Naziv
Uvod u studij južnoslavenskih književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
ECTS bodovi
4
Šifra
37510
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija razviti sposobnost književno-kritičkoga i stručnoga čitanja i raspravljanja te osposobiti studente za pisanje seminarskih radova iz književnosti. Nadalje, cilj kolegija je upoznati studente sa znanstveno-teorijskim aparatom analiziranja književnih djela te ih pobliže upoznati s modernom južnoslavenskom književnom produkcijom analizirajući djela obzirom na njihovu žanrovsku pripadnost. Kolegij uvodi studente u književno-kritički i književno-znanstveni rad, problematizira pitanja čitanja i tumačenja književnih tekstova, osobito s obzirom na žanrovske posebnosti različitih književnih rodova i vrsta, njihovih različitih književnopovijesnih evaluacija te otvara probleme suvremenih književno-kulturnih teorija i njihovih primjena na konkretne kulturno-književne produkte. Uglavnom će analiza biti usmjerena prema književnim tekstovima, ali i kazališno-dramskim uprizorenjima te filmskim adaptacijama.
Sadržaj
  1. pobliže upoznavanje sa ciljevima i sadržajem kolegija te osnovnom i dopunskom literaturom, dogovor za seminarske interpretacije tekstova, preuzimanje obveza za rad u seminaru, objašnjenje načina rada u seminaru, razjašnjavanje uvjeta pristupa ispitu, popis i upoznavanje studenata
  2. upoznavanje studenata s različitim područjima znanosti o književnosti, proučavanje književnosti u prošlosti i danas, književnost i drugi mediji, književnost kao umjetnost, književnost kao znanost, upoznavanje s dostupnim pregledima i povijestima južnoslavenskih književnosti, specifičnost proučavanja južnoslavenskih književnosti
  3. odnos seminarske interpretacije i suvremene književne metodologije, uvod u analizu lirskog teksta, poezija i lirski oblici, fenomenološko-hermeneutički pristup lirskoj pjesmi, strukturalistički i formalistički pristup lirskoj pjesmi, lirski subjekt, adresat, čitatelj, odnos između lirskog i epskog, odnos između simbolističkog i ekspresionističkog teksta, različiti oblici lirskog: crtica, pjesma u prozi, fragment, haiku
  4. kontekst zavičajne književnosti, analize lirskih tekstova, pitanja regionalne (zavičajne) književnosti, književni jezik – jezici književnosti, problemi tumačenja zavičajne poezije na odabranim primjerima, aspekti analize poezije
  5. kontekst južnoslavenskih književnosti, analiza odabranih kritika i eseja, aspekti suvremene kritike
  6. osobitosti diskurzivne proze, kako napisati svoju prvu književnu kritiku? suvremena hrvatska kritika književnosti, kazališta i filma
  7. analiza kraćih pripovjednih oblika: pripovijetka, novela, kratka priča, nefikcionalni pripovjedni tekstovi, esej, memoari, autobiografija, putopis, žanrovske osobitosti te analiza odabranih tekstova
  8. pripovjedni tekstovi i njihova čitanja, estetika recepcije (Jauss, Iser), interpretacija, analiza, tumačenje i čitanje književnog teksta, etika i estetika čitanja, postkolonijalna, feministička, marksistička, psihoanalitička kritika i kulturalni studiji
  9. uvod u analizu pripovjednog teksta – kategorije pripovjedača, autora, lika, vremensko – prostorne razine pripovijedanja: siže-fabula, mimeza-dijegeza, dijegetičke razine, fokalizacija, tipovi fokalizacije, čitatelj, «horizont očekivanja», fikcionalni okvir, pripovjedno i komunikacijsko vrijeme (doživljajni i pripovjedni subjekt) autobiografija, autobiografski sporazum, roman i prozni oblici, povijest žanra, roman i novela, roman kao sinegdoha književnosti, teorija pripovjednih oblika (Auerbach,
  10. analiza romana
  11. analiza romana
  12. uvod u analizu dramskog teksta i drame, intermedijalnost drame (drama kao tekst i drama kao izvedba, predstava, performans), raščlamba elemenata dramskog teksta, Aristotelova definicija, antička i klasicistička drama, dramske vrste, tragedija-komedija, dramski lik, «dramatis personae», dramatska egzistencija (Švacov), strukturalni (Pfister, Souriau), fenomenološki (Švacov), recepcijsko-strukturalni (Ubersfeld) pristup analizi drame, postddramsko kazalište (Lehmann)
  13. odnos dramski tekst - predstava na pozornici, teorija i analiza filma, film kao sedma umjetnost, osnovni elementi filma, povijest filma, filmske vrste, uvod u formalističko, strukturalističko tumačenje filma, odnos filma i popularne kulture, filmska adaptacija u odnosu prema književnom predlošku
  14. gledanje i analiza filma
  15. zaključna razmatranja, ponavljanje, sinteza ključnih pojmova teorije i povijesti književnosti, usmeni kolokvij (ako je potrebno), predaja književnih kritika i eseja-interpretacija (iznimno i seminarskih radova), uvjeti za pristupanje pismenom ispitu

Ishodi učenja
  1. razviti sposobnost samostalnog književno-kritičkog pisanja
  2. opisati i definirati temeljne pojmove znanosti o književnosti
  3. klasificirati i prepoznati žanrovske karakteristike književnih rodova i vrsta
  4. interpretirati i povezati interkulturni aspekt odabranih južnoslavenskih književnih djela
  5. valorizirati i kritički prosuditi književne tekstove
Metode podučavanja
Usmeno izlaganje praćeno je seminarskom diskusijom te se naročita pozornost u predavanjima posvećuje pitanjima znanosti o književnosti, njezinim različitim metodološkim pozicijama te interpretaciji odabranih južnoslavističkih književnih djela. Studente se potiče na pisanje književne kritike ili samostalne interpretacije kao uvjeta za pristupanje pismenom ispitu.
Metode ocjenjivanja
Obavezno je aktivno sudjelovanje na seminarima, održavanje referata, pisanje književne kritike ili interpretacije. Za nedovoljno aktivne (ili iz opravdanih razloga nenazočne) na kraju semestra organizira se kraći usmeni kolokvij. Ispit je pismeni (test, uz interpretaciju teksta). Za one koji nisu zadovoljni ocjenom na pismenom ispitu organizira se usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Zvonko Kovač, "Interpretacijski kontekst", ICR, Rijeka, 1987. (selektivno)
  2. Gajo Peleš, "Tumačenje romana", Artrezor, Zagreb, 1999. (izabrana poglavlja)
  3. Zvonko Kovač, "KRITIKA KNJIGOSLOVLJA i druge kritike", Revija, Osijek, 1987. (selektivno)
  4. Jonathan Culler, "Književna teorija - vrlo kratak uvod", AGM, Zagreb, 2001.
  5. Winfried Nöth, "Priručnik semiotike"; s njemačkoga preveo A. Stamać, Ceres, 2004.(odabrani pojmovi)
  6. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb 1996. (I druga izdanja)
  7. Zdenko Lešić, Teorija književnosti, Beograd: Službeni glasnik, 2008.
Dopunska literatura
  1. Miran Hladnik, Nova pisarija - Strokovno pisanje na spletu, Oddelek za slovenistiko, Ljubljana 2016.
  2. Matjaž Kmecl, "Mala literarna teorija", Založba MiN, Ljubljana, 1996.
  3. Vladimir Biti, "Pojmovnik suvremene književne teorije", Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (odabrani pojmovi)
  4. Miroslav Beker, "Suvremene književne teorije", SNL, Zagreb, 1986.
  5. Umberto Eco, "Wie man eine wissenschaftliche Abschlusssarbeit schreibt", UTB, C.F. Müller Heidelberg, 1992.
  6. "Einfürung in die Literaturwissenschaft", Hrsg. M. Pechlivanos, S. Rieger, W. Struck, M. Weitz), Metzler, Stutgardt-Weimar, 1995.
  7. "Terry Eagleton", Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987
  8. Northrop Frye, "Anatomija kritike", Naprijed, Zagreb, 1979.
  9. Jurij M. Lotman, "Struktura umjetničkog teksta", Alfa, Zagreb, 2001.
  10. Reinhard Lauer, "Poetika i ideologija", Prosveta, Beograd, 1987.
  11. Zdenko Škreb, "Književne studije i rasprave", Alfa, Zagreb, 1998.
  12. Branko Vuletić, "Sintaksa kritika", ICR, Rijeka, 1986.
  13. Vlatko Pavletić, "Ključ za modernu poeziju", Globus, Zagreb, 1986. (I kasnija izdanja).
  14. Pavao Pavličić, "Moderna hrvatska lirika", Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  15. Darko Dolinar, "Hermenevtika in literarna veda, Literarni leksikon", DZS, 1991. (I druge knjige te edicije).
  16. Erwin Hufnagel, "Uvod u hermeneutiku", HSN, Zagreb, 1993.
  17. Boris Tomaševski, "Teorija književnosti (Tematika)", MH, Zagreb, 1998.
  18. Zoran Konstantinović, "Fenomenološki pristup književnom delu", Prosveta, Beograd, 1969.
  19. Danko Grlić; "Estetika I-IV", Naprijed Zagreb 1974.- 1979.
  20. Franjo Grčević, "Srpske teme - Komparatistika srodnih književnosti", Prosvjeta, Zagreb, 2005.
  21. Zvonko Kovač, "Poetika Miloša Crnjanskog", ICR, Rijeka, 1988.
  22. Frangeš-Žmegač, "Hrvatska novela, Interpretacije", Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  23. Velimir Visković, "Pozicija kritičara", Znanje, Zagreb, 1988.
  24. Zdravko Zima, "Noćna strana uma", Mladost, Zagreb, 1990.
  25. Krešimir Nemec, "Pripovijedanje i refleksija", Revija, Osijek, 1988.
  26. Josip Užarević, "Književnost, jezik, paradoks", Revija, Osijek, 1990.
  27. Borislav Pavlovski, "Prostori kazališnih svečanosti", MD, Zagreb, 2000. (Osobito: Uvod u dramske interpretacije, str. 213).
  28. Dušan Marinković, "Iz tijesna vremena", SKD Prosvjeta, Zagreb, 2001. (Osobito poglavlja: Romaneskno događanje kao povijesno događanje te Književnost i historija kao događanje).
  29. "Trag i Razlika (Čitanja suvremene hrvatske književne teorije)", Ur. V. Biti, N. Ivić, J. Užarević, Naklada MD, zagreb, 1995.
  30. Umberto Eko (Eco), "Granice tumačenja", Paideia, 2001
  31. Batušić/Kravar/Žmegač, "Književni protusvjetovi, Poglavlja iz hrvatske moderne", Matica hrvatska, 2001
  32. Cvjetko Milanja, "Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000., I-III dio", Altagama, Zagreb, 2000.-2003.
  33. Vinko Brešić, "Slavonska književnost i novi regionalizam", Matica hrvatska, Osijek, 2004.
  34. Zdenko Lešić, "Nova čitanja - Poststrukturalistička čitanka", Buybook, Sarajevo, 2003.
  35. Vladimir Biti, "Doba svjedočenja", Matica hrvatska. Zagreb, 2005.

Izborni predmet na studijima
  1. Nederlandistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
  2. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  3. Češki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  4. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  5. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  6. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  7. Hungarologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
  8. Indologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 8. semestar
  9. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  10. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  11. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  12. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  13. Lingvistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  14. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  15. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
  16. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  17. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  18. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  19. Slovački jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  20. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  21. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  22. Turkologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  23. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  24. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  25. Talijanistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  26. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  27. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  28. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar