ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Teorija spoznaje

 

Naziv
Teorija spoznaje
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
6
Šifra
66427
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
60

Cilj
Stjecanje općeg, višedisciplinarno i analitički utemeljenog poznavanja povijesti problema i aktualnih sadržaja recentne epistemologije; razvoj sposobnosti za prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje resursa epistemologije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput logike, povijesti ideja, psihologije spoznaje, sociologije znanja, filozofije jezika, semiologije, psihoanalitičke teorije subjekta, kulturalnih studija i tsl.).
Sadržaj
  1. Pojam ‘teorija spoznaje’: odnos s tradicionalnim i novijim terminima (gnoseologija, epistemologija)
  2. Jezično polje termina ‘spoznaja’ i ‘znanje’, načini pitanja o znanju u filozofiji i izvan nje (2 sjednice)
  3. Pitanje historijskog početka epistemologije i njegova sistematska važnost; uloga i značenje skepticizma
  4. Standardne definicije epistemologije u anglosaksonskoj i evropskoj tradiciji i njihove opće pojmovne pretpostavke
  5. Nedefinirani ostatak epistemologije: izvorni habitus pitanja o znanju, mit o neznanju, mjesto subjekta i postulatorni karakter spoznaje (2 sjednice)
  6. Destrukcije epistemologije: teza o kraju epistemologije, suvremeni predstavnici i izvori krize (2 sjednice)
  7. Noviji projekti rekonstrukcije epistemologije u analitičkoj i kontinentalnoj tradiciji (2 sjednice)
  8. Kritika modela ogledala i pitanje jezične konstitucije znanja
  9. Historijsko-jezični zaokret u teorijama reprezentacije i njegove posljedice u suvremenim filozofijama jezika (2 sjednice)
  10. Semiotički materijalizam u teoriji perceptivne spoznaje (Platon, Locke, Hegel, Peirce)
  11. Suvremene epistemološke teorije: perceptivno znanje, pamćenje, svjedodžbeno znanje
  12. Odnos ‘inferencije’ i ‘indukcije’ u teoriji percepcije, njezin historijski izvor i posljedice za epistemologiju znanosti (2-3 sjednice)
  13. Pojam iskustva u suvremenim teorijama: pragmatizam, hermeneutika
  14. Epistemologija i psihoanaliza
  15. Moderne i suvremene epistemologije znanosti i analize ideologije

Ishodi učenja
  1. Prikazati i protumačiti glavna razdoblja povijesti filozofije, filozofijske pravce i najznačajnije filozofijsk na tematiku spoznaje i pojma znanja.
  2. Odgovarajuće koristiti epistemološku terminologiju u različitim granama filozofije.
  3. Ustanoviti sličnosti i razlike između različitih filozofijskih stajališta unutar iste filozofijske grane.
  4. Identificirati i aplicirati epistemološke modele u tumačenju znanstvenih teorija.
  5. Prepoznati i vrednovati temeljne pojmove i teorije drugih znanosti iz filozofijske perspektive.
  6. Identificirati temeljne kriterije za razlikovanje znanstvenog od ideološkog diskursa.
Metode podučavanja
predavanje; diskusija
Metode ocjenjivanja
usmeni ispit iz četiri tematska područja prema popisu literature; pismena obrada (najmanje) jednog tematskog područja.

Obavezna literatura
  1. Platon, Teetet, Zagreb: Naprijed 1985.
  2. John Locke, Ogled o ljudskom razumu, Zagreb: Naklada Breza, 2007.
  3. Immanuel Kant, Kritika čistog uma, Zagreb: Matica hrvatska, 1987.
  4. G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, Zagreb: Naprijed, 1987.
Dopunska literatura
  1. John Greco, Ernest Sosa ed. Epistemologija. Vodič u teorije znanja, Zagreb: Jesenski i Turk, 2004. (Hrvatsko izdanje s pogovorom i dodatnom bibliografijom priredio Borislav Mikulić)

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar