Naziv
Ukrajinska književnost 2
Organizacijska jedinica
Katedra za ukrajinski jezik i književnost
ECTS bodovi
5
Šifra
51349
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
45
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Kolegij predočava povijesni razvoj ukrajinske književnosti renesansnog i baroknoga doba, rasvjetljava osobitosti nastanka novih glede prethodnoga razdoblja pojava, uz razvoj tradicija srednjega vijeka. Osnovni cilj – prikazati značaj ukrajinske kulture u komuniciranju s katoličkim prostorom i stvaranju novih pojava u sintezi bizantinske i latinske tradicije. Kolegij pruža uvid u formiranje novih stilskih izražaja i žanrova, prikazuje ulogu ukrajinskog baroka u barokiziranju drugih književnosti bizantske tradicije. Upoznavanje s književnim jezikom u postupnom transformiranju prema novom književnom jeziku.
Sadržaj
  1. Društveno-političke okolnosti razvoja ukrajinske kulture 15-16. st., pronicanje renesansnih pojava u ukrajinsku sredinu, formiranje čovjeka renesansne svijesti (J. Drogobyč, S. Orihovs’kyj); interknjiževno zajedništvo kao osobitost razvitka književnosti 16. st.: ukrajinsko-poljsko, ukrajinsko-bjelorusko zajedništvo.
  2. Ukrajinska književnost na latinskom jeziku, sinteza europske i usmenoknjiževne tradicije, prva tiskana knjiga ukrajinskog autora 1483. (j. Drogobyč), latinojezično pjesništvo (Pavlo Rusyn), značaj poljskog posredništva.
  3. Nastanak crkvene unije i polemičke literature kraja 16 – poč. 17. st.. Bratstva i značaj Ostroz’ke akademije. Ivan Vyšens’kyj kao osobitost i polemičar, njegove poslanice, „Knyžka“ kao izraz protestantizma. Poredba Vyšens’kyj- Markantun Gospodnetić
  4. Problem književnoga jezika: Meletij Smotryc’kyj kao rodoljub i jezikoslovac, uloga njegove Gramatike u razvoju knjižnog jezika. Pojam ukrajinske redakcije crkvenoslavenskoga jezika. Smotryc’kyj – Juraj Križanić.
  5. Barokno doba – specifikum nastanka, razvoja i osobitost ukrajinske kulture u komuniciranju s katoličkom kulturom. barok s funkcijom preporoda ukrajinskog društva. Mentalitet čovjeka ukrajinskog baroka, kozaštvo kao poseban stalež u poticanju barokne kulture. Značaj školstva. Kyjevo-Mogyljans’ka akademija kao središte književnog baroka.
  6. Nastanak rimovanog pjesništva kao vodećeg žanra ukrajinskog baroka: osnovne teme, žanr, sadržaj, uloga kanta, zbirke, predstavnici, tematska klasifikacija.
  7. Religijsko-filozofsko pjesništvo: Vitalij i njegova zbirka „Dioptra“, Kyrylo Trankvilion Stavrovec’kyj „Perlo mnogocinne“, Ivan Velyčkovs'kyj: ideje, teme, poetika.
  8. Panegirično pjesništvo: osobitosti žanra, nastavak prethodne tradicije, panegirik kao barokna moda, slavljenje mecena, get’man Sagajdačnyj kao vitez. Predstavnici: Oleksandr Mytura, Kasijan Sakovyč, Dmytrij Tuptalo.
  9. Kuriozno i figurativno pjesništvo: Ivan Velyčkovs’kyj.
  10. Povijesno-rodoljubno pjesništvo: odraz oslobodilačkoga rata pod vodstvom Bogdana Hmel’nyc’kog, apologija kozaštva, kontrastiranje Ukrajine i Moskovije (Semen Dyvovyč), anonimno pjesništvo.
  11. Lirsko pjesništvo: visoki, srednji i nizovyj barok, korištenje folklornih elemenata; tema ljubavi, erotska, etiketna, humoristička poezija.
  12. Burleskno-travestijno pjesništvo kao odraz pučke kulture smijeha, stvaralaštvo „mandrivnyh djakiv“, značaj burleska u razvoju ukrajinske književnosti.
  13. Dramaturgija kao nova pojava, školska drama, intermedija, vertep. Dramske forme: misterija, (Dmytro Tuptalo, Mytrofan Dovgalevs’kyj); mirakul. moralitet, povijesma drama.
  14. Predstavnici drame: Feofan Prokopovyč – „Volodymyr“ – idejna, alegorijska osobitost; Ivan Nerunovyč – „Mylist’ Boža Ukrajinu…“, Intermediji Dovgalevs’kog i Konys’kog; osobitosti vertepa kao pučkog teatra.
  15. Stvaralaštvo Grygorija Skovorody: zbirke, problem jezika.

Ishodi učenja
  1. Opisati osobitosti društveno-političko stanje razvoja ukrajinske književnosti 15-18. stoljeća.
  2. Prepoznati ulogu crkvenoga faktora u književnom procesu.
  3. Pokazati uključivanje ukrajinskog društva u europsko kulturno-idejne tokove.
  4. Komentirati jezično stanje.
  5. Razlikovati terminološki pojmovi u nazivlju istočnoslavenskih naroda i njihovih knjoževnosti.
  6. Procijeniti značaj ukrajinskoga faktora u europeiziranju kultura bizantinske tradicije.
  7. Valorizirati procesi europeiziranja kultura istočne vjere kroz ukrajinsko posredništvo.
Metode podučavanja
izlaganje, analiza tekstova, diskusija, uporaba računala ( Power Point , internet) seminar
Metode ocjenjivanja
redovita nazočnost na nastavi, sudjelovanje u seminarskim temama, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova. Usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Davna ukrajinska literatura: Hrestomatija (uredio M.Sulima) Kijev 1991. Ljitopis Samijila Velička, u 2t. Kijev 1991. Ljitopis Samovidca, Kijev 1971. Mahnvec ? Grigorij Skovoroda, Kijev 1972. Nazaruk ? Najdavniči drukovani tvori ukr. Movoju, UMLŠ 1981
  2. Dmytro Cyževs’kyj. Istorija ukrajins’koji literatury. Kyjiv (različita izdanja)
  3. Myhajlo Najenko. Hudožnja literaira Ukrajiny. Vid mifiv do real’nosti. Kyjiv, 2012.
  4. Julija Solod. Ukrajins’ka klasyčna liteatura. Kyjiv, 2008.
  5. Ukrajinska Galicija (poglavlje: Rus'ka Trijcja). Zagreb, 2015.
Dopunska literatura
  1. Ukrajins’ke baroko. Tom 1-2. Harkiv: Acta, 2004.

Obavezan predmet na studijima
  1. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar