Ilustrirati temeljna metodološka područja komparativne književnost kroz primjenu reprezentativnih metoda na odabranim primjerima. Bit će obuhvaćena sljedeća područja komparatističkog istraživanja: opća, komparativna i svjetska književnost; književnopovijesna periodizacija; književna genologija; književnost u prijevodu; komparativna metrika; književne razmjene (utjecaj i intertekstualnost); književne analogije; intermedijalnost i tematologija.

1. Konstitucija kolegija – uvod
2. Opća, komparativna i svjetska književnost
3. Književnopovijesna periodizacija – definicija razdoblja
4. Povijest hrvatske književnosti u europskom kontekstu – primjer hrvatskoga romantizma
5. Komparativna genologija
6. Književno prevođenje I
7. Književno prevođenje II
8. Književne razmjene – pojam utjecaja
9. Pojam intertekstualnosti i komparatistička istraživanja I
10. Pojam intertekstualnosti i komparatistička istraživanja II
11. Književne analogije
12. Intermedijalnost I
13. Intermedijalnost II
14. Tematološka istraživanja
15. Evaluacija

1. Po završetku kolegija studenti će moći:
2. prepoznati i opisati temeljne metode komparatističkoga proučavanja;
3. primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti;
4. uočiti i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura;
5. definirati temeljne oblike odnosa između književnih pojava i srodnih fenomena u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi.

Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).

Kontinuirano praćenje kroz seminarski rad; usmeni ispit.

1. Guillén, Claudio, „Weltliteratur“, u: "Entre lo uno y lo diverso: introducción a la literatura comparada (ayer y hoy)", Marginales Tusquets, Barcelona, 2005., str. 61-70; eng. prijevod: "The Challenge of Comparative Literature", prev. Cola Franzen, Harvard University Press, Cambridge, Mas. – London, 1993., str. 37-45, ili: Hergešić, Ivo, „’Svjetska’ i ‘opća’ književnost”, u: Komparativna književnost, str. 29-42.
2. Pavlović, Cvijeta, „Hrvatska književnost u povijesti svjetske književnosti“, u: "Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti", ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2008., str. 11-19.
3. Beker, Miroslav, „Uvod u komparativnu književnost", Školska knjiga, Zagreb, 1995.
4. Kravar, Zoran, “Književnost 17. stoljeća i pojam ‘barok’”, u: "Književni barok", ur. D. Fališevac i Ž. Benčić, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988., str. 7-48.
5. Tomasović, Mirko, „Razdoblje romantizma u hrvatskoj književnosti“, u: "Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije o hrvatskoj književnosti" XIX. i XX. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2002., str. 11-22.
6. Jurić, Slaven, „Tomasovićev romantizam“, u: "Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića", FF Press, Zagreb, 2008., ur. T. Bogdan i C. Pavlović, str. 155-161.
7. Pavličić, Pavao, „Književne vrste i povijest književnosti“, u: "Književna genologija", Liber, Zagreb, 1983., str. 5-31; 59-96.
8. Pavličić, Pavao, „Kojemu žanru pripada Gundulićeva Dubravka“, u: "Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti", Čakavski sabor, Split, 1979., str. 145-163.
9. Ivan Slamnig, „O versifikaciji prijevoda“, u: "Disciplina mašte", Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 121-138 ili Hrvatska versifikacija, Liber, Zagreb, 1981., str. 106-121.
10. Kravar, Zoran, „Magistralom hrvatske prijevodne versifikacije: od Iervsalema sloboghiena do Oslobođenog Jeruzalema“, u: "Stih i kontekst", Književni krug, Split, 1999., str. 7-43.
11. Morana Čale, „Pregled povijesti pojma 'intertekstualnost'“, u: "Demiurg nad tuđim djelom", Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1993.
12. Beker, Miroslav, „Tekst / intertekst“, u: Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Maković i dr., Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988., str. 9-20.
13. Oraić, Dubravka, „Citatnost – ekplicitna intertekstualnost“, u: "Intertekstualnost & intermedijalnost", ur. Z. Maković i dr., Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988., str. 121-156.
14. Pavlović, Cvijeta, „Dekadencija Života kralja Hiruda Ante Tresića Pavičića“, u: "Hrvatsko-francuske književne veze. 15 studija", FF Press, Zagreb 2008., str. 79-92.
15. Žmegač, Viktor, „Čovjek kao zvukovno tijelo. Kvartet Milana Begovića“, u: "Hrvatska novela. Interpretacije", ur. I. Frangeš i V. Žmegač, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 203-226, ili: Cvijeta Pavlović, „Intermedijalnost od Aleksandra Flakera do Viktora Žmegača. Glazbala Begovićeve Knjige Boccadoro“, Umjetnost riječi, LIII., br. 3-4/2009., str. 221-244.

1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar