Znanstveni rad dr. sc. Jadranke Grbić usmjeren je na nekoliko tematskih područja. To su studije identiteta s kojima se najuže vežu istraživanja Hrvata u dijaspori, proučavanje etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Hrvatskoj, proučavanje vjerovanja i obreda, a u područje njezina intresa ulazi i povijest hrvatske etnologije, te proučavanje etnografije komunikacija. Pred dvadesetpet godina počela se baviti istraživanjem područja koje se u etnologiji i kulturnoj antropologiji označuje kao studiji identiteta. Započela je s istraživanjima kod Hrvata u Mađarskoj što je od nje zahtijevalo interdisciplinarni pristup u radu, pa je etnološka istraživanja povezala s rezultatima lingvistike, demografije, studijama migracija i s povijesnim istraživanjima. Rezultat bavljenja ovom tematikom jest doktorska disertacija (Povezanost materinskoga jezika i etničkoga identiteta kod Hrvata u Mađarskoj (1992.), dvije knjige (Identitet, jezik, razvoj, 1994.; Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora. kronologija, destinacije, identitet, 2014) te niz članaka (od 1991.g. na dalje, npr. Plurale Identitäten: Kroaten in Ungarn, 2001.; Hrvati u Mađarskoj. Međuetnička komunikacija u svjetlu etnoloških i etnolingvističkih istraživanja, 2002., Sokretű-heyi, regionális, nemzeti identitások, A horvátországi regionalizmus kultúrologiái, ökologiái es történelmi alapjainak áttekintése, 2003., ostalo vidi: popis radova).Od tada sustavno propituje pojmove kao što su etnos, etnicitet, etnički i kulturni identitet, te općenito fenomene procesa etnokulturne i ine identifikacije, kao i identifikacijske strategije i prakse. Uz uvažavanje starijih teorija i metoda u hrvatskoj etnologiji, uvodi u svoj rad teorijsko-metodološke inovacije (sukladno recentnoj etnološkoj i antropološkoj teorijsko - metodološkoj p/re/orijentaciji i dakako produkciji), a slijedom toga dopunjuje i razvija terminologiju, dajući joj posve određena značenja proizašla iz rezultata njezinih istraživanja. Uz navedeno, kao i – etnologu i kulturnom antropologu uvriježeno - permanentno praćenje aktualne društvene i kulturne zbilje, zadnjih je godina njezin istraživački rad rezultirao uvođenjem novih tema koje su posljedica uočenih pomaka i promjena u identifikacijskim procesima. To su prije svega europeizacija i globalizacija i njima glavni oponenti: regionalizam i lokalizacija (npr. Diskurzivne teorije i pitanje europskog identiteta, komentar., 2009., Identitet i identifikacijski procesi: suvremene antropološke teorijske orijentacije, strategije i prakse, 2012.)Dio ranijega interesa proširila je na istraživanje identifikacijskih procesa na drugim multietničkim, multikulturnim i multikonfesionalnim prostorima. S time u vezi započela je istraživanje identiteta i identifikacijskih procesa Hrvata u Sloveniji te u Bosni i Hercegovini (npr. Hrvati u Sloveniji - mogućnosti etnološkoga istraživanja, 1997., Bosanski pluralitet i hrvatski identitet, 1996., Usorani o sebi i drugima: kroz identitete, politiku i kulturu, 2011., Svećenstvo prema narodu i narod prema svećenstvu. Osvrt na djelovanje franjevaca Bosne Srebrene u svjetlu njihovoga utjecaja na život i kulturu Bosne i Hercegovine od druge polovice 18. do početka 20.st., 2011.). Logičnim slijedom bavi se propitivanjem problema koji se javljaju uz granice (New and old minorities. The case of Croatia, 1998; Etnokulturni identitet i međuetnička prožimanja, 2009.).Zanimanje za identitet i procese identifikacije Hrvata u dijaspori, započeta na samome počeku njezinog znanstvenog rada (Hrvati u Mađarskoj), nastavila je s istraživanjem hrvatskih dijasporskih zajednica u Europi, kao i transkontinentalnih (npr. Hrvatska dijaspora i iseljeništvo, 2006., La diaspora croata y la emigracion, 2007., Hrvati u Slovačkoj 1967. i danas. Multipliciranje zavičaja, domovina i etnonima – identitet multiplex, 2009., te gorespomenuta knjiga objavljena 2014.g.). i etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u Hrvatskoj (npr. Etničke i nacionalne zajednice ili manjine u Republici Hrvatskoj, 2002., Bugari u Hrvatskoj: migracije, situiranost, identifikacijske strategije i prakse, 2013.).Posebna je tema obrada i interpretacija građe o običajima i vjerovanjima, o čemu je izradila sintezu sistematiziravši, predočivši i interpretiravši osnovna etnološka tumačenja ovoga segmenta tradicijske kulture. Objavila ju je u knjizi Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka (1998.) koja je odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu odobrena kao sveučilišni udžbenik, te za koju su njezini autori dobili Državnu nagradu za znanost. Toj je temi i kasnije posvetila pažnju (Vjerovanja i rituali, 2002., Dekodiranje ovozemaljskih čina: vjerovanja o životinjama u hrvatskoj etnografiji. 2007., Voda u vjerovanjima, običajima i ritualima: analiza primjera iz hrvatske etnografske literature, 2011.).Neki od njezinih radova zadiru i u povijest hrvatske etnologije (Etnografsko-etnološki i folkloristički rad Ivana Milčetića, 2002., Pojam “narod“ u starijoj hrvatskoj etnološkoj literaturi, 2004.; Europski 'Volkskundleri' i hrvatska etnologija: Aleksandar Gahs (Požega, 1891- Zagreb, 1962), teolog, etnolog i „…svestrani uzor jedne sjajne duše“, 2010.). Posljednje dvije godine nastavlja (i zaokružuje) istraživanje ranije započete teme o etnografiji komunikacija. Time spaja znanstvene spoznaje o jeziku i govoru kao markantnim čimbenicima u procesu identifikacije (npr. Jezik i govor kao komponente i faktori identiteta, 1998.) s najnovijom jezičnom situacijom i korelacijom s identitetom u uvjetima globalizacije (npr. Jezični procesi, identitet i globalizacija, 2004.)Jadranka Grbić do sada je sa izlaganjima sudjelovala na nekoliko desetaka znanstvenoistraživačkih skupova i konferencija, domaćih i međunarodnih.Od 1992.g. kontinuirano recenzira radove za časopise: Narodna umjetnost, Studia Ethnologica Croatica, Collegium Antropologicum, Migracijske teme, Etnološka tribina, Sociologija i prostor, Etnološka istraživanja, Kroatologija, Senjski zbornik, Antropologija i dr. te za zbornike radova sa znanstvenih skupova (npr. zbornici radova sa skupova Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama, Međunarodni skupovi povodom festivala čipke u Lepoglavi, zbornik radova sa skupa Industrijska baština, održan u sklopu dugogodišnje suradnje u okviru Hrvatsko-slovenskih etnoloških paralela).Recenzirala je četrdesetak znanstvenih knjiga.Dr. sc. Jadranka Grbić surađivala je na sljedećim znanstvenoistraživačkim projektima: Hrvatski narodni običaji u 20. stoljeću (1991.-1996.), Etnografija Hrvata: Etnografija Hrvatske i Hrvata u dijaspori (1996.-2002.), Etnografija Hrvata između tradicije i globalizacije (2002.-2006.), Suvremeni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta (2007.- 2010.), Etnološka i folkloristička istraživanja HAZU: obrada i kritičko objavljivanje (2007.-2010.), Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca (2008.-2014. ), Janković castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari (2012.-2014.).Bila je voditeljica bilateralnoga slovensko-hrvatsko znanstvenog projekta Populacijska dinamika na širem pokupskom području.Koordinirala višegodišnju suradnju između Etnografskoga instituta Mađarske akademije znanosti i umjetnosti iHrvatske alademije znanosti i umjetnosti (u ime Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba). Sudjelovala je na znanstvenim skupovima kao pozvani predavač (Budimpešta, 1997; Samara,1998; Sofija, 2011.)Boravila je na višemjesečnim znanstveno-stručnim usavršavanjima u Belgiji, Poljskoj, Rusiji i Mađarskoj. Godine 1998. dobila je Državnu nagradu za znanstveni rad.Od godine 2010. voditeljica je Poslijediplomskoga doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Od godine 2013. predstojnica je Katedre za manjinske zajednice i kulture Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju.Statistika njezine znanstvene djelatnosti jest: 5 knjiga (to su: Identitet, jezik, razvoj. Istraživanje o povezanosti etniciteta i jezika na primjeru hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, 1994., Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka [u koautorstvu], 1998.; knjiga je odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu odobrena kao manuale Universitatis studiorum Zagrabiensis; Usora. Prošlost, običaji, životna svakodnevica [u koautorstvu] 2011. , Sarajevo: Interkulturalnost i međureligijski dijalog [u koautorstvu] 2011.,Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije, identitet, 2014., dvadesetak poglavlja u knjizi, jednu izdvojenu publikaciju (Hrvatska dijaspora i iseljeništvo) i četrdesetak izvornih znanstvenih radova. Suuredila je dvije knjige.Napisala je i objavila više desetaka preglednih i stručnih radova i prikaza znanstvenih knjiga.