Cilj kolegija je osposobiti studente za terenski istraživački rad (uključujući pripremni rad uz konzultiranje literature, izradu reakcijskog teksta vezanoga za teorijska polazišta i temu istraživanja, proučavanje i priprema upitnica i izvođenje terenskih istraživanja), za transkribiranje prikupljene građe, sistematizaciju i klasifikaciju prikupljenih podataka te izradu sinteze odgovarajuće teme koju svaki student prema osobnom afinitetu odabire.

1. predstavljanje kolegija i obrazloženje studentskih obveza
2. upoznavanje s metodama i praksama terenskog istraživanja
3. dogovor o izradi reakcijskog teksta (proširivanje i povezivanje stečenih znanja u okviru kolegija Metodologija etnologije i kulturne antropologije s planom istraživanja konkretne izabrane teme) dogovor o načinu pripreme za predstojeće terensko istraživanje (odabir teme, konzultiranje odgovarajuće literature prema odabranoj temi, pregled i priprema upitnica)
4. izlaganje reakcijskih tekstova, na temelju kojih će se raspravljati o predstojećoj terenskoj nastavi sa svrhom što bolje teorijske pripremljenosti i provođenja terenskog istraživanja
5. izlaganje reakcijskih tekstova, na temelju kojih će se raspravljati o predstojećoj terenskoj nastavi sa svrhom što bolje teorijske pripremljenosti i provođenja terenskog istraživanja; - prikaz odabranih filmova o baštini bačkih Bunjevaca
6. izvođenje terenskog istraživanja (izmještena nastava): planira se boravak od tjedan dana na području Bačke u Vojvodini (ili individualna terenska istraživanja na drugim područjima prema izboru pojedinih studenata)
7. transkribiranje prikupljene građe
8. transkribiranje prikupljene građe
9. transkribiranje prikupljene građe
10. sistematizacija i klasifikacija prikupljenih podataka
11. sistematizacija i klasifikacija prikupljenih podataka
12. izrada sinteze (u prvoj fazi riječ je o radnoj varijanti seminarskog rada)
13. izrada konačne sinteze; napomena: u ovom dijelu izvedbe nastavnog programa (7 -13) studenti uglavnom rade individualno na svojim temama, uz konzultacije po potrebi i povremeno zajednično razmatranje pojedinih metodičkih pitanja vezanih uz sve faze izrade seminarskog rada.
14. iznošenje rezultata istraživanja i predstavljanje završenih seminarskih radova
15. iznošenje rezultata istraživanja i predstavljanje završenih seminarskih radova; valorizacija stečenih iskustava kroz praksu terenskog istraživanja, zamišljenih i ostvarenih očekivanja od predmeta i načina izvođenja nastave

1. razlikovati strategije etnoloških i kulturnoantropoloških kvalitativnih istraživanja
2. osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje
3. poznavati i primijeniti temeljne etičke standarde struke
4. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama
5. prikupljati relevantnu literaturu i koristiti je u stručnom radu
6. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
7. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
8. koristiti temeljne vještine u radu s računalima za stručne i znanstvene potrebe
9. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
10. sastaviti plan istraživanja, oblikovati i raspraviti istraživačku temu
11. prezentirati rezultate jednostavnog terenskog istraživanja u obliku stručnog rada
12. raspraviti istraživačka pitanja
13. definirati ciljeve istraživanja
14. sastaviti strukturiranu i polustrukturiranu upitnicu za odabranu istraživačku temu
15. provesti jednostavno terensko istraživanje putem intervjua
16. transkribirati snimljene intervjue s kazivačima
17. analizirati, klasificirati, sistematizirati i sintetizirati prikupljene podatke
18. vrednovati rezultate obavljenog vlastitog terenskog rada

Kolegij se sastoji iz uvodnog upoznavanja studenata s metodologijom terenskog istraživanja, sa svrhom njihovoga sudjelovanja u njegovome praktičnom izvođenju. Praktični rad studenata ostvaruje se u izvršavanju terenskog istraživanja, transkribiranju intervjua s kazivačima, u sistematizaciji i klasifikaciji prikupljene građe te u izradi sinteze terenski istražene teme (seminarski rad). Na temelju svojih seminarskih radova studenti nadalje mogu po izboru napisati stručni ili znanstveni rad, koji se objavljuje u stručno-znanstvenim časopisima, što, međutim, prelazi okvire nastave, te se po želji studenata rad s njima nastavlja i nakon formalnog završetka nastave u okviru kolegija.

Ocjena se temelji na uspješnom svladavanju predviđenih obveza: - priprema za terensko istraživanje (pisanje reakcijskog teksta) 15% - terensko istraživanje 20% - transkribiranje građe 15% - sistematizacija i klasifikacija podataka 20% - izrada sinteze (seminarski rad) 30% Studenti po završetku kolegija stječu pravo na pozitivnu ocjenu ako su ispunili svaki od navedenih zahtjeva. Napomena: Svoj rad mogu nadalje prezentirati široj etnološkoj i ostaloj znanstvenoj javnosti, što nije uvjet za dobivanje pozitivne ocjene. Ovaj dio rada prelazi okvire kolegija (i vremenski i po obimu opterećenosti svakog polaznika) te se posebno ne ocjenjuje. Ako se studenti ovoga posla prihvate (a dosadašnja iskustva pokazuju da to većinom čine) njihov rad ocjenjuju recenzenti, koji odlučuju da li se rad prihvaća ili ne prihvaća za objavljivanje u odgovarajućem stručno-znanstvenom časopisu.

1. ČERNELIĆ, Milana. 2005. Pristupi istraživanju bunjevačkih identiteta. Studia ethnologica Croatica, 17: 25-49.
2. ČERNELIĆ, Milana (2006): Bunjevačke studije. Sveučilište u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press, Zagreb (odabrana poglavlja o podunavskim Bunjevcima)
3. DENZIK K., Norman i LINCOLN, Yvonna, S. Eds. 1998. Collecting and Interpreting Qualitative Materials. In: Handbook of Qualitative Reasearch. Paperback Edition, vol. III Sage Publication (odabrani dijelovi)
4. Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, 1-5 (2009-2013)
5. Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca 1-10 (2004-2010): Hrvatsko akademsko društvo, Subotica (odabrane natuknice).
6. MURAJ, Aleksandra i VITEZ, Zorica (ur.). 2001. Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha, Zagreb (odabrana poglavlja)., ili: Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Matica hrvatska, Zagreb (odabrana poglavlja)
7. SEKULIĆ, Ante (1991): Bački Hrvati. Zbornik za narodni život i običaje, 52, Zagreb. (odabrana poglavlja prema temi istraživanja svakog pojedinog studenta).
8. STANTIĆ, Alojzije (2001): Kruv naš svagdanji. Hrvatski kulturni centar «Bunjevačko kolo», Subotica.
9. Tjedan Hrvata iz Vojvodine, Zagreb 15.-21.6.'98.
10. VOJNIĆ HAJDUK, Lazo – KOPILOVIĆ, Andrija – STANTIĆ, Alojzije (2006): Dužijanca. Žetvena svečanost. Novinsko-izdavačka ustanova „Hrvatska riječ“, Subotica.
11. ZELIĆ, Naco (1998): Protiv zaborava. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika – Zagreb i Udruga vojvođanskih i podunavskih Hrvata.
12. ZELIĆ, Naco (2009): Publikacije bačkih Hrvata: popis izdanja od 1901. do 2007. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
13. ŽIGMANOV, Tomislav (2006): Hrvati u Vojvodini danas. Traganje za identitetom. Hrvatska sveučilišna naklada. Pučko otvoreno učilište – Zagreb (odabrana poglavlja).
14. Živjeti na Krivom Putu (2008), sv. 1. Etnološko-povijesna znanstvena monografija o primorskim Bunjevcima. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb (odabrana poglavlja prema temi istraživanja svakog pojedinog studenta kao komparativna građa).
15. Živjeti na Krivom Putu (2009), sv. 2, sv. 3. Etnološka znanstvena monografija o primorskim Bunjevcima. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb (odabrana poglavlja prema temi istraživanja svakog pojedinog studenta kao komparativna građa).
16. Upitnice etnološkog Atlasa (odabrane teme za pripremu istraživanja i terenskih upitnica)

1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar