Naziv
Uvod u metodologiju eksperimentalne psihologije
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS
4
Šifra
35826
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Usvajanje temeljnih znanja o eksperimentu općenito te o eksperimentu u psihologiji. Razumijevanje kvantitativnih empirijskih metoda u psihologiji i usvajanje znanja o uzročno-posljedičnom zaključivanju u znanosti.
Sadržaj
  1. Definicija znanosti i znanstvene metode.
  2. Psihologija kao znanost.
  3. Osnovni pojmovi u istraživanju.
  4. Etika u psihologijskim istraživanjima.
  5. Mjerenje u psihologiji.
  6. Nezavisni eksperimentalni nacrt
  7. Zavisni eksperimentalni nacrt
  8. Složeni eksperimentalni nacrt
  9. Mješoviti eksperimenalni nacrt
  10. Kvazieksperimentalni nacrti
  11. Neeksperimentalni nacrti
  12. Unutarnja i vanjska valjanost.
  13. Istraživanja s malim N
  14. Teorije u psihologiji.
  15. Prezentiranje i pisanje izvještaja o provedenom istraživanju

Ishodi učenja
  1. Kritički analizirati jednostavne istraživačke nacrte, imenujući glavna ograničenja u zaključivanju o uzročno-posljedičnim vezama.
  2. Argumentirat će razlike između koncepta i varijable te istraživačkog problema i hipoteze.
  3. Nabrojati i definirati jednostavne eksperimentalne nacrte.
  4. Usporediti ne-eksperimentalne i eksperimentalne kvantitativne metode.
  5. Primijeniti metode kontrole relevantnih faktora.
  6. Definirati elemente istraživačkog nacrta: problem, hipotezu, nezavisnu i zavisnu varijablu, kontrolu vanjskih faktora.
  7. Usporediti zavisni i nezavisni, te jednostavni i složeni eksperimentalni nacrt.
Metode podučavanja
Predavanja i samostalni zadaci.

U okviru predavanja studenti dobivaju kratke individualne i grupne zadatke u kojima se traži da operacionaliziraju izloženi sadržaj na konkretnim primjerima. Rješenja koja do kojih su došli raspravljaju se u plenumu te dobivaju povratnu informaciju od nastavnika.
Metode ocjenjivanja
Pismeni i/ili usmeni ispit.

Studenti sami odabiru stupanj u kojem žele aktivno sudjelovati u rješavanju individualnih i grupnih zadata. Njihova aktivnost za vrijeme nastave se formalno ne evaluira, a zadaci su osmišljeni tako da olakšavaju praćenje gradiva I pripremu završnog ispita. Za njihovo uspješno praćenje potrebno je redovito učenje. Neaktivnost za vrijeme održavanja nastave, studenti mogu kompenzirati pripremajući se za završni ispit. Na taj se način, konačna ocjena u potpunosti (100%) formira na temelju rezultata u pismenom ispitu.

Obavezna literatura
  1. Kolesarić, V. (1996). Metodologija psihologijskih istraživanja. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta (interno izdanje).
  2. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima: Jastrebarsko:Slap
Dopunska literatura
  1. Breakwell, S.H., Hammond, S. & Fife-Schaw, C. (2003). Research Methods in Psychology. London: SAGE Publications.
  2. Campbell, D. T. & Stanley, J. C. (2002). Experimental and Quasi-Experimental Designs for Research. Chicago: Rand McNally & Company
  3. Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  4. Oatley K. i Jenkins, JM. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  5. Beck, R.C. (2003). Motivacija. Teorija i načela. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar