Naziv
Ukrajinska književnost 6
Organizacijska jedinica
Katedra za ukrajinski jezik i književnost
ECTS bodovi
5
Šifra
51369
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
45
Seminar
15

Cilj
Upoznati studente s književnopovijesnim procesom XX. st. u Ukrajini, koji se odvijao u kontekstu općeeuropskih tendencija, posebno s osebujnošću književnih pravaca, eksperimentatorstva i kvalitetnih ostvarenja ukrajinske renesanse (do početka 30-ih godina). Kolegij pomaže izgradnji kompletne vizije ukrajinske književnosti (uključena književnost ukrajinske dijaspore, popunjene "bijele mrlje") s akcentiranjem nacionalnih osobitosti, a i tipoloških srodnosti s europskim književnostima, ovladavanju tehnikom analize tekstova; upućuje na relevantnu literaturu
Sadržaj
  1. Ukrajinska književnost na razmeđu XIX.-XX. stoljeća. Tradicionalisti i modernisti (predstavljeni neoromantizam, impresionizam, simbolizam, futurizam, početci ekspresionizma).
  2. Dostignuća predrevolucijske ukrajinske književnosti (poezija, proza, drama). Tematska, žanrovska, filozofska mnogostranost stvaralaštva V.Vynnyčenka.
  3. Revolucija i boljševički prevrat, koji izaziva 4-godišnji građanski rat. Tragedija talenata (pogibija jednih, iznuđeni izbor pred drugima: emigracija ili boljševički sistem, a i iskrena vjera trećih u slobodu stvaralaštva i slobodu Ukrajine i za boljševičke vlasti).
  4. Ukrajinski preporod. Neviđeni zanos. Književni pravci i škole. Najvažnija udruženja književnika i njihova estetska načela: Simbolistička Bila studija (1918.) i njezina nasljednica Muzaget (1919.) - pisci Ja. Savčenko, K.Poliščuk, P.Tyčyna i dr., redatelji L.Kurbas, M.Tereščenko, slikar A.Petryc’kyj. Pjesnička zbirka P.Tyčyne Sunčani klarineti (Sonjačni klarnety, 1918.) - vrhunac ukrajinskoga simbolizma. Tragedija talenata u totalitarizmu.
  5. Futurističke grupe Flamingo (1919.), Udarna grupa futurista (1920.), Komkos (1921.) ujedinjuju se u Aspanfut (1922.) - M. Semenko, O. Slisarenko, G. Škurupij i dr. Pjesnik M. Semenko - teoretičar, osnivač i središnja ličnost futurističkog pokreta u Ukrajini.
  6. Zasljepljenje magijom revolucije i "forsirani" prijelaz od simbolizma do revolucionarnog romantizma - V. Čumak, G. Myhajlyčenko, V. Ellan-Blakytnyj i mnogi dr. Drugačija romantika u romanima Ju. Janovs’koga. Četiri sablje (Čotyry šabli, 1930.).
  7. Udruženje proleterskih pisaca Gart (1923.-1925.) - V. Ellan-Blakytnyj, V. Sosjura, O. Dovženko, M. Hvyl’ovyj i dr. Poezija V. Sosjure, M. Bažana. Satira i humor. O. Vyšnja. Udruženje pisaca o selu Plug (1922.-1932.) - S. Pylypenko, G. Epik, D. Gumenna i dr. Roman A. Golovka Korov (Bur’jan, 1927.) - ogledalo društvene stvarnosti 20-ih godina.
  8. M. Hvyl’ovyj - stožerna figura ukrajinskoga preporoda. Romantična, lirsko-impresionistička (nerijetko s elementima ekspresionizma, ponekad i nadrealizma) novelistika, bezsižejna ornamentalna proza i nenadmašna pamfletistika strasnog polemičara.
  9. Književna diskusija (1925.-1928.), izazvana pamfletima M. Hvyl’ovyja.
  10. Politički neangažirani književnici, koji su inzistirali na estetskoj vrijednosti, ujedinjeni su u udruženjima: Aspys (1923.-1924.) - L. Staryc’ka-Černjahivs’ka, B. Antonenko-Davydovyč, N. Romanovyč-Tkačenko i dr., Lanka (1924., od 1926. MARS) - V. Pidmogyl’nyj, Je. Plužnyk, G. Kosynka i dr.
  11. Književni proces u Zapadnoj Ukrajini. Pjesništvo B.-I. Antonyča – unikalna pojava u poeziji.
  12. Seoska proza G. Kosynke i intelektualna proza V. Pidmogyl’noga. Roman Grad (Misto, 1928.). Antisentimentalna i antipatetična lirika Je. Plužnyka - humanista.
  13. “Praška škola”. Pjesnici O. Teliga i O. Ol’žyč. Stvaralaštvo Je. Malanjuka.
  14. Skupina "neoklasika" - "petorica s Parnasa" - M. Zerov, M. Ryl’s’kyj, P. Fylypovyč, M. Draj-Hmara, O. Burgart. Poezija M. Zerova i M. Ryl’s’koga.
  15. Ponavljanje gradiva. Priprema za ispit.

Ishodi učenja
  1. Primijeniti naučenu književnokritičku aparaturu i temeljne spoznaje o književnostilskim formacijama u analizi i tumačenju književnih djela.
  2. Opisati i komentirati pojedine povijesne, kulturne i društvene procese u Ukrajini i s njima u vezi nastala književna djela.
  3. Kritički prosuđivati o pojedinim književnim pojavnostima u ukrajinskoj književnosti u odnosu prema prilikama u ukrajinskom društvu.
  4. Odrediti obilježja poetike pojedinih pravaca u ukrajinskoj književnosti i dovesti ih u vezu s književnim kretanjima u Europi.
  5. Koristiti relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu radi vlastitog usavršavanja u struci.
Metode podučavanja
Izlaganje, raspravljanje, diskusija, priprema za samostalno izlaganje studenata, obrana seminarskog rada. Panoramno upoznavanje studenata s književnim procesom i njegovo "posvjedočenje" na konkretnim tekstovima i umjetničkom iskustvu sudionika toga procesa (djela, biografije, skice, eseji i dr., a također i slikarstvo, glazba, kazalište, film i dr., koji pomažu oblikovanju mozaične slike određenoga odsječka vremena).
Metode ocjenjivanja
usmeni ispit i seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. Istorija ukrajins’koji literatury XX st., I-II (1993-1995, 1998) – Kyjiv
  2. Žyvycja: Hrestomatija ukr. lit. XX st. (1998) – Kn. I. – K.: Tvin inter
  3. Antologija svitovoji literaturno-krytyčnoji dumky (1996) Za red. M. Zubryc’koji - L’viv
  4. Lavrinenko, Ju. (2000) Rozstriljane vidrodžennja: Antologija. - Kyjiv
  5. Ukrajins’ke slovo: Hrestomatija, I-IV (1993) - Kyjiv
  6. Žulyns’kyj, M. (2011) Ukrajins’ka literatura: tvorci i tvory. – K.: Lybid’
Dopunska literatura
  1. Flaker, A. (1986) Stilske formacije. – Zagreb
  2. Grabovyč, G. (1994) Velyka literatura. - Kyjiv
  3. Malanjuk, Je. (1991) Knyga sposterežen’. - Kyjiv
  4. Šereh, Ju. (1993) Tretja storoža: Literatura. Mystectvo. Ideologija. - Kyjiv

Obavezan predmet na studijima
  1. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 7. semestar