ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Tradicija i suvremenost

 

Naziv
Tradicija i suvremenost
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
5
Šifra
51750
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Namjera kolegija je upoznati studente s udjelom i utjecajima tradicijskih kulturnih praksi u suvremenoj kulturi. Tijekom predavanja uspoređuju se različiti pristupi istraživanju tradicije i njihovi glavni predstavnici. Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima i metodološkim pristupima u studijama tradicije i baštine. Kroz predavanja se prikazuju empirijska istraživanja studija slučaja i primjeri korištenja tradicije u suvremenosti, nacionalnim/regionalnim/lokalnim praksama (u glazbi, odijevanju, prehrani, popularnoj kulturi itd.). Analiziraju se primjeri recentnog korištenja i prezentacije hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Cilj kolegija, između ostaloga, je razumijevanje hrvatskog kulturnog identiteta u suvremenom globalnom kontekstu.
Tijekom predavanja i seminara obrađuju se sljedeće teme: kulturna selektivnost, urbanizacija sela, rurbanizacija gradova, lokalno/globalno, hibridizacija kulture, supkulture, kulturni imperijalizam, kulturni relativizam, popularna kultura itd.
Sadržaj
  1. predstavljanje syllabusa, očekivanja i studentski interesi; gledanje dokumentarnog filma, diskusija
  2. pristupi istraživanju kulture i baštine
  3. konstruiranje tradicije u suvremenosti, izmišljene tradicije, prezentacija tradicije...
  4. lokalno, translokalno, nacionalno, transnacionalno, deteritorijalizirane kulture, zajednice novog doba (internet i kultura, virtualne zajednice).
  5. od usmenih priča i legendi do popularne kulture: vampiri, vještice, Hallowen…
  6. korištenje i prezentacija hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine,
  7. prehrana, suveniri, alkohol i opijati (od šamana do supkultura).
  8. rukotvorstvo, odijevanje, ukrašavanje tijela, obrti: etnomotivi na suvremenim uporabnim i odjevnim predmetima, suvenirskoj ponudi
  9. izmještena nastava u Etnografskom muzeju Zagreb
  10. globalno – lokalno, selektiranje i komercijalizacija tradicije na primjeru godišnjih običaja (npr. Uskrs, Božić (Djed Božičnjak), St. Patrick's day...)
  11. korištenje tradicijske kulture u ruralnom turizmu, agroturizmi (maslinarstvo, vinogradarstvo, ribarstvo, lov...)
  12. izmještena nastava u Etnografskom muzeju Zagreb
  13. položaj i prezentacija žene u tradicijskom i modernom društvu (lolita subklutura, harajuku girls…).
  14. komercijalizacija etničkih elemenata/obogaćivanje kulturne raznolikosti (npr. glazba), supkulture, ukrašavanje tijela: body art (tetovaže, piercing…).
  15. pripreme za ispit.

Ishodi učenja
  1. - navesti i definirati temeljne pojmove korištene u studijama tradicije i baštine
  2. - usporediti različite pristupe istraživanju tradicije te navesti njihove glavne predstavnike
  3. - predstaviti i raspraviti doprinos etnologije i kulturne antropologije istraživanjima tradicije u suvremenom kontekstu
  4. - analizirati različite oblike i načine konstruiranja tradicije u suvremenosti
  5. - izdvojiti i objasniti primjere korištenja tradicijskih motiva u suvremenosti (u glazbi, odijevanju, prehrani, gospodarstvu, popularnoj kulturi itd.),
  6. - navesti i opisati primjere recentnog korištenja i prezentacije hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine,
Metode podučavanja
Nastava se sastoji od predavanja i seminara. Pojedina predavanja bit će popraćena prezentacijama kroz dokumentarne emisije (video i DVD zapisi).
U seminarskom dijelu kolegija studenti odabiru temu seminarskog rada koji se temelji na dodatnoj literaturi i/ili vlastitom terenskom istraživanju. Seminarske radove razvrstat će se u tematske cjeline po kojima će ih studenti izlagati u radioničkom tipu nastave. Svaka radionica uključivala bi, osim studentskih izlaganja, diskusiju te valorizaciju rada svojih kolega. Studenti će imati jedno do dva izmještena predavanja na kojima će se upoznati s institucijama relevantnim za temu kolegija.
Metode ocjenjivanja
Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u raspravama i radu seminara te izrada i izlaganje seminarskog rada. Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema navedenim postotcima:
1. Redovito dolaženje, posebice sudjelovanje u diskusiji 10%
2. Pisanje i izlaganje seminarskog rada 40%
3. Završni pisani ispit 50%.

Obavezna literatura
  1. Čapo, Jasna. 1998. “Osnovni pojmovi i polazišta”. U Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskoga puka, ur. Čapo Žmegač, Jasna; Muraj, Aleksandra; Vitez, Zorica; Grbić, Jadranka; Belaj, Vitomir.1998., Zagreb: Matica hrvatska, 15 – 22.
  2. Muraj, Aleksandra. 1998. “Privređivanje. Prehrana. Odijevanje”. U Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskoga puka, ur. Čapo Žmegač, Jasna; Muraj, Aleksandra; Vitez, Zorica; Grbić, Jadranka; Belaj, Vitomir.1998., Zagreb: Matica hrvatska, 56 – 150.
  3. Grbić, Jadranka. 1998. “Predodžbe o životu i svijetu”. U Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskoga puka, ur. Čapo Žmegač, Jasna; Muraj, Aleksandra; Vitez, Zorica; Grbić, Jadranka; Belaj, Vitomir.1998., Zagreb: Matica hrvatska, 296 – 333.
  4. Hameršak, Marijana i Iva Pleše. 2013. „Uvod u proizvodnju baštine“. U Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi. Marijana Hameršak, Iva Pleše i Ana-Marija Vukušić, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 7-28.
  5. Nikočević, Lidija. 2013. „Kultura ili baština? Problem nematerijalnosti“. U Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi. Marijana Hameršak, Iva Pleše i Ana-Marija Vukušić, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 335-350.
  6. Zebec, Tvrtko. 2013. „Etnolog u svijetu baštine: hrvatska nematerijalna kultura u dvadeset i prvom stoljeću“. U Proizvodnja baštine: kritičke studije o nematerijalnoj kulturi. Marijana Hameršak, Iva Pleše i Ana-Marija Vukušić, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 313-333.
Dopunska literatura
  1. Apaduraj, Ardžun. 2011. Kultura i globalizacija. Beograd: Biblioteka XX vek.
  2. Čapo, Jasna i Valentina Gulin Zrnić, ur. 2013. Hrvatska svakodnevica: etnografije vremena i prostora. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
  3. Čapo, Jasna i Valentina Gulin Zrnić. 2011. Oprostornjavanje antroploškog diskursa. Od metodološkog problema do epistemološkog zaokreta. U Mjesto, nemjesto. Interdisplinarno promišljanje prostora i kulture, ur. J. Čapo i V. Gulin Zrnić. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija, str. 9–65.
  4. Černelić, Milana, Rajković Iveta Marijeta, ur. 2010. Zapisi iz gornjih Ravnih kotara. Etnološki, povijesni i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Centar za komparativno historijske i interkulturalne studije, FF press, Zagreb.
  5. Černelić, Milana, Rajković Marijeta. 2007. Mogućnost revitalizacije tradicijske baštine na području Krivoga Puta u Senjskom zaleđu. Studia ethnologiica Croatica 19:245–268.
  6. Čolić, Snježana. 2004. “Globalizacija, kultura kapitalizma i globalna kultura”. Narodna umjetnost 41/2, str. 185–192.
  7. Geertz, Clifford. 1973. The Interpretation of Cultures. New York: Basic Books (ili Tumačenje kultura. Beograd: Biblioteka XX vek.)
  8. Gulin Zrnić, Valentina. 2006. Domaće, vlastito i osobno. Autokulturna detomizacija. U Etnologija bliskog: poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, ur. Čapo Žmegač J., Gulin Zrnić V., G. P. Šantek. Zagreb: IEF i Naklada Jesenski i Turk, 73–95.
  9. Gulin Zrnić, Valentina. 2009. Kvartovska spika. Značenja grada i urbani lokalizmi u Novom Zagrebu. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Naklada Jesenski i Turk, str. 7-37, 105-110.
  10. Gupta, Akril i James Ferguson. 1992. Beyond 'Culture'. Space, Identity and the Politics of Diference. Cultural Anthropology 7/1:6–23.
  11. Križanić, Marina. 2013. Slatko lice pobune. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo.
  12. Lewellen, Ted C. 2002. The Anthropology of Globalization. Cultural Anthropology Enters the 21st Century. Westport, Connecticut, London: Bergin & Garvey.
  13. Majnhof, Ulrike Hana i Ana Triandafidu, ur. 2008. Transkulturna Europa. Kulturna politika u Evropi koja se menja. Clio.
  14. Marcus, George E. i Michael M. J. Fischer. 2003. [1986]. Antropologija kao kritika kulture. Eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima. Zagreb: Naklada Breza.
  15. Markale, Jean. 2912. Halloween. Povijest i tradicija. Zagreb: Biblioteka Naslijeđe
  16. Perasović, Benjamin. 2001. Urbana plemena. Sociologija subkultura u Hravtskoj. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  17. Katić, Maro. 2017. Smrt u dalmatinskom zaleđu. Mirila od rituala do teatra, Naklada Ljevak, Zagreb.
  18. Nikočević, Lidija. 2014. Zvončari i njihovi odjeci. Novi Vinodolski: Naklada Kvarner.
  19. Rajković Iveta, Marijeta; Vladimir, Iveta. 2017. Oni koji noću ustaju iz groba: vampiri od lokalnih priča do popularne kulture. Zagreb: Srednja Europa.
  20. Rihtman-Auguštin, Dunja. 1988. Etnologija naše svakodnevnice. Zagreb: Školska knjiga.
  21. Ritzer, George. 1999. McDonaldizacija društva. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  22. Vukušić, Ana-Marija.2013.U sridu : sjećanje, pamćenje i život Alke. Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku.
  23. Šešo. Luka. 2016. Živjeti s nadnaravnim bićima. Vukodlaci, vile i vještice hrvatskih tradicijskih vjerovanja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Izborni predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar