Cilj je kolegija upoznavanje studenata s temeljima estetike kao filozofijske discipline. Kolegij donosi povijesnu perspektivu filozofijskoga razmatranja umjetnosti, osjetilnoga i lijepoga, odnosno osnove estetike i filozofije umjetnosti te razloge njihova pomirenja i razdvajanja. Riječ je najprije o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (estetika predmeta) i subjektivističke (estetika akta) estetike, potom o razmatranju temeljnih estetičkih odnosa, poput forme i oblika te njihova razlikovanja, harmonije i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i ideje, genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput lijepog, uzvišenog i ružnog te zora, percepcije, imaginacije, fenomena kao fantazme, doživljaja i ukusa. Kolegij je pored temeljne i samo uvjetne vremenske podjele na antičku, srednjovjekovnu, novovjekovnu i modernu estetiku podijeljen i na smjerove i tradicije (strujanja, škole) unutar estetike koji su izraženi posebnim potpoglavljima, poput egzistencijalističke, marksističke i fenomenologijske estetike. Ispit je koncipiran tako da student/ica koristi svu obveznu literaturu (rubrika A), odnosno naznačene dijelove i jedno djelo dopunske literature po vlastitu izboru (djelo u rubrici B). Obvezna literatura poredana je kronologijom nastavnih cjelina, a sekundarna i pomoćna abecednim redoslijedom.