Naziv
Željezno doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistočne Europe + Arheologija željeznog doba I
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS
6
Šifra
64242
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Studenti stječu uvid u temeljne pojmove i teorijske modele vezane uz nastanak i razvoj željeznodobnih kultura i detaljnije upoznaju slijed i razvoj željeznodobnih kultura u Hrvatskoj i na prostoru koji je neposredno okružuje. Studenti bi trebali ovladati i osnovnom tipologijom karakterističnog materijala iz spomenutih razdoblja i pregledno se upoznati s najznačajnijim nalazištima vezanim uz pojedine kulture ili više njih.
Sadržaj
  1. Starije željezno doba u Europi (kronološko-kulturološki pregled s posebnim naglaskom na halštatsku kulturu)
  2. Istočni halštatski krug (osnovne kulturne karakteristike, kronologija i materijalna kultura kulturnih skupina Austrije, Slovenije i Mađarske)
  3. Starije željezno doba Balkana (glasinački kulturni krug, Donja Dolina, kneževski grobovi Balkana – Novi Pazar, Atenica, Trebenište, Sindos)
  4. Halštatska kultura u Hrvatskoj – Budinjak i Kolapijani
  5. Halštatska kultura u Hrvatskoj – Martijanec-Kaptol
  6. Daljska kultura i starije željezno doba Podunavlja (bosutska kultura i Basarabi kompleks)
  7. Japodi i Liburni u starijem željeznom dobu
  8. Delmati u željezno doba
  9. Kultura Histra u željeznom dobu
  10. Latenska kultura i Kelti u Europi
  11. Rani laten i latenizacija
  12. Taurisci (prostor, kronologija i osnovne karakteristike materijalne kulture)
  13. Skordisci (prostor, kronologija i osnovne karakteristike materijalne kulture)
  14. Kasni laten i romanizacija
  15. Zaključna razmatranja

Ishodi učenja
  1. Moći objasniti i usporediti obilježja arheoloških kultura i civilizacija Istočnog halštatskog kruga na području Austrije, Slovenije i Mađarske
  2. Moći objasniti i usporediti obilježja arheoloških kultura i civilizacija na području Balkana
  3. Moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal za grupu Budinjak i Kolapijane
  4. Moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal za grupu Martijanec – Kaptol
  5. Moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal za grupu Dalj i povezati ga s područjem Podunavlja
  6. Moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal Japoda i Liburna
  7. Moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal Delmata i Histra
  8. Moći nabrojati glavne karakteristike vezane uz prijelaz starijeg na mlađe željezno doba
  9. Moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal Skordiska i Tauriska
  10. Moći nabrojati glavne karakteristike vezane uz zbivanja u vrijeme kasnog latena i rane romanizacije
Metode podučavanja
Prezentacija slikovnog materijala na predavanjima.
Metode ocjenjivanja
Kolokviji, usmeni i pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Benac, A. – Čović, B., Glasinac, dio II, željezno doba, Katalog prehistoriske zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu, sveska 2, Sarajevo 1957. (samo slike)
  2. Božič D., Die Erforschung der Latènezeit in Slowenien seit Jahre 1964, Arheološki Vestnik 50, Ljubljana 1999., 189.-213. (važeća kronologija mokronoške skupine Tauriska; vrijedi i za sva druga nalazišta, posebno groblja Tauriska)
  3. Božič D., Relativna kronologija mlajše železne dobi v jugoslovenskem Podonavju, Arheološki Vestnik XXXII, Ljubljana 1981., 315.-336.
  4. Božič D., Slovenija in srednja Evropa v poznolatenskem obdobju, Arheološki Vestnik 44, Ljubljana 1993., 137.-152.
  5. Collis, J. R., The European Iron Age, London 1984., 1- 113.
  6. Die Hallstattkultur, katalog izložbe, Steyr 1980.
  7. Dimitrijević, S. - Težak-Gregl, T. - Majnarić-Pandžić, N., Prapovijest, Zagreb 1998., 220-325.
  8. Dizdar M., Grob LT 11 iz Zvonimirova – Primjer dvojnog pokopa latenske kulture, Opvscvla Archaeologica 28, Zagren 2004., 41.-89.
  9. Dizdar M., Latenska naselja na vinkovačkom području, DissMonZ 3, Zagreb 2001. (poglavlja o naseljima, kronologiji i zaključak)
  10. Dizdar M.-Potrebica H., Latenska kultura na prostoru Požeške kotline, Opvscvla Archaeologica 26, Zagreb 2002, 111.-131
  11. Dular, J., Halštatske nekropole Dolenjske, Ljubljana 2003
  12. Guštin M., Die Kelten in Jugoslawien, Jahrbuch RGZM 31, Mainz 1984., 305.-363.
  13. Jerem, E., Zum Forschungsstand der Osthallstattkultur, u: Die Osthallstattkultur, zbornik radova, Archaeolingua, Budimpešta 1996., 11-28.
  14. KEΛTOI, Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije, Ljubljana 1984. (članci: M. Guština, B. Jovanovića, D. Božiča (sva 3 članka) i P. Kosa)
  15. Knez, T., Novo Mesto I, Novo Mesto 1986.
  16. Križ B., Kelti v Novem mestu, katalog izložbe, Novo mesto 2001.
  17. Majnarić-Pandžić N., Keltsko-latenska kultura u Slavoniji i Srijemu, Acta Musei Cibalensis 2, Vinkovci 1970.
  18. Majnarić-Pandžić N., Nekoliko napomena o uvođenju ranolatenskog stila u sjevernu Hrvatsku i Bosnu, Arheološki radovi i rasprave 12, Zagreb 1995., 31.-53.
  19. Majnarić-Pandžić N., Pregled istraživanja keltskolatenske kulture u sjevernoj Hrvatskoj, IzdANJA HAD-a sv. II, Zagreb 1978., 149.-158.
  20. Majnarić-Pandžić N., Prilog problematici kasnolatenskih naselja u Slavoniji, Opvscvla Archaeologica 9, Zagreb 1984., 23.-34.
  21. Marić, Z., Donja Dolina i problem etničke pripadnosti predrimskog stanovništva sjeverne Bosne, GZM XIX, Sarajevo 1964, 5-128.
  22. Medović, P. (ur.), Starije gvozdeno doba Vojvodine i njegove veze sa drugim podunavskim i susednim oblastima. Simpozij održan u Novom Sadu 1979., Materijali XIX, Novi Sad 1981, 235-244.
  23. Palavestra, A., Kneževski grobovi starijeg gvozdenog doba na centralnom Balkanu, Posebna izdanja 19, Balkanološki institut SANU, Beograd 1984.
  24. Patek, E., Westungarn in der Hallstattzeit, Acta Humaniora, Weinheim 1993.
  25. H. Potrebica, Kneževi željeznoga doba, Meridijani, Centar za prapovijesna istraživanja i Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za arheologiju – projekt: Elite brončanog i željeznog doba na tlu Hrvatske, Zagreb 2013.
  26. Potrebica, H., Požeška kotlina i Donja Dolina u komunikacijskoj mreži starijeg željeznog doba, OA 27, Zagreb 2003, 217-242.
  27. skupina autora, Jadranska obala u protohistoriji, Zagreb 1976.
  28. skupina autora, Skordisci i starosedioci, Beograd 1992., 83.-94.
  29. skupina autora, Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada, katalog izložbe, Arheološki muzej u Zagrebu 2004.
  30. skupina autora, Praistorija jugoslavenskih zemalja V, Sarajevo 1987., 1-804.
  31. Škoberne, Ž., Budinjak, kneževski tumul, Muzej grada Zagreba, Zagreb 1999.
  32. The Celts, Milano 1991., katalog izložbe
  33. Teržan, B., Starejša železna doba na Slovenskem Štajerskem, KatMon 25, Ljubljana 1990.
Dopunska literatura
  1. Kossack, G., "Kimmerische" Bronzen. Bemerkungen zur Zaitstellung in Ost- und Mitteleuropa, Situla 20/21 (Gabrovčev zbornik), Ljubljana 1980, 109-143
  2. Metzner-Nebelsick, C., “Abschied von den “Thrako-Kimmeriern”? – Neue aspekte der Interaktion zwischen karpatenländischen Klturgruppen der späten Bronze- und frühen Eisenzeit mit der osteuropäischen Steppenkoine, u: B. Hänsel & J. Machnik (ur.), Das Karpatenbecken und die Osteuropäische Steppe, SS 20 - PAS 12, München – Rahden/Westf. 1998, 361-422.
  3. Gabrovec, S., Zur Hallstattzeit in Slowenien, Germania 44, Bonn 1966. skupina autora (ur. B. Aubelj), Zakladi tisočletij, Zgodovina Slovenije od neandertalcev do Slovanov, Ljubljana 1999., 150.-153.
  4. Zaninović M., Jadranski Kelti, Opvscvla Archaeologica 25, Zagreb 2001, 57.-63.
  5. Križ, B., Kapiteljska njiva, katalog izložbe, Novo Mesto 1997.

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4. semestar
Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar