53. ŽIGMANOV, Tomislav (2006): Hrvati u Vojvodini danas. Traganje za identitetom. Hrvatska sveučilišna naklada. Pučko otvoreno učilište – Zagreb.
  54. Živjeti na Krivom Putu (2008), sv. 1. Etnološko-povijesna znanstvena monografija o primorskim Bunjevcima. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb (odabrani radovi).
  55. Živjeti na Krivom Putu (2009), sv. 2. Etnološka znanstvena monografija o primorskim Bunjevcima. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb.
  56. Živjeti na Krivom Putu. Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka ( 2009), sv. 3. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb.
  57. ŽIVKOVIĆ, fra Ilija; ŠPORER, Željka; SEKULIĆ, Duško (1995): Asimilacija i identitet. Studija o hrvatskom iseljeništvu u SAD i Kanadi. Zagreb, Školska knjiga.
  58. RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta i Matija DRONJIĆ. 2018. Hrvati u Boki kotorskoj. Migracije, svadbeni običaji, identiteti. Zagreb - Tivat:Srednja Europa
  59. Bunjevci u vremenskom prostoru i prostornom kontekstu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju FF-press i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica.
  60. Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica.

Obavezan predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar