Naziv
Tradicija i suvremenost
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
51750
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je upoznati studente s udjelom i utjecajima tradicijskih kulturnih praksi u suvremenoj kulturi. Tijekom predavanja uspoređuju se različiti pristupi istraživanju tradicije i njihovi glavni predstavnici. Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima i metodološkim pristupima u studijama tradicije i baštine. Kroz predavanja se prikazuju empirijska istraživanja studija slučaja i primjeri korištenja tradicije u suvremenosti, nacionalnim/regionalnim/lokalnim praksama (u glazbi, rukotvorstvu i odijevanju, prehrani, gospodarstvu, popularnoj kulturi itd.). Analiziraju se primjeri recentnog korištenja i prezentacije hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Cilj kolegija, između ostaloga, je razumijevanje hrvatskog kulturnog identiteta u suvremenom globalnom kontekstu. Tijekom predavanja i seminara obrađuju se sljedeće teme: kulturna selektivnost, urbanizacija sela, rurbanizacija gradova, lokalno/globalno, hibridizacija kulture, supkulture, kulturni imperijalizam, kulturni relativizam, popularna kultura, masovna kultura itd.
Sadržaj
  1. antropologija kao kritika kulture, početci istraživanja kulture, funkcija kulture, kulturne razlike, promjene unutar tradicijske i suvremene kulture, pristupi istraživanju kulture i baštine.
  2. konstruiranje tradicije u suvremenosti, izmišljene tradicije, prezentacija tradicije, folklorni simboli identiteta, individualni – kolektivni identitet, konstrukcija identiteta, stereotipi, Hrvatska – Europa – svijet
  3. lokalno, translokalno, nacionalno, transnacionalno, deteritorijalizirane kulture, zajednice novog doba (internet i kultura, virtualne zajednice).
  4. urbanizacija – rerbanizacija, globalno – lokalno, etnološka i kulturnoantropološka istraživanja grada
  5. pučka vjerovanja u suvremenom kontekstu: od usmenih priča i legendi do popularne kulture: vampiri (književnost, TV, film, stripovi), vještice (Hallowen, samhain…).
  6. od seoskog križanja do gradske ulične umjetnosti: plesni i glazbeni performansi, plakati, reklame, grafiti i sl.
  7. rukotvorstvo, odijevanje, ukrašavanje tijela: etnomotivi na suvremenim uporabnim i odjevnim predmetima, suvenirskoj ponudi, ukrašavanje tijela: body art (tetovaže, piercing…).
  8. prehrana: od vjerskih propisa do popularnosti (npr. košer i halal prehrana), eko-etno suvremena gastronomska i suvenirska ponuda; alkohol i opijati (od šamana do supkultura).
  9. globalno – lokalno na primjeru godišnjih običaja (npr. St. Patrick's day, dječje gradske poklade, Djed Mraz/Božićnjak/Mali Isus…)
  10. od lokalnih životnih običaja i praksi do prezentacije u svrhu promocija i turističkih destinacija (npr. mirila).
  11. korištenje tradicije u ruralnom turizmu: agroturizmi, seoska domaćinstva i gospodarstva, ophodi zvončara…
  12. komercijalizacija etničkih elemenata/obogaćivanje kulturne raznolikosti (npr. glazba (romska, etno, rock, zabavna), kuhinja (kineska), ples (tango, salsa, trbušni ples)…
  13. supkulture, podkulturne i kontrakulturne skupine, položaj i prezentacija žene u tradicijskom i modernom društvu (lolita subklutura, harajuku girls…).
  14. recentno korištenje i prezentacija hrvatske materijalne i nematerijalne baštine.
  15. pripreme za ispit.

Ishodi učenja
  1. - navesti i definirati temeljne pojmove korištene u studijama tradicije i baštine
  2. - usporediti različite pristupe istraživanju tradicije te navesti njihove glavne predstavnike,
  3. - predstaviti i raspraviti doprinos etnologije i kulturne antropologije istraživanjima tradicije u suvremenom kontekstu
  4. - analizirati različite oblike i načine konstruiranja tradicije u suvremenosti,
  5. - izdvojiti i objasniti primjere korištenja tradicijskih motiva u suvremenosti (u glazbi, odijevanju, prehrani, gospodarstvu, popularnoj kulturi itd.),
  6. - raspraviti utjecaj globalizacije na evociranje tradicijskih motiva u suvremenosti
  7. - navesti i opisati primjere recentnog korištenja i prezentacije hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine,
  8. - prepoznati i raspraviti istraživačku temu vezanu uz pojavu tradicijskih motiva u suvremenom kontekstu.
  9. - prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
  10. - opisati i protumačiti kulturu svakodnevice na području Hrvatske i jugoistočne Europe
Metode podučavanja
Nastava se sastoji od predavanja i seminara (30 sati tijekom jednog semestra; 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno). Pojedina predavanja bit će popraćena prezentacijama kroz dokumentarne emisije (video i DVD zapisi). U seminarskom dijelu kolegija studenti odabiru temu seminarskog rada koji se temelji na dodatnoj literaturi i/ili vlastitom terenskom istraživanju. Seminarske radove razvrstat će se u tematske cjeline po kojima će ih studenti izlagati u radioničkom tipu nastave. Svaka radionica uključivala bi, osim studentskih izlaganja, diskusiju te valorizaciju rada svojih kolega. Studenti će imati jedno do dva izmještena predavanja na kojima će se upoznati s institucijama relevantnim za temu kolegija.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (tolerira se do tri izostanka), aktivno sudjelovanje u raspravama i radu seminara te izrada i izlaganje seminarskog rada. Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema navedenim postotcima: 1. Redovito dolaženje, posebice sudjelovanje u diskusiji 10% 2. Pisanje i izlaganje seminarskog rada 40% 3. Završni pisani ispit 50%.

Obavezna literatura
  1. Čapo, Jasna i Valentina Gulin Zrnić. 2011. Oprostornjavanje antroploškog diskursa. Od metodološkog problema do epistemološkog zaokreta. U Mjesto, nemjesto. Interdisplinarno promišljanje prostora i kulture, ur. J. Čapo i V. Gulin Zrnić. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija, str. 9–65.
  2. Geertz, Clifford. 1973. The Interpretation of Cultures. New York: Basic Books (ili Tumačenje kultura. Beograd: Biblioteka XX vek.) (odabrana poglavlja)
  3. Haviland, William A. 2004. Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap (odabrana poglavlja)
  4. Hameršak, Marijana Iva Pleše i Ana-Marija Vukušić, ur. 2013. Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija, Institut za etnologiju i folkloristiku. (odabrana poglavlja).
  5. Prica, Ines. 2001. Mala europska etnologija. Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja).
  6. Čapo Žmegač, Jasna, Gulin Zrnić Valentina, Goran Pavel Šantek. 2006. Etnologija bliskog: poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja. U Etnologija bliskog: poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, ur. Čapo Žmegač J., Gulin Zrnić V., G. P. Šantek. Zagreb: IEF i Naklada Jesenski i Turk, 7–52.
  7. Gulin Zrnić, Valentina. 2009. Kvartovska spika. Značenja grada i urbani lokalizmi u Novom Zagrebu. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Naklada Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura
  1. Apaduraj, Ardžun. 2011. Kultura i globalizacija. Beograd: Biblioteka XX vek
  2. Barry, Brian. 2006. Kultura i jednakost. Egalitarna kritika multikulturalizma. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  3. Brettell, B. Caroline B. i Carolyn F. Sargent, ur. 2001. Gender in cross-cultural perspective. New Jersey: Prentice Hall.
  4. Černelić, Milana, Rajković Iveta Marijeta, ur. 2010. Zapisi iz gornjih Ravnih kotara. Etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Centar za komparativno historijske i interkulturalne studije, FF press, Zagreb.
  5. Černelić, Milana, Rajković Marijeta. 2007. Mogućnost revitalizacije tradicijske baštine na području Krivoga Puta u Senjskom zaleđu. Studia ethnologiica Croatica 19:245–268.
  6. Čolić, Snježana. 2004. “Globalizacija, kultura kapitalizma i globalna kultura”. Narodna umjetnost 41/2, str. 185–192.
  7. Dolo, Luj. 2000. Individualna i masovna kultura. Clio
  8. Eagleton, Terry. 2002. Ideja kulture. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  9. Frayling, Christopher. 1991. Vampyres. Lord Byron to Count Dracula. London, Boston: Faber and Faber.
  10. Gulin Zrnić, Valentina. 2006. Domaće, vlastito i osobno. Autokulturna detomizacija. U Etnologija bliskog: poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, ur. Čapo Žmegač J., Gulin Zrnić V., G. P. Šantek. Zagreb: IEF i Naklada Jesenski i Turk, 73–95.
  11. Gupta, Akril i James Ferguson. 1992. Beyond 'Culture'. Space, Identity and the Politics of Diference. Cultural Anthropology 7/1:6–23.
  12. Jurčec Kos, Koraljka et al. 2013. Mirila. Nematerijalna kulturna baština. Katalog izložbe. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori.
  13. Križanić, Marina. 2013. Slatko lice pobune. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo.
  14. Lecouteux, Claude. 2013. Povijest vampira. Autopsija mita. Zagreb:Tim press.
  15. Lewellen, Ted C. 2002. The Anthropology of Globalization. Cultural Anthropology Enters the 21st Century. Westport, Connecticut, London: Bergin & Garvey. (odabrana poglavlja)
  16. Majnhof, Ulrike Hana i Ana Triandafidu, ur. 2008. Transkulturna Europa. Kulturna politika u Evropi koja se menja. Clio.
  17. Manuel, Castells. 2000. Informacijsko doba: ekonomija društvo, kultura. Sv. I, Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden Marketing.
  18. Marcus, George E. i Michael M. J. Fischer. 2003. [1986]. Antropologija kao kritika kulture. Eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima. Zagreb: Naklada Breza.
  19. Munitić, Ranko. 2010. Strip, deveta umjetnost. Zagreb: Udruga za popularizaciju hrvatskog stripa, Art 9.
  20. Petković, Nikola. 2010. Identitet i granica. Hibridnost i jezik, kultura i građanstvo 21. stoljeća. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  21. Prica, Ines, Tea Škokić. 2007. Split i drugi. Kulturnoantropološki i kulturnostudijski prilozi. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija.
  22. Rihtman-Auguštin, Dunja. 1988. Etnologija naše svakodnevnice. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja).

Izborni predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar