ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Uvod u metodologiju društvenih istraživanja

 

Naziv
Uvod u metodologiju društvenih istraživanja
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
132047
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
45
Seminar
30

Cilj
Upoznati polaznike s osnovnim principima znanosti i istraživačkih postupaka u sociologiji i srodnim društvenim disciplinama, temeljnim pojmovima i procesima istraživanja te karakteristikama i dometima raznorodnih istraživačkih metoda korištenih u praksi društvenih istraživanja. Cilj kolegija jest i započeti cjelostudijski proces osposobljavanja studenata za evaluaciju, osmišljanje i provedbu empirijskih istraživanja te kompetentno i kritično čitanje empirijski orijentirane znanstvene literature.

Ciljevi seminarskog dijela nastave su ilustriranje primjene različitih empirijskih metoda i tehnika te diskusijsko povezivanje metodološke teorije i prakse, predstavljanje raspona recentnijih istraživačkih preokupacija domaćih autora te predstavljanje domaće znanstvene i stručne periodike iz područja društvenih znanosti. Usto se nastoji pridonijeti razvoju generičkih stručnih kompetencija kroz rad na sažetom prikazivanju kompleksnih sadržaja, vrednovanje znanstvenih i stručnih radova te senzibilizaciju za javne nastupe.

Znanja i vještine stečene u sklopu kolegija početna su točka ili preduvjet uspješnog svladavanja gradiva iz metodoloških, statističko-analitičkih i epistemoloških obaveznih i izbornih kolegija koje će studenti upisivati u nastavku preddiplomskog i diplomskog studija sociologije. Uz to, poznavanje temeljnih metodoloških pojmova, procedura i istraživačkih praksi omogućuje ili olakšava praćenje suvremene sociološke literature, čime kolegij pospješuje nastavni proces i kod onih kolegija koji nisu primarno usmjereni na metodološke sadržaje.
Sadržaj
  1. Ljudska spoznaja, znanost i istraživanje Znanstveni i neznanstveni pristupi spoznaji; temeljne pretpostavke znanosti; ciljevi znanosti; temeljni aspekti znanstvenog istraživanja; osnovni pristupi u klasifikaciji društvenih istraživanja.
  2. Spone teorije i istraživanja (prvi dio) Elementi i kriteriji znanstvene teorije; funkcije teorije u istraživanju; teorije i paradigme; istraživačke paradigme; pristupi u stvaranju teorije; deduktivni i induktivni model znanosti.
  3. Spone teorije i istraživanja (drugi dio) Kauzalitet i korelacija; kriteriji nomotetske uzročnosti. Etički aspekti društvenih istraživanja Temeljna etička načela u društvenim istraživanjima; etički standardi u pripremi i provođenju istraživanja; razlika etičkih i političkih prijepora.
  4. Nacrt istraživanja – elementi i vremenska dimenzija Izvori istraživačkih ideja; elementi istraživačkog procesa; jedinice analize; transverzalni i longitudinalni nacrt; kohortne i panel studije.
  5. Konceptualizacija, operacionalizacija i mjerenje Koncepcije i koncepti; indikatori i dimenzije; nominalne i operacionalne definicije; varijable i atributi; mjerenje i razine mjerenja.
  6. Kompozitni mjerni instrumenti Logika konstrukcije indeksa i skala; tipovi skala; kriteriji kvalitete mjernih instrumenata; valjanost i pouzdanost.
  7. Uzorak i uzorkovanje Razvoj uzorkovanja i predizborna istraživanja; uzorak i populacija; postupak uzorkovanja; neprobabilistički uzorci; probabilistički uzorci i logika probabilističkog uzorkovanja; uzorkovanje teško dostupnih skupina.
  8. Metoda eksperimenta Eksperiment i društvene znanosti; klasični eksperimentalni nacrt; varijable, kontrola, odabir sudionika i valjanost u eksperimentalnom nacrtu; varijacije eksperimentalnog nacrta; kvazi-eksperiment, "prirodni" eksperiment i evaluacijsko istraživanje; prednosti i nedostaci eksperimentalnog nacrta.
  9. Metoda ankete – uvod; anketni upitnik Planiranje i provedba anketnog istraživanja; smjernice za formuliranje anketnih pitanja i konstrukciju anketnog upitnika; izvori grešaka te valjanost i pouzdanost vezani uz anketna pitanja i upitnik.
  10. Metoda ankete – tehnike prikupljanja podataka Terensko anketiranje; samoispunjavanje upitnika; strukturirani intervju; poštanska anketa; upotreba IC-tehnologije u anketnom istraživanju; telefonski intervju; on-line anketa; izvori grešaka vezani uz anketno istraživanje; prednosti i nedostaci metode ankete.
  11. Kvalitativne metode istraživanja – temeljna obilježja Razgraničenje kvantitativnih i kvalitativnih pristupa; temeljne teorijsko-istraživačke paradigme; naturalizam i etnografija; interakcionizam i etno-metodologija; utemeljena teorija, studija slučaja i akcijsko istraživanje; uvod u obradu i analizu kvalitativnih podataka te vrednovanje rezultata.
  12. Kvalitativne metode istraživanja – intervju i fokus grupe Temeljna obilježja kvalitativnog intervjua i njegovog provođenja; polustrukturirani i nestrukturirani intervju; fokus grupe; obilježja grupa i vođenje grupnog intervjua; prednosti i nedostaci kvalitativnog intervjua.
  13. Kvalitativne metode istraživanja – metoda promatranja Ponašanje prikladno za opservaciju; laičko i istraživačko promatranje; vrste uloga promatrača; pripremni, provedbeni i analitički standardi; metodološke prednosti i nedostaci; etički aspekti metode promatranja.
  14. Nenametljivo istraživanje – temeljna obilježja i oblici Obilježja i prednosti pristupa; izvori podataka; analiza sekundarnih podataka; sekundarna analiza podataka; meta-analiza; istraživanje socijalnih indikatora; metodološka ograničenja pristupa.
  15. Nenametljivo istraživanje – analiza sadržaja Obilježja i svrha primjene; jedinice analize; uzorkovanje; kodiranje i obrada podataka; analiza diskursa i semiotika; prednosti i nedostaci metode.

Ishodi učenja
  1. Definirati temeljnu svrhu i ciljeve znanosti i znanstvenih istraživanja.
  2. Definirati temeljne pojmove i procese društvenih istraživanja.
  3. Nabrojati i kratko predstaviti temeljne metode istraživanja u društvenim znanostima.
  4. Vrednovati osnovna obilježja empirijskih istraživanja predstavljenih u znanstvenoj literaturi.
  5. Sažimati kompleksne empirijske sadržaje te ih predstaviti u javnom nastupu.
Metode podučavanja
Predavanja uz PowerPoint prezentaciju i projekciju primjera istraživačkih postupaka. Seminarska izlaganja uz diskusiju usmjerenu na analizu referirane empirijske materije iz perspektive teorije istraživačke prakse. Objavljivanje nastavnih i popratnih materijala te komunikacija sa studentima putem Sustava za učenje na daljinu Omega.
Metode ocjenjivanja
Način polaganja ispita: ispitnu obavezu moguće je riješiti kroz dva pisana kolokvija, od kojih svaki obuhvaća približno polovinu gradiva. Studenti i studentice koji/e ne pristupe kolokvijima, koji/e na oba kolokvija ne ostvare prolaznu ocjenu ili koji/e ne žele prihvatiti prolaznu ocjenu ostvarenu kroz kolokvije ispitnu obavezu rješavaju kroz pisani ispit u ispitnim rokovima.
Način provjere znanja i formiranja završne ocjene: u kolokvijskim i ispitnim testovima provjerava se poznavanje faktografije i primjena stečenih znanja (praktični i problemski zadaci). Konačna ocjena na kolegiju kombinacija je ocjene ostvarene putem kolokvija ili ispita i ocjene seminarskog nastupa (udio kolokvijske/ispitne ocjene u konačnoj je 75%, a ocjene seminarskog nastupa 25%). U slučaju ostvarivanja "polovične" konačne ocjene prevagu ka nižoj ili višoj ocjeni donosi kombinacija pozicije ostvarene kolokvijske/ispitne ocjene unutar bodovnog intervala predviđenog za tu ocjenu i aktivnosti u diskusijama u sklopu predavanja i seminarske nastave.

Obavezna literatura
  1. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko, Naklada Slap.
  2. Interni nastavni materijali.
Dopunska literatura
  1. Babbie, E. The Practice of Social Research. Belmont (CA), Thomson/Wadsworth (više izdanja, odabrati što recentnije).
  2. Babbie, E. The Basics of Social Research. Belmont (CA), Wadsworth (više izdanja, odabrati što recentnije).
  3. Izvori koji se za daljnje čitanje uz specifične sadržaje svih nastavnih cjelina preporučuju u internim nastavnim materijalima.

Obavezan predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar