Upoznati književno djelo, navlastito oglednu prozu dvojice među najvažnijim autorima ogledne proze na španjolskom jeziku u XX. stoljeću. Uputiti se u funkciju tog žanra u dijakronijskom smislu, napose u hispanskoameričkoj književnosti. Produbiti dosad stečeno znanje o ulozi ogleda kao žanra i artikuliranja nacionalnih i kulturnih identiteta u Hispanskoj Americi.

1. Ogled kao žanr i hispanskoamerički ogled. Hispanskoamerička ogledna proza s tzv. „internacionalnom“ tematikom i ona s „nacionalnom“ ili „američkom“ tematikom
2. Ogledna proza o američkim identitetima u XIX. stoljeću. Meksička ogledna proza prije knjige ogleda Octavija Paza „El laberinto de la soledad“
3. Samuel Ramos: „El perfil del hombre y la cultura en México“ – analiza psihoanalitičkog pristupa nac. identitetu.
4. Pjesništvo i ogledna proza O. Paza – analitički pregled rada autora.
5. Teme Pazovih ogleda: „razmrvljena povijest“ Meksika u poetskom izričaju. Odnos tih tema prema ranijim Pazovim analizama i prema prethodnicima (S. Ramos, francuska moralna filozofija).
6. Prosudba ključnih povijesnih događaja iz meksičke povijesti u Pazovim ogledima – odstupanja od službenog narativa ali i od obrade istih u nacionalnoj umjetnosti i književnosti.
7. Semantička i etimološka analiza terminologije „jezika ulice“ u Pazovim ogledima.
8. Argentinska ogledna proza od Alberdija do prvih Borgesovih ogleda. Argentinska ogledna proza i tema nacionalnog identiteta.
9. Analitički pregled kniževnog stvaralaštva Jorgea Luisa Borgesa.
10. Prijepori oko Borgesa: autor fantastičkih priča, mislilac, jedan od najizvornijih analitika svjetske kulturne i filozofske baštine? Povijest čitanja Borgesa u njegovoj domovini i u svijetu.
11. Borgesov buenosaireski krug 20ih i 30ih godina, fenomen skupnog autorstva, časopisi, odnos prema politici i političkim mijenama.
12. Borgesovi ogledi o književnosti: El escritor argentino y la tradición La metáfora. Analiza odnosa prema nacionalnoj i svjetskoj književnoj tradiciji.
13. Borgesov odnos prema vrednotama europske i drugih kultura u oglednoj prozi.
14. Veza između Borgesovih tzv. filozofskih ogleda i pripovjedaka.

1. Student će moći komparativno pristupati nacionalnim korpusima, te smjestiti književno-kulturalne fenomene meksičke i argentinske književnosti u širi hispanskoamerički, a potom europski i svjetski književni i historiografski okvir, te u konačnici u širi intedisciplinarni kontekst
2. Student će moći analizirati i interpretirati književne tekstove Octavia Paza i Jorgea Luisa Borgesa u kontekstu njihova nastanka i djelovanja (estetski, genološki, društveni, kulturni, medijski, biografski aspekti) te stručno raspravljati o osobnim čitateljskim iskustvima i pitanjima književnoga vrednovanja sadržaja previđenih programom
3. Student će biti sposoban iskomunicirati ideje na španjolskom jeziku u pisanoj i govornoj komunikaciji, u skladu s profesionalnim standardima i konvencijama akademskog pisanja, s ciljem da doprinese razvoju znanja.
4. Student će moći samostalno i odgovorno izraditi stručni rad služeći se istraživačkim vještinama prenesivim na u druge profesionalne kontekste.

Izravno poučavanje i interaktivno učenje. Studenti na svakom predavanju dobivaju zadatke za slijedeće predavanje, bilo da je riječ o čitanju određenog teksta primarne ili sekundarne literature (ili oboje). Na svakom predavanju u tijeku rada provjerava se njihova pripremljenost, tj. obavljanje zadatka. Na seminarima studenti moraju pripremati svaki od tekstova za seminar po prethodno dogovorenom rasporedu te sudjelovati u nastavi tako da traže pojašnjenja za sve dijelove teksta koje sami nisu bili u stanju dobro razumjeti i da aktivno sudjeluju u samoj analizi djela. Pismena provjera razumijevanja i analize tekstova na seminaru provjerava se pismeno nakon završenog čitanja pojedinog teksta.

Studentsko pripremanje za aktivno sudjelovanje u nastavi i kvalitetu samo sudjelovanja provjerava se na svakom predavanju i bilježi čestotnost i kvaliteta. Ista se vrjednuje u skladu s iznesenim u gornjoj tablici. Pohađanje nastave i aktivnost boduju se jednim bodom, izrada eseja, tj. seminarskog rada također, ali se pomno prati izrada eseja u kojoj se dade provjeriti studentov rad. Nakon prihvaćanja seminarskog rada i položenih kolokvija student ima pravo pristupiti pismenom ispitu.

1. Dopunska literatura sastoji se od 5 naslova koje se studentima preporučuje i nabavlja u obliku fotokopije ili skeniranog teksta, ali ona se razlikuje od naslova prijavljenih u trenutku prijave studijskog programa.

1. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Znanstveni,
     • smjer Znanstveni, Modul književnost, 1. semestar