Milana Černelić rođena je 11. kolovoza 1954. u Osijeku. Diplomirala je godine 1980. engleski jezik i književnost (A1) i etnologiju (A2) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1980. zaposlena je kao stručni suradnik na Odsjeku za etnologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Magistarski rad s naslovom Tradicije svatovskih časti, njihovi nazivi i uloge, s osobitim obzirom na pojavu i uloge staćela obranila je 1988. godine, a doktorsku disertaciju s naslovom Odabrane pojave iz svadbenih običaja bunjevačkih Hrvata kao izvor za proučavanje njihove etnogeneze 1997. Izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje viši asistent 1998., u znanstveno-nastavno zvanje docenta 2001. Od 2003.-2007. bila je predstojnica Katedre za nacionalnu etnologiju. U srpnju 2006. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, a u ožujku 2012. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Koristila je istraživačke stipendije u Mađarskoj 1983. i 2012. Suurednica je jednog kataloga izložbe, triju znanstvenih monografija i jednog Zbornika radova, suurednica jednog Zbronika radova s domaćeg skupa s međunarodnim sudjelovanjem (u tisku) i glavna urednica jedne znanstvene monografije (u tisku) Sudjeluje u nastavi u okviru koje je kreirala samostalne nastavne kolegije do uvođenja bolonjskog programa studija: Svadbeni običaji slavenskih naroda (od 1989./1990.), Komparativna istraživanja običaja (od 1998/1999) i Seminar iz opće etnologije (od 2001./02), koji je izrastao iz fakultativne terenske nastave. Sudjeluje u nastavi poslijediplomskoga studija etnologije. Bila je koautorica izložbe Iz baštine bačkih Hrvata – Bunjevaca koja je ostvarena 1998. u suradnji s DVPH i Etnografskim muzejom u Zagrebu. Surađivala je s Ministarstvom kulture RH s dva prijedloga za uvrštavanju ličkog sira škripavca i ličkog prelo u registar nematerijalne kuturne baštine. Kao mentorica sudjelovala je u izradi tridesetak diplomskih radnji, bila je mentorica dviju obranjenih doktorskih disertacija, trenutno je mentorica jedne doktorske disertacije. Mentorirala je više studentskih radova, koji su kao rezultat terenske nastave objavljeni u znanstveno-stručnim časopisima i znanstvenim monografijama i u zbornicima radova. Za radove ostvarene u okviru terenske nastave, koju je vodila, pojedini su studenti primili nagrade FF-a, HED-a i Rektorovu nagradu za znanstveni rad. Članica je HED-a, SIEF-a, Matice hrvatske, Društva sveučilišnih nastavnika i Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata (DVPH). Na poziv Kulturno zavičajnoga udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve bila je voditeljica projekta etnoloških terenska istraživanja u Gornjoj Lastvi i drugim hrvatskim naseljima u Boki Kotorskoj.

Uže područje znanstvenog interesa Milane Černelić su pojave iz duhovnog i društvenog života (običaji, obitelj - zadruge, problemi etničkih grupa). Posebice se u svojim istraživanjima bavi proučavanjem svadbenih običaja. Provodila je terenska istraživanja u raznim krajevima Hrvatske (Slavonija, Lika, Primorje, Dalmacija), kao i izvan nje, kod Hrvata u Podunavlju (u Bačkoj, Mađarskoj i u Crnoj Gori). U prvom redu bavi se istraživanjem hrvatske (sub)etničke skupine zvane Bunjevci, na temelju kojega nastoji utvrditi povijesne okolnosti u kojima su Bunjevci nastali, oblikovali se i razvili u prepoznatljivu etničku grupu s izgrađenom sviješću o svom etničkom identitetu, kao i sudbinu njihove tradicijske baštine na svim područjima koja su naselili i gdje im ima traga u prošlosti i u sadašnjosti. Pored toga zanimaju je i etnokulturni procesi koji su utjecali na to da se sačuvaju pojedini elementi njihove tradicijske kulture, koji postupno postaju simboli njihova identiteta u uvjetima multietničkoga okruženja u Bačkoj (često u vrlo nepovoljnim povijesnim i političkim prilikama, osobito tijekom 20. stoljeća sve do danas) i na ostalim područjima u Hrvatskoj (Lika, Primorje, Dalmacija) na kojima obitavaju pripadnici ove etničke skupine.
Magistarski rad s naslovom Tradicije svatovskih časti, njihovi nazivi i uloge, s osobitim obzirom na pojavu i uloge staćela obranila je 1988. godine, a disertaciju s naslovom Odabrane pojave iz svadbenih običaja bunjevačkih Hrvata kao izvor za proučavanje njihove etnogeneze 1997. godine.
Sudjelovala je na pedesetakdomaćih i međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu. Autorica je dvije znanstvene knjige, sedamdesetak znanstvenih radova, dvadesetak stručnih članaka, prikaza i recenzija.
Od godine 1981. sudjeluje u organiziranom znanstvenom radu u okviru znanstvenih projekata (matični broj istraživača: 098466), i to u projektima Seljačke obiteljske zadruge (Zadruge u Hrvata u 19. i 20. stoljeću), Izradba filmske dokumentacije, Združivanja i njihovi etnološki pokazatelji, Tematska etnološka istraživanja, Uništena baština zapadne Slavonije. Od 2002.-2006. godine bila je voditeljica projekta Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca. Od 2008.-2013. godine bila je voditeljica je znanstvenog projekta Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca, koji se nastavlja na prethodni.
Od 2002. godine nadalje najvažnije rezultate znanstvenoga rada postizala je u okviru rada na istraživačkim projektima, što je rezultirao mnogim objavljenim radovima. Za njegova trajanja započela je i istraživačka suradnja s projektom Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu, 1500.-1800., voditelja prof. dr. sc. Drage Roksandića (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta) na interdisciplinarnomu projektu Mostovi, u okviru kojega su 2005. i 2006. godine obavljena sustavna terenska istraživanja na području Gornjih Ravnih kotara, a u 2010. godini objavljen je i Zbornik radova o tradicijskoj baštini i primjenljivosti iste u revitalizaciji regionalnoga područja. Projekt Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca nastavlja se na projekt iz protekloga razdoblja. Rezultati prethodnog projekta značajno su doprinijeli nastavku istraživanja na novome projektu: proširivanjem istraživanja na sve bunjevačke ogranke omogućen je cjelovitiji pristup istraživanju bunjevačke problematike, potkrepljuju se postojeći, te ustvrđuju novi, dokazi. Novi projekt bio je umrežen u znanstveni program Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu 1500-1800, voditelja prof. dr. Drage Roksandića, s kojim je uspostavljena suradnja još za trajanja prethodnoga projekta, a koji je fokusiran na problematiku inter- i transdisciplinarnog kompleksnog vrednovanja hrvatske baštine u euromediteranskom kontekstu te na problematiku revitalizacije hrvatske baštine u teorijskom i praktičnom smislu. Bila je suradnica je na domaćem projektu Triplex Confinium: hrvatska riječna višegraničja i na dva međunarodna znanstvena projekta: Mostovi: Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu 1500. – 1800., Odsjek za povijest Filozofski fakultet (2004. – 2010.) i Janković Castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari region, Sveučilište u Zagrebu od 2011. - 2014.
Za knjigu Bunjevačke studije dobila je Godišnju nagradu Hrvatskog etnološkog društva "Milovan Gavazzi" u kategoriji znanstveni i nastavni rad u 2008. godini, a u 2010. u istoj kategoriji za svezak 2 i 3. monografije Živjeti na Krivom Putu zajedno sa suurednicama Marijetom Rajković Iveta i Tihanom Rubić. 2012. godine dobila je Povelju grada Senja za etnološka istraživanja senjskog zaleđa.