ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Teorije odgoja i obrazovanja

 

Naziv
Teorije odgoja i obrazovanja
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS
5
Šifra
35972
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je predmeta omogućiti studentima navođenje polazišta i bitnih karakteristika teorija odgoja i obrazovanja te kritičko tematiziranje suvremenih problema odgoja i obrazovanja iz perspektive temeljnih teorija odgoja i obrazovanja.
Sadržaj
  1. Orijentacijski tjedan
  2. Uvod.
  3. Osnovna terminološka polazišta kolegija.
  4. Teorije, koncepti, paradigme i diskurzivni pristupi.
  5. ''Normativna'' pedagogija.
  6. Duhovnoznanstvena pedagogija.
  7. Empirijska pedagogija/znanost o odgoju.
  8. Kritička teorija i kritička znanost o odgoju.
  9. Teorija sustava i pedagogija.
  10. Socijalni konstruktivizam i pedagogija.
  11. Suvremeni teorijski pristupi u pedagogiji (I).
  12. Analiza filma.
  13. Suvremeni teorijski pristupi u pedagogiji (II).
  14. Razumijevanje suvremenih pedagoških tema pomoću teorija odgoja i obrazovanja.
  15. Zaključna razmatranja.

Ishodi učenja
  1. ­ Navesti polazišta i bitne karakteristike teorija odgoja i obrazovanja.
  2. ­ Razlikovati suvremene i nesuvremene koncepcije odgoja i obrazovanja.
  3. ­ Kritički tematizirati suvremene probleme odgoja i obrazovanja s aspekta temeljnih teorija odgoja i obrazovanja.
  4. ­ Reflektirati različita značenja temeljnih pedagogijskih pojmova u kontekstu pojedinih teorija odgoja i obrazovanja.
  5. ­ Kritički analizirati teorijski pluralizam u pedagogijskoj znanosti.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari i radionice, samostalni zadaci.

Oblici: frontalni, grupni, u paru, individualni.
Metode ocjenjivanja
1. Pisana analiza (od 0 do 10 bodova)
2. Pripreme za seminarsku nastavu (0 ili 10 bodova + mapa radova)
3. Završni ispit (od 0 do 30 bodova; prolazni prag 15 bodova)

Konačna ocjena: 30-34 bod(ov)a – dovoljan (2); 35-39 bodova – dobar (3); 40-44 bod(ov)a – vrlo dobar (4); 45-50 bodova – izvrstan (5).

Obavezna literatura
  1. Bašić, S. (1999). Odgoj. U A. Mijatović (ur.), Osnove suvremene pedagogije (str. 175-203). Hrvatski pedagoško-književni zbor.
  2. English, A. R. (2014). Herbart, Johann F. U D. C. Phillips (ur.), Encyclopedia of Educational Theory and Philosophy. Volume One (str. 372-375). SAGE.
  3. König, E., Zedler, P. (1998). Teorije znanosti o odgoju. Educa.
Dopunska literatura
  1. Bronfenbrenner, U. (1986). Ecology of the family as a context for human development: Research perspectives. Developmental psychology, 22(6), 723-742.
  2. Berger, P. L., Luckmann, T. (1992). Socijalna konstrukcija zbilje. Rasprava o sociologiji znanja. Bilioteka ‘’Naprijed’’. (ulomci)
  3. de Beauvoir, S. (2016). Drugi spol. Naklada Ljevak. (str. 11-25)
  4. Fromm, E. (1989). Revolucionarni karakter. U G. Flego (ur.), Autoritet i porodica (str. 109-126). Naprijed.
  5. Horkheimer, M. (1976). Tradicionalna i kritička teorija. U Horkheimer, M., Tradicionalna i kritička teorija. Predgovor i stručna redakcija: Zdravko Kuničar (str. 39-89). Beogradski izdavačko-grafički zavod.
  6. Lyotard, F. (2005). Postmoderno stanje: izvještaj o znanju. Zagreb: Ibis-grafika. (str. 1-14)
  7. Nohl, H. (1933). The Pedagogical Relation and the Formative Community. Translated by Norm Friesen. U H. Nohl i L. Pallat (ur.), Die Theorie der Bildung. Handbuch der Pädagogik. Vol. 1. Beltz.
  8. Roth, H. (2019). Realistički obrat u pedagoškom istraživanju. U M. Palekčić (ur.), Pedagogijska istraživačka perspektiva. Odnos pedagogijske teorije i pedagogijskog empirijskog istraživanja (str. 21-34). Erudita.

Obavezan predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar