Opisati i analizirati pojavu i temeljne značajke realizma kao epohe svjetske književnosti zapadnoga kruga, te njezin odnos spram susjednih epoha romantizma i modernizma, i preispitati položaj hrvatske književnosti u tome kontekstu.

1. Konstitucija kolegija - uvod
2. Definicija realizma i realističke poetike
3. Realizam u francuskoj književnosti I.
4. Realizam u francuskoj književnosti II.
5. Realizam u engleskoj književnosti
6. Realizam u ruskoj književnosti I.
7. Realizam u ruskoj književnosti II.
8. Njemački realizam i biedermeier
9. Hrvatska književnost u kontekstu epohe realizma
10. Početci realizma u hrvatskoj književnosti
11. A. Šenoa i A. Kovačić
12. Oblici i teme hrvatske realističke proze
13. Oblici i teme hrvatske realističke drame
14. Vrste hrvatskog realizma u europskom kontekstu
15. Evaluacija

1. Po završetku kolegija studenti će moći:
2. prepoznati i opisati relevantna obilježja realizma kao epohe u hrvatskoj i svjetskoj književnosti, kao i njegove reprezentativne predstavnike;
3. analizirati sličnosti i razlike između hrvatske i ostalih europskih književnosti u epohi realizma te temeljne oblike njihove međusobne komunikacije;
4. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji hrvatskih i inozemnih tekstova iz epohe realizma, kao i u njihovoj međusobnoj usporedbi.

Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).

Kontinuirano praćenje kroz seminarski rad; usmeni ispit.

1. Erich Auerbach: Mimeza, Hena.com, Zagreb, 2004. („U palači de la Moleovih”; „Germini Lacerteux“)
2. Hugo Aust, Literatur des Realismus, J. B. Metzler, Stuttgart – Weimar, 2000.
3. Sintija Čuljat, Poetika prostora: Kovačić, Novak i Hardy, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2012.
4. Dani hvarskoga kazališta. Sv. XXVI. Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, ur. Nikola Batušić i dr., Književni krug, Split, 2000. (članci M. Šicela, S. Marjanovića, S. Jurića, C. Pavlović, N. Batušića)
5. Nikolaj Dobroljubov, „Što je oblomovština“, u: Ruska književna kritika, prir. Aleksandar Flaker, Naprijed, Zagreb, 1966.
6. Donald Fanger, Dostoevsky and romantic realism: a study of Dostoevsky in relation to Balzac, Dickens and Gogol, The University of Chicago Press, Chicago – London, 1967.
7. Erika Fischer-Lichte, Povijest drame. Sv. II. Od romantizma do danas, prev. Dubravko Torjanac, Disput, Zagreb, 2011. („Propast građanskih mitova“)
8. Aleksandar Flaker, Ruski klasici XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1965.
9. Ivo Frangeš i Viktor Žmegač, Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. (poglavlja o A. Šenoi, V. Novaku, K. Š. Gjalskom, J. Kozarcu)
10. Maša Grdešić, „Što je Laura? Otkuda je ona?: ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića“, u: Poetika pitanja. Zbornik radova u povodu sedamdesetog rođendana Milivoja Solara, ur. Dean Duda, Gordana Slabinac i Andrea Zlatar, Filozofski fakultet, Odsjek za komparativnu književnost – FF press, Zagreb, 2007
11. Maša Grdešić, „Romansa u pismima: pripovjedni ton u Stankovačkoj učiteljici Ivana Perkovca i Branki Augusta Šenoe“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. Romantizam – ilirizam – preporod, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2012.
12. ivo Hergešić, Književni portreti, Ex libris, Zagreb, 2005. („Gustave Flaubert romantični realist“)
13. Caroline Levine, „Victorian realism“ u: The Cambridge Companion to the Victorian Novel, ur. Deirdre David, Cambridge University Press, Cambridge, 2012.
14. György Lukács, Roman i povijesna zbilja, Globus, Zagreb, 1986.
15. Maja Mojsinović, Lik intelektualca u razdoblju hrvatskog realizma, doktorski rad, Zagreb, 1979.
16. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1999. („Magnus parens“, „Zlatno doba hrvatskog romana“, „Raslojavanje romana“)
17. Krešimir Nemec, Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010. („Grad u hrvatskoj književnosti“, „Urbani začinjavci“)
18. The nineteenth-century novel:a critical reader, ur. Stephen Regan, Routledge, London – New York, 2001. (odabrana poglavlja, ovisno o izboru primarne literature)
19. Pavao Pavličić, „Jedno čitanje Doma i svijeta“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova I. (XIX. stoljeće), ur. D. Duda i dr., Književni krug Split, Split, 1999., ili u: Barokni pakao, Naklada Pavičić, Zagreb, 2003.
20. Cvijeta Pavlović, „Flaubertovska estetika Vojnovićeva Geraniuma“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova II. Moderna i hrvatska književnost, ur. M. Tomasović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, Split, 2002.
21. Cvijeta Pavlović, „Gogol' i hrvatska književnost: prilog recepciji ruske književnosti i kulture u književnoj kritici Augusta Šenoe i Antuna Gustava Matoša”, Forum, XLVIII., br. 10-12/2009.
22. Elaine Showalter, „Viktorijanske spisateljice i volja za pisanjem“, Kolo, XI., br. 2/2001.
23. Gajo Peleš, Iščitavanje značenja, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1982.
24. Gajo Peleš, Tumačenje romana, ArTresor naklada, Zagreb, 1999.
25. Ante Sekulić, Hrvatski realizam, Zagreb, 1957.
26. Ingrid Šafranek i Antun Polanščak, Francuski realistički romani XIX. stoljeća (Ključ za književno djelo), Školska knjiga, Zagreb, 1972.
27. Ingrid Šafranek, „Crveno i crno” i „Parmski kartuzijanski samostan” Stendhala (Henrya Beylea); „Gospođa Bovary” i „Sentimentalni odgoj” Gustavea Flauberta (Ključ za književno djelo), Školska knjiga, Zagreb, 1995.
28. Natan Tamarčenko, „Problem 'unutarnje mjere' realističkog romana“, Književna smotra, XXX., br. 1(107)/1998.
29. Ivo Vidan, Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb, 1975. („Može li se Dickens čitati i danas“)
30. Jasmina Vojvodić, Gesta, tijelo, kultura: gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja, Disput, Zagreb, 2006.; ili: Jasmina Vojvodić, „Remen i cipela (Novakova Pripovijest o Marcelu Remeniću i Gogoljeva Kabanica)“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, Split, 2008.
31. Viktor Žmegač, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982. („Iskustvena zbilja i književne konvencije“)

1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar