Namjera kolegija je upoznati studente s udjelom i utjecajima tradicijskih kulturnih praksi u suvremenoj kulturi. Tijekom predavanja uspoređuju se različiti pristupi istraživanju tradicije i njihovi glavni predstavnici. Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima i metodološkim pristupima u studijama tradicije i baštine. Kroz predavanja se prikazuju empirijska istraživanja studija slučaja i primjeri korištenja tradicije u suvremenosti, nacionalnim/regionalnim/lokalnim praksama (u glazbi, odijevanju, prehrani, popularnoj kulturi itd.). Analiziraju se primjeri recentnog korištenja i prezentacije hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Cilj kolegija, između ostaloga, je razumijevanje hrvatskog kulturnog identiteta u suvremenom globalnom kontekstu.
Tijekom predavanja i seminara obrađuju se sljedeće teme: kulturna selektivnost, urbanizacija sela, rurbanizacija gradova, lokalno/globalno, hibridizacija kulture, supkulture, kulturni imperijalizam, kulturni relativizam, popularna kultura itd.

Nastava se sastoji od predavanja i seminara. Pojedina predavanja bit će popraćena prezentacijama kroz dokumentarne emisije (video i DVD zapisi).
U seminarskom dijelu kolegija studenti odabiru temu seminarskog rada koji se temelji na dodatnoj literaturi i/ili vlastitom terenskom istraživanju. Seminarske radove razvrstat će se u tematske cjeline po kojima će ih studenti izlagati u radioničkom tipu nastave. Svaka radionica uključivala bi, osim studentskih izlaganja, diskusiju te valorizaciju rada svojih kolega. Studenti će imati jedno do dva izmještena predavanja na kojima će se upoznati s institucijama relevantnim za temu kolegija.

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u raspravama i radu seminara te izrada i izlaganje seminarskog rada. Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema navedenim postotcima:
1. Redovito dolaženje, posebice sudjelovanje u diskusiji 10%
2. Pisanje i izlaganje seminarskog rada 40%
3. Završni pisani ispit 50%.