ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Zaštita knjižničnog i arhivskog gradiva

 

Naziv
Zaštita knjižničnog i arhivskog gradiva
Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
ECTS
3
Šifra
52658
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Temeljni je cilj kolegija studentima približiti osnovna načela i problematiku zaštite knjižnične građe i arhivskog gradiva kao nezaobilaznog segmenta očuvanja ukupne kulturne baštine.
Sadržaj
  1. Svrha zaštite. Optimalni uvjeti čuvanja arhivskog gradiva i knjižnične građe.
  2. Materijali na kojima je zabilježeno tradicionalno arhivsko gradivo i knjižnična građa: papir ručne i strojne izrade te druge vrste papira; pergamena; koža; ostali materijali koji se susreću u dokumentima i knjigama (vosak, tkanina i dr.).
  3. Materijali strojno čitljivih zapisa: audiovizualnih (fotografija, film, mikrofilm, zvučni dokumenti) i dokumenata elektroničke obrade.
  4. Sredstva za pisanje: kineski i indijski tuševi; različite vrste olovaka; tipkani i tiskani tekstovi.
  5. Uzroci oštećenja: fizikalno-kemijski (vlaga, toplina, svjetlo, zagađeni zrak, kiseline), biološki i mehanički.
  6. Prirodne katastrofe (požar, poplava, potres i dr.) i ratovi kao uzroci oštećivanja gradiva/građe.
  7. Uloga zgrade u zaštiti gradiva/građe. Organizacija prostora unutar zgrade. Spremišta, čitaonice, radni prostor i ostali prostori. Oprema. Zaštita od različitih vrsta oštećenja. Zaštita tijekom izlaganja.
  8. Planiranje mjera sigurnosti i zaštite za slučaj katastrofa i ratova.
  9. Zaštita prijenosom na druge medije (fotokopiranje, mikrofilmiranje, digitalizacija).
  10. Značenja zaštitne ambalaže u zaštiti gradiva/građe. Vrste zaštitne ambalaže. Materijali za izradu zaštitne ambalaže.
  11. Zaštita različitih vrsta gradiva/građe: pojedinačni zapisi, pečati, isprave s privješenim pečatima, knjige, novine, grafike, zemljovidi, nacrti i dr.
  12. Zaštita strojno čitljivih zapisa.
  13. Uloga uveza u zaštiti. Vrste uveza.
  14. Uloga konzerviranja i restauriranja u zaštiti gradiva/građe. Metode restauriranja. Metode masovnog konzerviranja i restauriranja u zaštiti gradiva/građe: masovna dezinfekcija, neutralizacija i sl.
  15. Kriteriji za osnivanje restauratorskih radionica i foto-laboratorija. Značenje dokumentiranja konzervatorsko-restauratorskih radova. Prioriteti za zaštitu.

Ishodi učenja
  1. Studenti će moći prepoznati vrste i uzročnike oštećenja arhivskog gradiva i knjižnične građe.
  2. Studenti će znati prepoznati i opisati svojstva materijala i sredstava kojima je gradivo zapisano i utjecaj uzročnika oštećenja na njih.
  3. Studenti će se osposobiti za prepoznavanje vrsta oštećenja.
  4. Studenti će znati poduzeti mjere za sprečavanje i otklanjanje oštećenja arhivskog gradiva i knjižnične građe.
  5. Studenti će biti osposobljeni za provođenje preventivnih mjera zaštite arhivskog gradiva i knjižnične građe.
  6. Studenti će biti osposobljeni planiranje i upravljanje sustavom zaštite.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, samostalno istraživanje, e-učenje, izlaganja i rasprave unutar predavanja.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit 60% i seminarski rad 40%.

Obavezna literatura
  1. IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.
  2. IFLA-in kratki priručnik za pripravnost i planiranje mjera zaštite u slučaju katastrofa. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012.
  3. Giardullo, A. Zaštita i konzervacija knjiga : materijali, tehnike, infrastruktura. Beograd : Clio : Narodna biblioteka Srbije, 2005.
  4. Dadić, V.; Sarić, E. Osnove zaštite bibliotečne građe. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1973.
  5. Plathe, A. Unescov program hitnih mjera za zaštitu vitalnog gradiva u slučaju oružanih sukoba. // Arhivski vjesnik. 43 (2000), str. 77-90.
  6. Pravilnik o zaštiti knjižnične građe. // Narodne novine. 52(2005). Dostupno i na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_52_1001.html
  7. Pravilnik o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja arhiva. // Narodne novine. 64(2004). Dostupno i na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_05_65_1404.html
  8. Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva. // Narodne novine. 63(2004); 106(2007). Dostupno i na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_05_63_1383.html ; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_106_3099.html
Dopunska literatura
  1. Hasenay, D.; Krtalić, M. Dostupnost i očuvanje informacija : što znači pouzdano i dugoročno? // 12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infra stukture / uredila Sanjica Faletar Tanacković. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. Str. 1-9.
  2. Krtalić, M.; Hasenay, D.; Aparac Jelušić, T. Upravljanje zaštitom pisane baštine u knjižnicama : teorijske pretpostavke. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 54, 1/2(2011), str. 1-36. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/103
  3. Krtalić, M.; Hasenay, D. Zaštita pisane baštine u knjižnicama : analiza stanja i moguće perspektive upravljanja zaštitom hrvatske pisane baštine. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 54, 1/2(2011), str. 37-66. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/103
  4. Krtalić, M. Pristupi, metode i dostignuća u zaštiti novina. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 51, 1/4 (2008), str. 1-18. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/98
  5. Mušnjak, T. Uloga zgrade u zaštiti pisane baštine. // Arhivski vjesnik. 44 (2002), str. 183-194. Dostupno i na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14573
  6. Mušnjak, T. Arhivi : između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja gradiva na kiselom papiru. Masovna neutralizacija zapisa na kiselom papiru. // Arhivski vjesnik. 44 (2001), str. 61-70. Dostupno i na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14294

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 6. semestar
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar