Naziv
Umjetnost gotike
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
51170
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Terenske vježbe
15

Cilj
Pregledni kolegij u kojem se student upoznaje s najznačajnijim obilježjima, spomenicima i umjetnicima gotičkog razdoblja u Europi: 1.) Arhitektura – a) rana i visoka gotika u Francuskoj (1140.-1250.); b) širenje gotike u Europi – arhitektura u Engleskoj, Njemačkoj i Italiji; 2) Slikarstvo u Italiji od Cimabuea do Pisanella; 3) Skulptura – a) počeci i razvoj stila u Francuskoj te u susjednim zemljama, b) kiparstvo u Italiji od G. Pisana do L. Ghibertija, c) kasna gotika i Internacionalni stil u slikarstvu i skulpturi.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje - upoznavanje s materijalom, ciljevima kolegija i literaturom
  2. Arhitektura Francuske - Rana gotika
  3. Arhitektura Francuske - Klasična gotika
  4. Arhitektura Francuske - Rayonnant i Flamboyant gotika
  5. Arhitektura u Engleskoj
  6. Arhitektura u SRC
  7. Arhitektura u Italiji
  8. Arhitektura Iberskog poluotoka
  9. Kiparstvo u Francuskoj (1140.-1300.)
  10. Kiparstvo u SRC (1160.-1300.)
  11. Kiparstvo u Italiji (1250.-1350.)
  12. Slikarstvo u Italiji (1250.-1300.)
  13. Slikarstvo u Italiji (1300.-1350.) - Giotto i Firentinska slikarska škola
  14. Slikarstvo u Italiji (1300.-1350.) - Duccio i Sienska slikarska škola
  15. Internacionalna gotika

Ishodi učenja
  1. Usvajanje osnovnih razvojnih etapa gotičkog stila u arhitekturi, kiparstvu i slikarstvu Europe, poznavanje najznačajnijih spomenika i umjetnika gotičkog doba te stilskih obilježja pojedinih europskih regija/država, s naglaskom na razdoblje ranog humanizma u Italiji (1250.-1450.)
  2. Prepoznavanje i tumačenje najznačajnijih umjetničkih pojava u arhitekturi i figuralnim umjetnostima gotičkog doba (osnovna atribucija i datacija djela), uz korištenje temeljne metodologije i terminologije povijesno-umjetničke struke
  3. Nesmetano praćenje i razumijevanje gradiva sljedećeg stilskog razdoblja.
  4. Razvijanje sposobnosti interpretacije kasnosrednjovjekovne spomeničke baštine
  5. Razvijanje sposobnosti za kritičko promišljanje literature
Metode podučavanja
Predavanja, seminari i vježbe
Metode ocjenjivanja
Kolokvij, pismeni i usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. H. W. Janson -Anthony F. Janson, Gotička umjetnost, u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003., str.320-395
  2. Robert Branner, Gothic Architecture, ed. George Braziller, New-York, 1992.
  3. The Art of Gothic, ed. Könemann, Köln, 2004. (odabrana poglavlja o slikarstvu i skulpturi – str. 300-371; 386-343, 440-467)
  4. I. Fisković, Gotika, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1, Leksikografski zavod Hrvatske, Zagreb, 1995., str. 291-307
  5. Werner Müller – Gunter Vogel, Atlas arhitekture I-II, Golden marketing – Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, 2000., vol. I, str. 26, 27, 64 , 65, 71-73; vol. II, str. 297-301, 306-307, 318-327, 396-415
  6. Zbirka radnih materijala koje će student dobiti na predavanjima i prezentacije korištene na predavanjima
Dopunska literatura
  1. AAVV, Srednji vijek, u: Povijest umjetnosti (ur. C. Frontisi), Larousse – Veble Commerce, Zagreb, 2003. str. 102-159.
  2. AAVV, Razvijeni i kasni srednji vijek, u : Kronika Kršćanstva, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998, str. 128-214.
  3. Lionello Venturi, Od Giottta do Chagalla, [org. nasl. Come si guarda un quadro], Zagreb, 1957., (Uvod i prvo poglavlje – Bog i čovjek, str. 20-40)
  4. Andrew Martindale, Gothic Art, ed. Thames and Hudson, London, 1988.
  5. Nikolaus Pevsner, An Outline of European Architecture, Hardmonsworth (ed. Penguin Books), 1963., 6-th ed, pog. The Early and Classic Gothic Style (c.1150-c.1250), str. 89-129; The Late Gothic Style (c.1250 -c.1500), str. 130-173.
  6. Alain Erlande-Brandeburg, Gothic art, ed. Harry N. Abrams, New York, 1989.
  7. Storia dell’Arte Italiana 2, ed. Electa/Bruno Mondadori, Milano, 1990., (str. 10 -116; pog. 9 – Il Trecento. L’arte e la realtà visibile, pog. 10 – Il gotico Internazionale)
  8. Otto von Simson, Porijeko gotičke arhitekture i srednjovjekovna koncepcija reda (str. 173-243.), u: Katedrala: Mjera i svjetlost (ur. Milan Pelc), Institut za povijest umjetnosti Zagreb, 2003.
  9. Veronica Sekules, Medieval art, Oxford University Press, Oxford-London, 2001.
  10. Jacques le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Europe, Golden marketing, Zagreb, 1998.
  11. Likovne umjetnosti. Umjetnički obrt, u: HRVATSKA I EUROPA sv. II – Srednji vijek i renesansa (13. – 16. st.), ur. Eduard Hercigonja, Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 612-698.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  3. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  4. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  5. Švedski jezik i kultura, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar