Naziv
Društvene grupe u klasičnom svijetu i antička prozopografija I.
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
6
Šifra
124429
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Uzimajući termin «društvena grupa» u najširem smislu, može se reći da su neke grupe unutar antičkih društava odavna izdvojen predmet proučavanja, dok su druge to postale razmjerno nedavno. Aplikacija metoda koje se primjenjuju na istraživanje društvenih grupa kasnijih razdoblja dala je i u staroj povijesti izvrsne rezultate, te omogućila da se rekonstruiraju novi, dotada slabije poznati segmenti antičke stvarnosti. S druge strane, pronalaskom novih izvora prozopografija antičkoga doba stalno se upotpunjuje i sređuje, a prozopografija ilirskoga prostora u smislu sustavnoga prikupljanja i sistematizacije podataka je u povojima. Preko užih tema izabranih za pojedine kolegije, predmet upoznaje studente s teorijom, praksom i rezultatima ovih proučavanja i omogućuje im vlastito istraživanje.
Sadržaj
  1. Sadržaj se kolegija unutar naslovnog okvira mijenja svake akademske godine, što se izražava ažuriranim silabusom. 1. nastavna jedinica : Uvod u prozopografiju i definicije društvenih grupa. Osnovne crte gradiva aktualne akademske godine, glavna vrela i literatura. Zadatak polaznicima: definirati svoje istraživačke interese na tom području.
  2. Stanje istraživanja: pregled problematike kolegija u historiografiji kroz povijest i mogućnosti za prozopografska istraživanja. Formuliranje osobnih zadataka svakog polaznika, utvrđivanje reda izlaganja, naputci o izvorima i literaturi, rasprava o cjelini zadacima obuhvaćene tematike.
  3. Teorija i primjena prozopografskih metoda i modela. Rad na izvorima.
  4. Teorija i primjena prozopografskih metoda i modela. Rad na izvorima.
  5. Teorija i primjena prozopografskih metoda i modela. Rad na izvorima.
  6. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  7. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  8. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  9. Terenska nastava.
  10. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  11. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  12. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  13. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  14. Terenska nastava.
  15. Zaključna razmatranja.

Ishodi učenja
  1. Istraživati različita historijska i teorijska gledišta koja omogućavaju diferencirane perspektive o određenim povijesnim fenomenima;
  2. konceptualizirati raznovrsne multidisciplinarne, interdisciplinarne i transdisciplinarne pristupe u konkretnom istraživanju;
  3. oblikovati argumente o prošlosti pomoću različitih izvora i dokaza;
  4. ocijeniti značaj proučavanih fenomena u širem povijesnom kontekstu;
  5. primijeniti znanja i vještine u korištenju specifičnih alata potrebnih za proučavanje dokumenata iz određenog razdoblja (npr. pomoćne povijesne znanosti, uporaba drevnih jezika i pisama);
  6. postaviti konkretan istraživački problem i planirati njegovo rješavanje;
  7. prosuditi valjanost argumenata drugih povjesničara;
  8. voditi diskusiju i/ili sudjelovati u njoj potičući dubinsko promišljanje o temi;
  9. primijeniti znanja o teorijskim paradigmama i slojevitim pristupima (u ekonomskoj, političkoj, socijalnoj, rodnoj itd. povijesti) pri konkretnom istraživanju.
  10. Demonstrirati detaljno znanje o odabranom segmentu antičkoga društva.
  11. Poznavati teorije i primjenu prozopografskih metoda i modela na sadrzaje iz stare povijesti.
  12. Umijeti vrednovati prikupljeno gradivo, formulirati i iznijeti vlastite zaključke.
  13. Umijeti organizirati izvorne podatke i teze iz literature.
  14. Umijeti odabrati i oblikovati skupinu koja će se istraživati.
  15. Poznavati metode istraživanja antičkih društvenih skupina.
  16. Ocijeniti važnost društvene povijesti u širem povijesnom kontekstu stare povijesti.
Metode podučavanja
Predavanja i rad u seminarima i radionicama, terenska nastava, samostalni zadatci, mentorski rad.
Metode ocjenjivanja
Nema formalnog završnog ispita. Valorizira se polaznikov rad u kolegiju. Tijekom semestra može postići 100 bodova urednim praćenjem nastave (10), svladavanjem obvezatne literature (30 bodova koji se stječu pisanom provjerom znanja), svladavanjem osobnoga istraživačkog zadatka na dopunskoj literaturi (50 bodova).

Obavezna literatura
  1. Koenraad VERBOVEN, Myriam CARLIER, Jan DUMOLYN, ‘A Short Manual to the Art of Prosopography’, u: Prosopography Approaches and Applications: A Handbook, ed. K. S. B. Keats-Rohan, [Prosopographica et Genealogica 13], Oxford: Unit for Prosopographical Research, 2007, 35-69.
  2. Ostala se literatura navodi u opisu konkretnog kolegija za svaku akademsku godinu. Budući da su teme vrlo raznolike i individualne, svaki će polaznik osobno dogovarati literaturu prema izboru teme za diplomski rad, u skladu s postojećim parametrima u zadavanju obvezne i dopunske literature.
Dopunska literatura
  1. Dopunska se literatura navodi u opisu konkretnog kolegija za svaku akademsku godinu. Budući da su teme vrlo raznolike i individualne, svaki će polaznik osobno dogovarati literaturu prema izboru teme za diplomski rad, u skladu s postojećim parametrima u zadavanju obvezne i dopunske literature.

Izborni predmet na studijima
  1. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  3. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  7. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  8. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  9. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  10. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  11. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  12. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  13. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  14. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  15. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  16. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  17. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  18. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  19. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  20. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  21. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  22. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  23. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  24. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  25. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  26. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  27. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  28. Arheologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  29. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  30. Anglistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  31. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 8., 10. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar