Komparativna književnost: Uvod u komparativnu književnost: metodologija

Naziv
Komparativna književnost: Uvod u komparativnu književnost: metodologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
86825
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski

Cilj
Ilustrirati temeljna metodološka područja komparativne književnost kroz primjenu reprezentativnih metoda na odabranim primjerima. Bit će obuhvaćena sljedeća područja komparatističkog istraživanja: opća, komparativna i svjetska književnost; književnopovijesna periodizacija; književna genologija; književnost u prijevodu; komparativna metrika; književne razmjene (utjecaj i intertekstualnost); književne analogije; intermedijalnost i tematologija.
Sadržaj
  1. Konstitucija kolegija – uvod
  2. Opća, komparativna i svjetska književnost
  3. Književnopovijesna periodizacija – definicija razdoblja
  4. Povijest hrvatske književnosti u europskom kontekstu – primjer hrvatskoga romantizma
  5. Komparativna genologija
  6. Književno prevođenje I
  7. Književno prevođenje II
  8. Književne razmjene – pojam utjecaja
  9. Pojam intertekstualnosti i komparatistička istraživanja I
  10. Pojam intertekstualnosti i komparatistička istraživanja II
  11. Književne analogije
  12. Intermedijalnost I
  13. Intermedijalnost II
  14. Tematološka istraživanja
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. Po završetku kolegija studenti će moći:
  2. prepoznati i opisati temeljne metode komparatističkoga proučavanja;
  3. primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti;
  4. uočiti i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura;
  5. definirati temeljne oblike odnosa između književnih pojava i srodnih fenomena u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi.
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).
Metode ocjenjivanja
Kontinuirano praćenje kroz seminarski rad; usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Ivan Gundulić, "Dubravka"
  2. Torquato Tasso, "Oslobođeni Jeruzalem", prev. Mirko Tomasović, Matica hrvatska, Zagreb, 2009. (odabrani dijelovi teksta)
  3. Oscar Wilde, "Saloma"
  4. Ante Tresić Pavičić, "Život kralja Hiruda"
  5. Milan Begović, "Kvartet" ili "Knjiga Boccadoro"
  6. T. de Molina, "Seviljski zavodnik i kameni gost"; Molière, "Don Juan"; anon., "Džono aliti Gos"; A. S. Puškin, "Kameni gost"; Ch. Baudelaire, "Don Juan u podzemlju" (zbirka "Cvjetovi zla"); I. Ivanac, "Odmor za umorne jahače ili Don Juanov osmijeh" (4 naslova)
Dopunska literatura
  1. Guillén, Claudio, „Weltliteratur“, u: "Entre lo uno y lo diverso: introducción a la literatura comparada (ayer y hoy)", Marginales Tusquets, Barcelona, 2005., str. 61-70; eng. prijevod: "The Challenge of Comparative Literature", prev. Cola Franzen, Harvard University Press, Cambridge, Mas. – London, 1993., str. 37-45, ili: Hergešić, Ivo, „’Svjetska’ i ‘opća’ književnost”, u: Komparativna književnost, str. 29-42.
  2. Pavlović, Cvijeta, „Hrvatska književnost u povijesti svjetske književnosti“, u: "Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti", ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2008., str. 11-19.
  3. Beker, Miroslav, „Uvod u komparativnu književnost", Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  4. Kravar, Zoran, “Književnost 17. stoljeća i pojam ‘barok’”, u: "Književni barok", ur. D. Fališevac i Ž. Benčić, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988., str. 7-48.
  5. Tomasović, Mirko, „Razdoblje romantizma u hrvatskoj književnosti“, u: "Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije o hrvatskoj književnosti" XIX. i XX. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2002., str. 11-22.
  6. Jurić, Slaven, „Tomasovićev romantizam“, u: "Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića", FF Press, Zagreb, 2008., ur. T. Bogdan i C. Pavlović, str. 155-161.
  7. Pavličić, Pavao, „Književne vrste i povijest književnosti“, u: "Književna genologija", Liber, Zagreb, 1983., str. 5-31; 59-96.
  8. Pavličić, Pavao, „Kojemu žanru pripada Gundulićeva Dubravka“, u: "Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti", Čakavski sabor, Split, 1979., str. 145-163.
  9. Ivan Slamnig, „O versifikaciji prijevoda“, u: "Disciplina mašte", Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 121-138 ili Hrvatska versifikacija, Liber, Zagreb, 1981., str. 106-121.
  10. Kravar, Zoran, „Magistralom hrvatske prijevodne versifikacije: od Iervsalema sloboghiena do Oslobođenog Jeruzalema“, u: "Stih i kontekst", Književni krug, Split, 1999., str. 7-43.
  11. Morana Čale, „Pregled povijesti pojma 'intertekstualnost'“, u: "Demiurg nad tuđim djelom", Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1993.
  12. Beker, Miroslav, „Tekst / intertekst“, u: Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Maković i dr., Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988., str. 9-20.
  13. Oraić, Dubravka, „Citatnost – ekplicitna intertekstualnost“, u: "Intertekstualnost & intermedijalnost", ur. Z. Maković i dr., Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988., str. 121-156.
  14. Pavlović, Cvijeta, „Dekadencija Života kralja Hiruda Ante Tresića Pavičića“, u: "Hrvatsko-francuske književne veze. 15 studija", FF Press, Zagreb 2008., str. 79-92.
  15. Žmegač, Viktor, „Čovjek kao zvukovno tijelo. Kvartet Milana Begovića“, u: "Hrvatska novela. Interpretacije", ur. I. Frangeš i V. Žmegač, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 203-226, ili: Cvijeta Pavlović, „Intermedijalnost od Aleksandra Flakera do Viktora Žmegača. Glazbala Begovićeve Knjige Boccadoro“, Umjetnost riječi, LIII., br. 3-4/2009., str. 221-244.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar