Naziv
Temeljni pojmovi hrvatske etnologije
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
5
Šifra
35998
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Kolegij ima za cilj predstaviti studentima temeljne pojmove hrvatske etnologije vezane uz društveni život ljudi i različite pristupe istraživanju društvenosti u hrvatskoj etnologiji (dijelom i u srodnim znanstvenim disciplinama). U okviru kolegija studenti se potiču na individualan rad kroz izradu seminarskog rada (kao dijelova ispita) i kritičku valorizaciju korištene literature te aktivno sudjelovanje u diskusiji o pojmovima koji su obilježili razvoj hrvatske etnologije i kulturne antropologije te koji predstavljaju relevantne koncepte za promišljanje društvenih i kulturnih tema i pitanja. To su pojmovi poput: identiteta, društvenosti, zajednice, običaja, lokalizama, manjinskih zajednica.
Ciljevi tako koncipirane nastave su: stjecanja znanja o temeljnim pojmovima hrvatske etnologije vezane uz društveni život i društvenost, uz osposobljavanje studenata za samostalan istraživački rad o temama društvenosti.
Sadržaj
  1. predstavljanje sadržaja kolegija i objašnjenje studentskih obveza (izrada seminarskog rada, rokovi)
  2. pregled istraživanja obitelji u hrvatskoj etnologiji i u srodnim znanostima (predstavljanje autora: V. Bogišić, M. Gavazzi; Ph. Mosely, E. Hammel, D. Rihtman-Auguštin, J. Čapo Žmegač, V. Stein Erlich, E. Sicard)
  3. karakteristike tradicijskog seoskog obiteljskog života: zadružna i nuklearna obitelj (sličnosti i razlike): oblik, struktura, brojnost, srodnički odnosi unutar obitelji.- osvrt na aspekte obiteljskog života unutar patrijarhalnog poretka: obitelj u kontekstu šire srodničke povezanosti (rod, bratstvo, pleme); imovinsko-pravni aspekti odnosa u obitelji: kolektivno i privatno vlasništvo, žensko vlasništvo (i njihov međuodnos); raspolaganje imovinom; životni standard; nasljeđivanje imovine)
  4. upravljanje u obitelji: način upravljanja, autoritet i ugled, prava i dužnosti; podjela rada u obitelji,.odnosi u obitelji, odnos obitelji s okolinom, najamna radna snaga
  5. lokalna zajednica: o pojmu lokalna zajednica, istraživanje u hrvatskoj etnologiji; oblici komunikacije unutar lokalne zajednice (sela): s obzirom na dob i spol; s obzirom na gospodarske razlike; upravljanje selom; povezanost zajednice na gospodarskoj osnovi (razni oblici seoske solidarnosti, radne ispomoći); nesrodničke veze (bračne, kumovske); vjerska okupljanja i zajednice;odnosi između bližih i udaljenijih lokalnih zajednica: subjektivna i objektivna razlikovna obilježja
  6. običaji pri porodu; odrastanje;predbračni život mladih i pripreme za brak: ponašanje djevojaka i mladića; načini upoznavanja mladih; dob stupanja u brak; način izbora bračnog partnera; motivi za izbor bračnog partnera, teritorijalna endogamija
  7. oblici (pred)bračnog života i izvanbračnog života: pokusni brak; neredovni načini sklapanja braka; nevjenčani brak; virilokalno i uksorilokalno načelo pri sklapanju braka; vanbračni odnosi (vjera, nevjera, vanbračna djeca); sklapanje braka redovnom procedurom
  8. sklapanje braka, smrt i pokop, običaji
  9. godišnji običaji
  10. seoska društvenost, urbana društvenost
  11. etnos, etnicitet, identitet: definiranje pojmova i teorijski pristupi istraživanju u starijoj i novijoj hrvatskoj etnologiji i srodnim znastvenim disciplinama
  12. etničke grupe, etnonimi, identitet: teorijski pristupi istraživanju u hrvatskoj etnologiji; predstavljanje etničkih grupa u Hrvatskoj; istraživanje etnonima u hrvatskoj etnologiji i drugim znanstvenim disciplinama
  13. lokalna zajednica, identitet, lokalizmi
  14. nacija, transnacionalizmi, translokalnost, manjine
  15. osvrt na teme i na studentske prezentacije

Ishodi učenja
  1. opisati i protumačiti kulturu svakodnevice na području Hrvatske i jugoistočne Europe
  2. koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte u etnologiji i kulturnoj antropologiji
  3. razlikovati strategije etnoloških i kulturnoantropoloških kvalitativnih istraživanja
  4. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja
  5. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama
  6. prikupljati relevantnu literaturu i koristiti je u stručnom radu
  7. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
  8. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
  9. identificirati i klasificirati temeljne pojmove hrvatske etnologije vezane uz društveni život i ljudske zajednice
  10. usporediti i interpretirati odabrane temeljne pojmove hrvatske etnologije kroz različite pristupe istraživanju društvenosti
Metode podučavanja
Praktičnu primjenu ovih saznanja studenti ostvaruju kroz seminarske radove posvećene ovoj problematici. Odabirom uže teme, odgovarajućeg pristupa istraživanju, studenti sami aktivno sudjeluju u proučavanju određenih metodoloških pristupa pojedinim tradicijskim i/ili suvremenim pojavama iz društvenog života.
Metode ocjenjivanja
Studentske obveze su sljedeće: praktični rad u okviru kolegija studenti ostvaruju pisanjem seminarskog rada vezanog uz odgovarajuću tematsku cjelinu, kojim pokazuju stupanj samostalnosti u radu, nadalje aktivnim sudjelovanjem u diskusiji te kritičkom valorizacijom rada ostalih studenata. Nadalje, stečena znanja provjeraju se na pismenom ispitu.
Za određenu vrstu aktivnosti u okviru kolegija studenti stječu pravo na pozitivnu ocjenu izraženu u postotcima. Za:
- redovitost sudjelovanja u nastavi: 20%
- aktivno sudjelovanje u diskusiji: 20%
- pismeni ispit
(seminarski rad + provjera znanja): 60%

Provjera znanja odnosi se na znanja stečena korištenjem obvezne ispitne literature, na predavanjima i kroz predstavljene seminarske radove i diskusiju

Studenti stječu pravo na pozitivnu ocjenu ako udovolje navedenim zahtjevima, koji se iskazuju u stečenim bodovima.

Obavezna literatura
  1. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1998. Seoska društvenost. U: Čapo Žmegač, J., Muraj, A., Vitez Z., Grbć, J., Belaj, V. Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskog puka. Zagreb: Matica hrvatska, 251-295.
  2. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1998. Objektivni i subjektivni čimbenici identifikacije sa zajednicom, Etnološka tribina 20: 69-82.
  3. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1998. „Elementi hrvatske seljačke kulture u prostoru i vremenu“. U: Čapo Žmegač, J., Muraj, A., Vitez Z., Grbć, J., Belaj, V. Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, 9-13.
  4. ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna. 1969. Pregled istraživanja tradicionalnih oblika pribavljanja nevjeste – otmice i varijante njenih oblika u naroda Jugoslavije. Ljetopis JAZU 73, Zagreb, 445-458.
  5. GAVAZZI; Milovan. 1978. Sudbina obitelji i zadruga jugoistočne Europe. U: Vrela i sudbine narodnih tradicija, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 80-93. (odabrana poglavlja)
  6. GRBIĆ, Jadranka. 1993. Etnicitet i razvoj. Ogled o etničkom identitetu i društvenome razvoju. Etnološka tribina 16: 57-72.
  7. MURAJ, Aleksandra. 1984. Teorijsko-metodološke zamisli Antuna Radića i njihov utjecaj na etnološki rad u Hrvatskoj. Etnološka tribina 6-7: 31-36.
  8. LONČAR, Sanja. 2005. Propitivanje pristupa istraživanju neredovnih oblika predbračnog i bračnog života na primjeru Krivog Puta. Senjski zbornik 32, 223-273 (odabrana poglavlja)
  9. GRBIĆ, Jadranka. 2006. Hrvatska dijaspora i iseljeništvo. U: Narodne nošnje Hrvata u svijetu. Zagreb, Posudionica i radionica narodnih nošnji.
  10. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja. 1984. Struktura tradicijskog mišljenja. Školska knjiga, Zagreb.
  11. SUPEK, Olga.1988. Etnos u etnologiji i kulturnoj antropologiji. U: Zgodovinske vzporednice slovenske i hrvaške etnologije 5. Knjižnica Glasnika SED 18, Ljubljana: Slovensko etnološko društvo, 29-60.
  12. VITEZ, Zorica. 1998. Iskorak iz svakidašnjice. U: Čapo Žmegač, J., Muraj, A., Vitez Z., Grbć, J., Belaj, V., Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, 151-219.
Dopunska literatura
  1. BANOVAC, Boris. 1998. Društvena pripadnost, identitet, teritorij. Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.
  2. BARTH, Frederik. 1969. Ethnic Groups and Boundaries: The Social Organization of Culture Differences. Boston: Little, Brown, and Company.
  3. BELAJ, Vitomir. 1991. Kulturološka obilježja hodočašćenja. Dometi 24: 157-162.
  4. BIČANIĆ, Rudolf. 1996. Kako živi narod. Pravni fakultet, Zagreb (pretisak) (odabrana poglavlja).
  5. BIRT, Danijela (et. al). 2003. Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka na obroncima Senjskog bila. Senjski zbornik 30: 445- 538.
  6. COHEN, Anthony P. 1985. The Symbolic Construction of Community. London: Routledge (odabrana poglavlja).
  7. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 2002. Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije. Zagreb: Durieux.
  8. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1997. Hrvatski uskrsni običaji. Zagreb: Golden marketing.
  9. ČERNELIĆ, Milana. 1990. O tragovima zadruge kod Bunjevaca u južnoj Mađarskoj, Migracijske teme 6: 311-323.
  10. ČERNELIĆ, Milana. 1994. Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu, Studia etnologica Croatica 6: 85-103.
  11. ČERNELIĆ, Milana. 2004. The Local Community of the Ethnic Bunjevci in Croatia: Developing Cultural Identity. U: Times, Places, Passages. Ethnological Approaches in the New Millenium, Budapest, 121-133.
  12. ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna. 1969. Pregled istraživanja tradicionalnih oblika pribavljanja nevjeste - otmice i varijante njenih oblika u naroda Jugoslavije, Ljetopis JAZU 73: 445-458.
  13. DOMINI, Mirjana. 1990. Gradišćanski Hrvati - zajedništvo usprkos granicama: Migracijske teme 6: 325-334.
  14. GRBIĆ, Jadranka.1994. Identitet, jezik i razvo., Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
  15. GRBIĆ, Jadranka. 2000. The Croatian Diaspora. U: Zorica Vitez, Aleksandra Muraj, ur. Croatian Folk Customs at the Crossroads of Worlds and Eras. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori.
  16. HERŠAK, Emil. 1998. Različiti sociohistorijski tipovi etničnosti. Migracijske teme 7: 335-362.
  17. KUMPES, Josip. 1998. Religija i etničnost kod Hrvata u mađarskoj: socijano-historijski pregled. Etnološka tribina 21: 9-33.
  18. LULIĆ, Jasenka.1991. Simboli identiteta žene u Bukovici - od djevojčice do udate žene. U: Simboli identiteta, studije, eseji, građa. Zagreb: Biblioteka hrvatskog etnološkog društva, 147-158.
  19. MIJAKOVIĆ, Magdalena. 1999. Nevjenčani brak. Etnološka tribina 22: 163-188.
  20. RAJKOVIĆ, Marijeta. 2003. Život žene u selima Senjskog bila. Senjski zbornik 30: 539-586.
  21. RAJKOVIĆ, Zorica. 1975. Tradicijski oblici nevjenčanog braka kod Hrvata i Srba u svjetlu pojma pokusni brak. Zagreb: Institut za narodnu umjetnost.
  22. RIHTMAN-AUGUŠTIN, Dunja. 2001. Etnologija i etnomit. Zagreb: Publica.
  23. STEIN-ERLICH, Vera. 1971. Jugoslavenska porodica u transformaciji. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
  24. SUPEK, Olga. 1987. Transformacija patrijarhalnih odnosa. Od zadruge do neolokalnosti u Jaskanskom prigorju. Etnološki pregled 22: 49-59.
  25. SUPEK, Olga, ČAPO, Jasna. 1994. Effects of Emigration in a Rural Society: Demography, Family Structure, and Gender Relations in Croatia. U: Dirk Hoerder, Inge Blank, ur. Roots of the Transplanted vol. 1, New York: Boulder, 311-339.
  26. SUPEK, Olga. 1999. Women's Entrepreneurship and the Dissolution of Zadruga in 19th Century Slavonia. Studia ethnologica Croatica 7/8: 259-266.
  27. ŠKRBIĆ, Nevena. 2003. Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka u selima u okolici Novske. Studia ethnologica Croatica 12/13: 145-213.
  28. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2003. Značenja tradicijskoga pri konstruiranju istarskih identiteta. Studia ethnologica Croatica 14/15: 69-88.
  29. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2003. Prilozi poznavanju primorsko-bunjevačkog identiteta. Senjski zbornik 30: 425-444.
  30. TANOCKI, Franjo. 1986. Rječnik rodbinskih naziva. Osijek: Izdavački centar radničkog sveučilišta „Božidar Maslarić“.
  31. UTJEŠENOVIĆ OSTROŽINSKI, Ognjeslav. 1988. Kućne zadruge. Vojna krajina. Zagreb: Školska knjiga
  32. VRKAŠ-SPAJIĆ, Vedrana. 1996. Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata –Tučepi. Zagreb: Naklada MD.
  33. VUGDELIJA, Kristina. 2010. Lokalno, regionalno, etnički/nacionalno – razine i čimbenici identifikacije na primjeru lovinačkog kraja. Senjski zbornik 37: 261- 296.
  34. Zbornici za narodni život i običaje (odabrana poglavlja iz raznih monografija).
  35. ZRNIĆ, Lidija. 2002. Obiteljska zadruga Staver. Građa. Studia ethnologica Croatica 10/11: 165-184.
  36. ŽIGMANOV, Tomislav. 2006. Hrvati u Vojvodini danas. Traganje za identitetom. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada - Pučko otvoreno učilište.
  37. Živjeti na Krivom Putu. 2008, sv. 1. Etnološko-povijesna znanstvena monografija o primorskim Bunjevcima. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Zagreb: Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.
  38. Živjeti na Krivom Putu, 2009, sv. 2. Etnološka znanstvena monografija o primorskim Bunjevcima. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Zagreb: Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.
  39. Živjeti na Krivom Putu. Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka, 2009, sv. 3. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Zagreb: Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.
  40. ŽIVKOVIĆ, fra Ilija; ŠPORER, Željka; SEKULIĆ, Duško. 1995. Asimilacija i identitet. Studija o hrvatskom iseljeništvu u SAD i Kanadi. Zagreb: Školska knjiga.
  41. RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta i Matija DRONJIĆ. 2018. Hrvati u Boki kotorskoj. Migracije, svadbeni običaji, identiteti. Zagreb - Tivat: Srednja Europa.

Obavezan predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar