ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Uvod u studij skandinavskih književnosti

 

Naziv
Uvod u studij skandinavskih književnosti
Organizacijska jedinica
Katedra za skandinavistiku
ECTS
7
Šifra
77895
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Omogućiti studentima upoznavanje s glavnim razdobljima, pravcima i djelima danske, islandske i norveške književnosti (djela koja su značajna sastavnica europske ili su nezaobilazna u krugu skandinavskih književnosti) te osnovama književne i kulturne teorije. Uz poznavanje glavnih crta skandinavskih književnosti, s jedne će se strane produbiti razumijevanje skandinavskih kultura, a s druge steći osnovna teorijska znanja, što je podloga za kolegije iz švedske književnosti i filma na kasnijim godinama studija.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje: književna i kulturalna teorija.
  2. Književna i kulturalna teorija: (Ruski) formalizam. Konvencije realizma: Dogme 95.
  3. Teorija recepcije i "Smrt Autora".
  4. Naratologija. Strukturalizam i semiotika.
  5. Kulturalni studiji.
  6. Uvod u poststrukturalizam. Dekonstrukcija i postkolonijalna kritika.
  7. Psihoanaliza i psihoanalitička kritika.
  8. Feminizam, queer i marksistička kritika. Kolokvij iz teorijskog dijela.
  9. Staronordijska mitologija. Staronordijska književnost: pjesništvo (edsko i skaldsko).
  10. Prikaz staronordijske proze (Saga o Hrafnkelu i Priča o Audunu i njegovu medvjedu).
  11. Snorrijeva Edda i Völuspá. H. K. Laxness (Islandsko zvono).
  12. Romantizmi: danske balade, S. Kierkegaard.
  13. Moderni prodor (Ibsen).
  14. Hamsun (Glad) i novi modernizmi (P. Seeberg, S. Jakobsdóttir).
  15. Postmodernizam i skandinavski krimić.

Ishodi učenja
  1. nabrojati i komentirati glavna razdoblja, pravce, autore i djela skandinavske, naročito švedske književnosti;
  2. prepoznati i objasniti osnovnu kritičku aparaturu znanosti o književnosti i kulturne teorije te je primijeniti pri analizi i interpretaciji pojedinih djela
  3. opisati glavne smjerove povijesnog razvoja skandinavskih društava
  4. vrednovati i koristiti se primarnim i sekundarnim izvorima informacija te ih adekvatno primijeniti u procesu razvijanja znanja
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, usmena i pismena izlaganja, filmske projekcije.
Metode ocjenjivanja
Obaveza je studenata redovno dolaziti na predavanja te aktivno sudjelovati u radu seminara. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu u skladu s prethodnim uputama nastavnika (pribavljanje i čitanje naznačene literature, pronalaženje relevantnog materijala i dr.), izlaganje pripremljenog pred ostalim polaznicima seminara te uključivanje u diskusiju.
Po završetku semestra studenti polažu pismeni ispit. Završna ocjena za ovaj kolegij odražava sve tri komponente: doprinos seminarima, kvalitetu pismenih i usmenih izlaganja te uspješnost na ispitu.

Obavezna literatura
  1. PRIMARNA: Maček, Dora (ur.) (2019.) Lijepa travnata dolina: Islandske sage i priče. Zagreb: ArTresor. (odabrane priče)
  2. Izbor teorijskih i književno-povijesnih tekstova koji će se obrađivati na seminaru (dostupni i u Omegi i u knjižnici)
  3. SEKUNDARNA: Culler, Johnatan. (2001.) Književna teorija – Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM.
  4. Jens Bjørneboe: Morski psi. Ili: Jens Bjørneboe: Trenutak slobode. Ili: Tove Ditlevsen: Djetinjstvo, Mladost ili Ovisnost. Ili: Jonas Eika: Nakon sunca. Ili: Frode Grytten Medvjed koji teče ili Pjesme košnice. Ili: Hallgrímur Helgason Vodič za uredan život: Mali savjeti profesionalnog ubojice. Ili: Karl Ove Knausgård: djelo po izboru. Ili: Halldór Kiljan Laxness: Islandsko zvono. Ili: Kim Leine: Proroci fjorda Vječnost. Ili Dorthe Nors: Spojka, pogled, znak. Ili: Seeberg, Peter: Traganje. Ili: Sjón: Plava lisica.
  5. Jakobsdóttir, Svava (2000) The lodger and other stories (odabrane priče).
  6. Hamsun, Knut: Glad
  7. Ibsen, Henrik: Hedda Gabler i Peer Gynt
  8. Kierkegaard, Søren: Dnevnik zavodnika
  9. Høeg, Peter (2001.) Smilla osjeća snijeg. Zagreb: Algoritam ili Pripovijest o Jonu Ófeigura Sigurđssona
  10. Snorri Sturluson. (1997.) Edda. Obmanjivanje Gylfija. Zagreb: Artresor naklada. (odabrani dijelovi)
Dopunska literatura
  1. Barry, Peter. (2002) Beginning Theory. An Introduction to Literary and Cultural Theory. Manchester and New York: Manchester University Press.
  2. zbirke elektroničkih časopisa: http://www.knjiznice.ffzg.hr/ecasopisi
  3. Pojmovnici: Abrams, M. H. (1999.) A Glossary of Literary Terms. New York: Holt, Rinehart and Winston. Biti, Vladimir. (2000.) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. Macey, David. (2001.) Dictionary of Critical Theory. London: Penguin Books. Zuck, Virpy (ur.) (1990.) Dictionary of Scandinavian Literature. Westport: Greenwood Press.
  4. Naess, Harald S. (ur.) (1993.) A History of Norwegian Literature. Lincoln and London: The University of Nebraska Press.
  5. Clover, Carol J. (1990.) The Medieval Saga. Ithaca and London: Cornell University Press.
  6. Rossel, Sven Hakon (ur.) (1992.) A History of Danish Literature. The University of Nebraska Press.
  7. Solar, Milivoj. (2005.) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
  8. Soila, T. et al. (1998) Nordic National Cinemas. London: Routledge.
  9. Neijmann, Daisy (ur). (2007.) A History of Icelandic Literature. The University of Nebraska Press.
  10. Maček-Pálsson-Simek (2003.) Staronordijska mitologija i književnost. Zagreb: Artresor.
  11. Beker, Miroslav. (1999.) Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.

Obavezan predmet na studijima
  1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar