ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Uvod u srednjovjekovnu arheologiju

 

Naziv
Uvod u srednjovjekovnu arheologiju
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS
5
Šifra
51106
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Studenti trebaju usvojiti spoznaje o osnovnim sadržajima srednjovjekovne
arheologije (primjerice o vremenu velike seobe naroda, avaroslavenskom
horizontu...) i vremenskom razdoblju kojim se bavi. Očekuje se da će studenti usvojiti spoznaje o dinamici i povezanosti pojava i utjecaja u srednjovjekovnom razdoblju. Svladavanjem gradiva studenti bi trebali biti osposobljeni za načelno kronološko i kulturno vrednovanje arheološke srednjovjekovne građe.
Sadržaj
  1. Određenje srednjovjekovne arheologije. Njezina povezanost sa srodnim znanstvenim disciplinama. Počeci i razvoj srednjovjekovne arheologije.
  2. Osnovna periodizacija srednjovjekovnoga razdoblja: prijelazna stoljeća i rani srednji vijek, razvijeni i kasni srednji vijek. Utemeljenost periodizacije u razvoju srednjovjekovnih društava i promjenama uočljivim u arheološkome materijalu.
  3. Vrijeme velike seobe naroda i pravci kretanja barbarskih naroda tijekom 4., 5. i 6. st. Posebno je istaknuta pojava novih državnih tvorevina barbarskih naroda na području nekadašnjega Zapadnog Rimskog Carstva (primjerice nova država Franaka u Galiji, Vizigota u Hispaniji ili Ostrogota u Italiji).
  4. Različiti počeci ranoga srednjeg vijeka u pojedinim europskim područjima - ponegdje kasnoantička provincijalna organizacija traje sve do prve pol. 7. st. (Dalmacija). Odnos starosjedilačkoga romaniziranog stanovništva i novodošlih naroda iskazuje se i u karakteristikama arheološkoga materijala.
  5. Arheološka ostavština germanskh naroda iz razdoblja 4. do 6. st. Najvažniji izvor arheološkoga materijala predstavljaju groblja i pojedinačni bogati grobni nalazi. I na tlu Hrvatske susreće se arheološka ostavština koja govori o prisutnosti germanskih naroda u navedenom razdoblju.
  6. Dolazak Avara u Karpatsku kotlinu, granice avarskoga područja od druge pol. 6. do početka 9. st., periodizacija avarskoga razdoblja i osnovne karakteristike arheološkoga materijala.
  7. Etnogeneza Slavena, matično slavensko područje i najranije slavenske kulture 5. i 6. st. Kao matično područje etnogeneze Slavena može se označiti područje između Visle i Dnjepra. Praćenje širenja Slavena na temelju arheoloških nalaza ranoslavenskog obilježja.
  8. Avaro-slavenski prodori u Panoniju, Istru i Dalmaciju. Slavensko naseljavanje u Dalmaciji i najraniji arheološki pokazatelji slavenske prisutnosti.
  9. Glavni predmeti proučavanja srednjovjekovne arheologije: groblja, crkve i crkvena groblja, naselja. Između navedenih predmeta postoji uska povezanost. Groblja na redove i crkvena groblja promatraju se u povezanosti s naseljima, a odnos između groblja na redove i crkvenih groblja svjedoči o procesu kristijanizacije pojedinih područja.
  10. Ranosrednjovjekovna Hrvatska - tipovi i karakteristike arheoloških nalaza 9. st. Pojava i razvoj predromaničkoga stila.
  11. Velikomoravska država i druge slavenske ranosrednjovjekovne države - komparacije s Hrvatskom.
  12. Karolinško i otonsko doba u Europi. U osnovi svekolikoga stvaralaštva je kršćanstvo kao bitna odrednica života. Istaknuta je tipologija crkvenih građevina i benediktinski samostani kao kulturni centri.
  13. Hrvatska u 10. i 11. st. Isključivo kristijanizirana groblja govore o dovršenom procesu kristijanizacije. U 11. st. pojavljuje se u arhitekturi i skulpturi ranoromanički stil.
  14. Razvijeni i kasni srednji vijek u Europi. Različiti tipovi naselja određeni različitim funkcijama. 12. i 13. st. vrijeme je izrazitoga procvata gradova i gradskoga života.
  15. Razvijeni i kasni srednji vijek u Hrvatskoj. I u Hrvatskoj dolazi do razvoja različitih tipova naselja što je povezano i s razvojem feudalizma i uzdizanjem plemićkih obitelji. Arhitektura je obilježena stilom romanike i gotike. Važnu ulogu imaju novi crkveni redovi - cisterciti, viteški redovi, dominikanci i franjevci.

Ishodi učenja
  1. Moći prepoznati arheološki materijal razdoblja velike seobe naroda u Hrvatskoj i Europi.
  2. Moći prepoznati arheološki materijal iz razdoblja ranoga srednjeg vijeka (7. do 11. st.) i distingvirati radioničko porijeklo različitih tipova nalaza.
  3. Moći prepoznati osnovne stilske karakteristike predromanike i rane i razvijene romanike u crkvenoj arhitekturi u Hrvatskoj.
  4. Moći prepoznati i datirati primjere predromaničkih građevina u Hrvatskoj (poznavanje osnovnih tipoloških varijanti).
  5. Moći na primjerima pokazati metode relativnog i apsolutnog datiranja arheološke građe.
  6. Znati razlikovati osnovne karakteristike arheološkog materijala iz ranoga, razvijenog i kasnoga srednjeg vijeka.
  7. Znati objasniti povezanost srednjovjekovne arheologije sa srodnim znanstvenim područjima.
  8. Koristiti stručnu terminologiju na hrvatskom i stranom jeziku.
  9. Koristiti stručnu literaturu u samostalnome radu.
  10. Primijeniti stečeno znanje na višoj razini studija.
Metode podučavanja
Predavanje - temelji se na izlaganju suvremenih spoznaja i upućivanju na relevantnu literaturu. Predavanja su popraćena snimljenim ilustrativnim materijalom.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit koji se može položiti i putem kolokvija.

Obavezna literatura
  1. G. P. Fehring, Arheologija srednjeg vijeka - uvod, Zagreb 2004.
  2. Z. Vinski, Epoha seobe naroda, Umetničko blago Jugoslavije, Beograd 1969.
  3. Z. Vinski, Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400. do 800., VAMZ 5/1971, 47-73.
  4. S. Gunjača - D. Jelovina, Starohrvatska baština, Zagreb 1976.
Dopunska literatura
  1. K. Simoni - Ž. Demo, Kataloške jedinice, u: Arheološki muzej u Zagrebu, Izbor iz fundusa, Zagreb 1993, 177-202.
  2. H. Ament, Reihengraeberfriedhoefe, RLGA 24/2003, 362-365.
  3. P. Perin - M. Kazanski, Das Grab Childerichs I, u: Die Franken - Wegbereiter Europas I, Mainz 1996, 173-182.
  4. Rome and the Barbarians, the Birth of a New World, Venice 2008 (katalog izložbe).
  5. G. Haseloff, Kunststile des fruehen Mittelalters, Stuttgart 1979.
  6. M. Jarak, Smjernice u razvoju srednjovjekovne arheologije u Hrvatskoj, OA 30/2006, 183-223.
  7. K. Filipec, Arheološko-povijesni vodič po svetištu Majke Božje Gorske u Loboru, Zagreb 2008.
  8. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Zagreb 2006, ur. A. Durman (poglavlja o srednjovjekovnim lokalitetima).

Obavezan predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  2. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  3. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar