Naziv
Uvod u studij ruskoga jezika (Fonetika i fonologija + Uvod u lingvistiku)
Organizacijska jedinica
Katedra za ruski jezik i književnost
ECTS bodovi
5
Šifra
36020
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
60
Govorne vježbe
15
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Usvajanje općih pojmova vezanih uz fonetiku i fonologiju, usvajanje karakteristika glasovnoga sustava ruskog jezika (razlike prema hrvatskomu jeziku), usvajanje intonacijskih konstrukcija ruskoga jezika, pojmova fonetske (fonemske) transkripcije i transliteracije, općih podataka iz povijesti ruske fonetike i fonologije (najistaknutiji predstavnici). UVOD U LINGVISTIKU: Osnovni je cilj kolegija upoznati studente s povijesti bavljenja jezičnim problemima, pravcima i školama suvremene znanosti o jeziku. Njegov je cilj isto tako i tumačenje najvažnijih lingvističkih pojmova. Prikazom bavljenja jezičnim problemima kroz povijest i usvajanjem terminološkog aparata pokušava se osposobiti studente za kritičko razmišljanje i postavljanje pitanje kako o hrvatskoj tako i o drugim filologijama (prvenstveno ruskoj). Kolegij ima za zadatak dati temelje za ostale lingvističke kolegije tijekom preddiplomskog i diplomskog studija.
Sadržaj
  1. T: Pojam fonetike i fonologije unutar lingvistike; razlika između jezika i govora; razlika između glasa i slova; ruski alfabet, pojam fona, fonema, alofona VJ: ruska azbuka/ruski alfabet; podjela na samoglasnike i suglasnike; definicija samoglasnika; broj samoglasnika u ruskome jeziku (pojam fonema i alofona); samoglasnici iza palataliziranih i nepalatariziranih suglasnika; bilježenje fonema i izgovora; naglašeni samoglasnici – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Filologija i lingvistika; Lingvistika i gramatika; Koliko ima jezika na svijetu? Jezična karta svijeta; Razvoj pisma
  2. T: Artikulacija, govorni organi, govorni lanac VJ: pojam vokalskog trokuta, usporedba ruskih i hrvatskih samoglasnika; naglasak u ruskom jeziku; pojam redukcije (kvantitativne i kvalitativne); usvajanje naziva za naglasne pozicije UVOD u LING: Povijesni razvoj jezikoslovlja (I): Grčka i Rim, Indija, srednji vijek
  3. T: Glasovni sustav ruskoga jezika, podjela na samoglasnike i suglasnike, moskovska i lenjingradska škola (problem broja ruskih samoglasnika), ruski naglasak VJ: redukcija nenaglašenih samoglasnika; upoznavanje s fonetskom transkripcijom (prikaz redukcije nenaglašenih samoglasnika); fonemi /a/ i /o/ iza nepalataliziranih suglasnika u prvom i drugom stupnju redukcije UVOD u LING: Povijesni razvoj jezikoslovlja (II): humanizam i renesansa, prosvjetiteljstvo, jezikoslovlje kao samostalna znanstvena disciplina; mladogramatičari
  4. T: Samoglasnici – definicija i tvorba, samoglasnici pod naglaskom, vokalski trokut, labijalizacija, punoglasje VJ: redukcija nenaglašenih samoglasnika; fonemi /a/ i /e/ iza palataliziranih suglasnika u prvom i drugom stupnju redukcije; prikaz putem fonetske transkripcije UVOD u LING: Rusko jezikoslovlje XIX. st.; Moskovska škola; Kazanjska škola
  5. T: Samoglasnici u nenaglašenim pozicijama, veza naglaska i sloga VJ: ponavljanje usvojenog znanje o izgovoru nenaglašenih samoglasnika; fonem /e/ iz nepalataliziranih suglasnika [ž],[š],[c]; prikaz putem fonetske transkripcije UVOD u LING: Povijesni razvoj jezikoslovlja (III): Ferdinand de Saussure i strukturalizam
  6. T: Redukcija, kvantitativna, kvalitativna, akanje, okanje, ikanje VJ: pojam intonacijske konstrukcije i njeno značenje u ruskome jeziku; IK-1: definicija i primjena – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Recepcija Saussurea; Praška fonološka škola; Jezične funkcije po R. Jakobsonu
  7. T: Ruski pravopis (morfemski, etimološki), usporedba s hrvatskim pravopisom; fonetska transkripcija, fonemska transkripcija VJ: IK-1: ponavljanje; IK-2: definicija i primjena; usporedba s IK-1 – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: 1. kolokvij
  8. T: Transliteracija VJ: IK-2: ponavljanje; IK-3: definicija i primjena – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Američka lingvistika: L. Bloomfield, N. Chomsky i generativna gramatika
  9. T: Intonacija, intonacijske konstrukcije u ruskome VJ: IK-3: ponavljanje; IK-4: definicija i primjena – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Sovjetsko jezikoslovlje: N.J. Marr, I.I. Meščaninov, L.V. Ščerba
  10. T: Intonacija, intonacijske konstrukcije u ruskome VJ: IK-4, IK-4: definicija i primjena: slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (I): sociolingvistika
  11. T: Suglasnici, podjela prema četiri kriterija, udio zvuka i šuma, zvučnost-bezvučnost, podjela prema načinu tvorbe VJ: suglasnici; podjela prema četiri kriterija; 1. i 2. kriterij: suglasnici prema udjelu zvuka i šuma i prema načinu tvorbe – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (II): pragmalingvistika
  12. T: Suglasnici, podjela prema mjestu tvorbe VJ: suglasnici: podjela prema četiri kriterija 3. i 4. kriterij: suglasnici prema mjestu tvorbe i s obzirom na palatalizaciju kao dodatnu artikulaciju – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (III): kognitivna lingvistika
  13. T: Suglasnici, palatalizacija VJ: glasovne promjene: obezvučenje i ozvučenje, asimilacija po zvučnosti i mekoći, udvojeni suglasnici UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (IV): kontaktna lingvistika
  14. T: Jednačenje, udvajanje, gubljenje suglasnika VJ: glasovne promjene: asimilacija po mjestu tvorbe, gubljenje samoglasnika; ponavljanje fonetske transkripcije s posebnim osvrtom na glasovne promjene – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: ponavljanje gradiva i priprema za ispit
  15. T: Ponavljanje VJ: ponavljanje gradiva; priprema za ispit UVOD u LING: 2. kolokvij

Ishodi učenja
  1. Fonetika ruskoga jezika, uz Morfologiju ruskoga jezika (1, 2I), predstavlja bazu učenja samoga jezika
  2. Omogućavanje realizacije pravilnoga izgovora ruskoga jezika
  3. Usvajanje pravilnog grafičkog zapisa
  4. Osposobljavanje za analizu i obrazloženje postojećega glasovnog sustava ruskoga jezika, koji je rezultat promjena koje su odvojile ruski glasovni sustav od hrvatskoga
  5. Usvajanje terminološkog aparata za bavljenje jezičnom problematikom
  6. Razumijevanje osnovnih ideja kroz povijest bavljenja jezikom; jezikoslovnih pravaca i jezikoslovnih škola.
  7. Osposobljavanje za kritičko razmišljanje i postavljanje pitanja kako o hrvatskoj tako i o drugim filologijama (prvenstveno ruskoj)
Metode podučavanja
- predavanje - vježbe (usvajanje ortoepije, ortografije) - interakcija između nastavnika i studenata - nastavni materijal (tekstovi na ruskome jeziku, koji obrađuju aktualne teme) - tehnička pomagala (prezentacija, skripta na Omegi).
Metode ocjenjivanja
- pismeni ispit - brojčana ocjena - završna ocjena je zbroj ocjena Fonetike, Uvoda u lingvistiku, Fonetskih vježbi

Obavezna literatura
  1. Reformatskij, A.A.: Vvedenie v jazykovedenie. Moskva: Aspent Press, 1996.
  2. Babić, S. i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatsko- ga književnog jezika / Nacrt za gramatiku. Zagreb: HAZU /Globus, 1991. (U tome: Škarić, I.: Fonetika hrvatskoga književnog jezika, str. 63-376.)
  3. Glovacki-Bernardi, Z. (ur.): Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga, 2001.
  4. Hadžihalilović, S.: Uvod u studij ruskoga jezika. Zadar: Sveučilište u Zadru, 2015.
  5. Avanesov, R. I. Fonetika sovremennogo russkogo literaturnogo jazyka. Moskva, 1956.
  6. Čelić, Željka: Poredbena fonetika ruskoga i hrvatskoga jezika. Zagreb, 2013.
Dopunska literatura
  1. Matasović, R.: Uvod u poredbenu lingvistiku. Zagreb: Matica hrvatska, 2001.
  2. Trask, R.L.: Temeljni lingvistički pojmovi. Zagreb: Školska knjiga, 2005.
  3. Škiljan, D.: Pogled u lingvistiku. Rijeka: Naklada Benja, 1994.
  4. Богданова, Н. В. (2001): Произношение и транскрипция. Филологический факультет Санкт-Петербургского гос. университета, Санкт-Петербург.
  5. Богомазов, Г. М. (2001): Современный русский язык. Фонетика. ВЛАДОС, Москва.
  6. Бондарко, Л. В. (1998): Фонетика современного русского языка. Учебное пособие. Изд. Петербургского университета, Санкт-Петербург.
  7. Трубeцкой, Н. С. (2ооо): Основы фонологии. Аспент Пресс, Москва.
  8. Babić, S. i dr. (1991): Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku. (v. Škarić, I. Fonetika hrvatskoga književnog jezika, 63-376). HAZU, Globus, Zagreb.

Obavezan predmet na studijima
  1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar