Usvojiti općeprihvaćeni hrvatski izgovor, razlikovati tri tipa hrvatskoga i prepoznati mjesto te vrstu naglaska.

1. Uvod u ortoepiju općega hrvatskoga jezika. Utvrđuje se izgovor suglasnika i samoglasnika u hrvatskom standardnom i prihvaćenom izgovoru te struktura IPA tablice. Usvajaju se načini izgovaranja fonema u hrvatskom izgovoru te se daju upute za pripremanje i izvedbu seminarskog rada. Svladava se korištenje znakovlja IPA za suglasnike i samoglasnike u hrvatskom izgovoru.
2. Izgovor fonema, alofona i nekih posebnosti u trima tipovima općega hrvatskoga jezika. Teorijski se usvaja fonetski opis izgovora fonema, s posebnim osvrtom na izgovor položajnih varijanti - alofona i nekih posebnosti u trima tipovima općega hrvatskoga: za tzv. klasični izgovor, prihvatljivi i prihvaćeni izgovor. Posebno se uvježbava izgovorni fonetski opis i bilježenje alofona kao izgovornih varijanti nekog fonema u hrvatskom izgovoru.
3. Neki problemi hrvatskoga pravopisa i pravogovora Obrazlažu se pojmovi: kodificiranog standarda na osnovi novoštokavskoga četveronaglasnog sustava, suvremenog implicitnog govornog standarda i prihvaćenoga izgovora u kontekstu hrvatskoga izgovora. Uvježbava se izgovor dugih i kratkih naglašenih samoglasnika sa silaznim i uzlaznim naglascima te dugih i kratkih nenaglašenih samoglasnika.
4. Vrste kvantitete jata; 2. dio: Izgovor i pravopis č – ć, dž - đ Raspravlja se o jednosložnom izgovoru dugoga jata, o problemima neslaganja normativistike i prakse, o fonemskoj razini hrvatskoga standardnog refleksa dugoga staroga jata, hrvatskoj jezičnoj tradiciji, zastupanju fonemske skupine /je/ u starije i novije vrijeme. Uvježbavanje pravogovora suglasnika, samoglasnika i naglasaka.
5. . Prozodijske tendencije u općeprihvatljivom i prihvaćenom hrvatskom izgovoru Obrazlažu se zamjetne prozodijske tendencije u općeprihvatljivom i prihvaćenom hrvatskom govoru kao što su neutralizacija kratkih naglasaka, izgovorno skraćivanje nenaglašene duljine, izgovor silaznih naglasaka unutar složenica itd. Izgovorno se uvježbavaju primjeri naglasnih dubleta u rječnicima.
6. Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u prihvaćenom hrvatskom govoru Raspravlja se o prenošenju silaznih naglasaka u prihvaćenom hrvatskom izgovoru. Uspoređuje se prihvaćen verificiran izgovor obrazovanih hrvatskih govornika i navoda u starijim i novijim gramatikama, priručnicima i znanstvenim radovima. Na temelju snimki ispituju se istoznačni heterofoni s oslabljenim i neoslabljenim prelaženjem te s neprelaženjem.
7. Osobine razgovornoga stila Određuju se osobine razgovornog stila na temelju teorijskih radova te ispitivanja studenata na temelju snimanja razgovora u spontanim situacijama. Utvrđuju se i fonetski opisuju odmaci od standarda u izgovoru glasnika i naglasaka studenata koji pohađaju vježbe od standardnog i općeprihvatljivoga izgovora.
8. Problemi usvajanja standardnih hrvatskih naglasaka Utvrđuju se osobine prepoznavanja četiriju hrvatskih standardnih naglasaka hrvatskih govornika na temelju bezznačenjskih i značenjskih riječi. Uvježbava se prepoznavanje mjesta naglaska, kvantitete i kvalitete naglaska na temelju bezznačenjskih jednosložnih, dvosložnih, trosložnih, četverosložnih riječi u snimkama izgovora vrsnog verificiranog govornika uz ponavljanje nastavnika i studenta.
9. Usporedba dubleta u hrvatskim rječnicima, priručnicima i gramatikama Raspravlja se o naglasnim paradigmama uspoređujući rječničku građu i priručnike, s posebnim osvrtom na tzv. «dvostruke» paradigme. Uvježbava se prepoznavanje mjesta, kvalitete i kvantitete naglasaka na temelju značenjskih riječi kodificiranih u vrsnim hrvatskim rječnicima, a studenti trebaju iznaći i izgovoriti odgovarajući logatom na paradigmatskoj osi ponuđene naglasne inačice.
10. Naglašavanje riječi stranoga podrijetla Naglašavanje riječi stranoga podrijetla u kontekstu uporabe u hrvatskom jeziku. Posebno se utvrđuje prozodijska prilagodba takvih riječi u hrvatskom. Ispituje se izgovorna poželjnost u prihvaćenom izgovoru usvojenica i posuđenica te izgovorni status posuđenica, tuđica i usvojenica.
11. Izgovor stranih imena u hrvatskom standardu Raspravlja se o pravopisu, sklonidbi i izgovoru stranih imena u hrvatskom standardu. Daju se upute kakva bi prilagodba bila primjerena u hrvatskom prihvaćenom izgovoru. Uvježbava se izgovor i sklonidba stranih imena. Naglašavaju se u prihvaćenom izgovoru strana imena i usvojena imena stranoga podrijetla na temelju snimki izgovora vrsnoga verificiranoga govornika.
12. Sociofonetski pristup naglašavanju u općem hrvatskom Utvrđuje se sociofonetska poželjnost nekih kategorija izografnih naglasnih heterofona. U raspravi se očekuje zauzimanje stava prema tzv. «prilagođenom akcentu» u odnosu prema kodificiranom standardu i u odnosu prema prihvaćenom hrvatskom izgovoru. Test 1: Provjera znakovlja IPA u naglašavanju općega hrvatskoga; izgovor glasnika i alofona.
13. Sociofonetski opis različitih varijeteta hrvatskoga jezika Analiza govora štokavskih, kajkavskih i čakavskih varijeteta te ispitivanje sociofonetske poželjnosti štokavskih varijeteta u većim hrvatskim gradovima. Test 2: Slušna provjera naglasaka u općeprihvatljivom hrvatskom izgovoru.
14. Govor u javnim medijima Govorna slika govora Hrvatske televizije i ostalih televizija u hrvatskom medijskom prostoru. Posebno se raščlanjuju govorna izvedba i retorički dizajn. Analiziraju se snimke studentskih studijskih snimki u neutralnom govornom stilu (čitanje vijesti).
15. Analiza govora televizijskih govornika (nastavak). Na temelju montiranih snimki televizijskih govornika analizira se njihova izgovorna izvedba i retorički dizajn. Analiziraju se snimke studentskih radijskih priloga u određenom odabranom stilu.

1. razlikovati bilježenje alofona kao izgovornih varijanti nekog fonema u hrvatskom izgovoru
2. opisati probleme neslaganja normativistike i prakse
3. primijeniti pravogovor suglasnika, samoglasnika i naglasaka
4. razlikovati i komentirati zamjetne prozodijske tendencije u općeprihvatljivom i prihvaćenom hrvatskom govoru
5. ustanoviti sličnost i razliku između različitih funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika

-seminari i radionice -vježbe

Pohađanje nastave – 10% (1 izostanak – 10 %, 2 izostanka – 5%, 3 izostanka – 0%) Polaganje triju kolokvija – 60% Seminarski rad – 30% Ukupno: = 100% Značenje ocjena: 60 – 70% = dovoljan (2); 71-80% = dobar (3); 81-90% = vrlo dobar (4); 91-100% = izvrstan (5)

1. Vukušić, S. (2006.) Naglasak u hrvatskome književnom jeziku. Globus
2. Barić et al. (1979). Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Školska knjiga.
3. Lončarić, M. i Vukušić, S. (1998). Fonologija. U M. Lončarić (ur.), Hrvatski jezik, 75-90. Opole: Uniwersytet Opolski – Instytut Filologii Polskiej
4. Magner, T. F., Matejka, L. (1971). Word accent in modern serbo-croatian. The Pennsylvania State University – University Park and London: The Pennsylvania State Univ. Press.
5. Silić, J., Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika – sintaksa, morfologija, fonologija. Zagreb: Školska knjiga.
6. Babić, S. (1991). Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Zagreb: HAZU i Globus
7. Barić, E. et al. (1999). Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine
8. Barić, E. et al. (1995). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga
9. Brabec, I., Hraste, M., Živković, S. (1970). Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, IX izdanje. Zagreb: Školska knjiga.9. Brabec, I., Hraste, M., Živković, S. (1970). Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, IX izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
10. Brozović, D. (1957/58). O normiranju književnih naglasaka. Jezik, 6, 65-72.
11. Brozović, D. (1963/64). Prodor u naš ortoepski standard. Jezik, 11, 144-153.
12. Škavić, Đ. (1996). Naglasci glagola na –avljati. Jezik 43, 139-142.
13. Varošanec-Škarić, G. i Škavić, Đ. Neutralizacija kratkouzlaznoga i kratkosilaznoga naglaska u suvremenom hrvatskom prihvaćenom izgovoru. Govor XVIII, 2,87-104.
14. Varošanec-Škarić, G. (2003). Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u općem prihvaćenom hrvatskom izgovoru. Govor XX, 1-2, 469-489.
15. Silić, J. (1997). Razgovorni stil hrvatskoga standardnoga jezika. Kolo, VI, 4, 483-495.

1. Fonetika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar