Studenti će kroz ovaj kolegij biti upoznati s osnovnim pojmovima opće i romanske lingvistike. Obrađivat će se najznačajnija povijesna razdoblja te njihov utjecaj na filologiju i kasnije lingvistiku. Teorijski će se kroz kolegij obrađivati poglavlja iz knjiga i članci pojedinih autora koji su značajno pridonijeli ovoj grani lingvistike.

1. Lingvistička historiografija, temeljni teorijski pojmovi i metode.
2. Prikaz dvaju glavnih smjerova u jezikoslovlju koji se određuju kao znanost o jeziku (naravi jezične pojave) i znanost o jezicima.
3. Promišljanja o podrijetlu jezika, jezične teorije u odnosu na tumačenja antičkih filozofa. Velike lingvističke tradicije: indijska, kineska, hebrejska, arapska, antička.
4. Prvi opisi jezika drevnih civilizacija. Pisma i jezici svijeta. Jezične porodice i skupine s posebnim osvrtom na romanski skupinu. Pismo. Razvoj pisma. Razmišljanja o jeziku u staroj Grčkoj i Rimu.
5. Prvi opisi nacionalnih jezika u razdoblju humanizma i renesanse. Opisi romanskih dijalekata. Španjolski dijalekti i razvoj kastiljskoga.
6. Logičke i racionalističke koncepcije jezika i univerzalna gramatika iz razdoblja prosvjetiteljstva. Standardizacija i kodifikacija u španjolskome u odnosu na ostale romanske jeziku.
7. Kolokvij
8. Usmene prezentacije studenata
9. Prvi opisi sanskrta u Europi. Utemeljenje poredbene gramatike. Filozofija jezika W. von Humboldta i njezin utjecaj na razvoj suvremene lingvistike. Osnivanje Španjolske kraljevske akademije za jezik i njezin utjecaj na hispansko jezikoslovlje.
10. Mladogramatičari – pozitivizam u naravi tumačenja jezika i u metodi njegova proučavanja. Strukturalizam u lingvistici potkraj XIX. st i u prvim desetljećima XX. st. F. de Saussure – jezični sustav. Prvi španjolski strukturalisti.
11. Temeljne značajke lingvistike u XX. st. Američki strukturalizam. Razvoj španjolske lingvistike u Hispanskoj Americi.
12. Ženevska škola. Praški lingvistički krug. Funkcionalizam Andréa Martineta.
13. Transformacijsko-generativni pristup N.Chomskog.
14. Interdisciplinarnost u lingvistici. Sociolingvistika. Pragmalingvistika. Psiholingvistika. Jezik kao standard i jezik kao sustav. Odnos španjolskoga i španjolskih inačica u Hispanskoj Americi.
15. Jezične funkcije po R. Jakobsonu. Jezični identitet (tipološki, genealoški, vrijednosni). Jezični supstrat i superstrat. Španjolska-Hispanska Amerika –SAD.

1. Razlikovati osnovne pojmove opće i romanske lingvistike.
2. Moći prepoznati jezični razvoj španjolskoga jezika u odnosu na druge romanske jezike.
3. Kritički prosuđivati lingvističke teorije i njihov nastanak u odnosu na društvena zbivanja.
4. Vrednovati jezične pojave s obzirom na povijesni razvoj jezika.
5. Znati povezati svjetske (opće) lingvističke trendove u odnosu na romanske.

Izravno poučavanje Samostalno učenje Poučavanje vođenim otkrivanjem i raspravom

Prisutnost i aktivno sudjelovanje u nastavi s praktičnim radom iznose 20% ukupne ocjene. Studenti trebaju biti spremni objasniti i komentirati zadane tekstove, zadatke i teme koje se obrađuju na pojedinom satu. Seminarski rad iznosi 20% ocjene. Usmena prezentacija na zadanu temu iznosi 10% ukupne ocjene. Uspjeh na kolokviju i završnom pismenom ispitu iznose 50% ukupne ocjene kolegija. Sustav ocjenjivanja Postotak Ocjena < 60 % Nedovoljan (1) 61 – 69 % Dovoljan (2) 70 – 79 % Dobar (3) 80 – 89 % Vrlo dobar (4) 90 – 100% Izvrstan (5)

1. Marcos Marín, F., 1990., Introducción a la lingüística: Historia y modelos, Ed. Síntesis, Madrid.
2. De Saussure, F., 1961. (4. ed.) Curso de lingüuística general., Buenos Aires, Losada.
3. Moreno Cabrera. J. C. (2000), Curso universitario de lingüística general, Madrid, Síntesis (2 vols.).
4. Bloomfield, L. 1933., (1969), Language, London : George Allen and Unwin

1. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Znanstveni,
     • smjer Znanstveni, Modul lingvistika, 2. semestar