Teorija književnosti

Naziv
Teorija književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za romanistiku
ECTS bodovi
2
Šifra
117535
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski

Cilj
Ovaj bi kolegij studente trebao podrobnije upoznati sa specifičnim problemima izučavanja književnosti. On bi im također trebao pomoći da nauče problemski pristupati književnim djelima i da se što lakše i temeljitije pripreme za pisanje diplomskog rada. Kolegij je zamišljen u svrhu produbljivanja znanja iz područja teorije književnosti, s posebnim naglaskom na specifične probleme koje suvremena teorija književnosti postavlja.
Sadržaj
  1. Teorija
  2. Suvremene književne teorije
  3. Književnost
  4. Autor
  5. Svijet
  6. Čitanje
  7. Stil
  8. Povijest
  9. Vrijednost
  10. Roman
  11. Poezija
  12. Teatar
  13. Funkcije književnosti
  14. Teorije o teoriji - fabulacije i fikcije
  15. Zaključak

Ishodi učenja
  1. Nakon učenja student će moći prepoznati, identificirati, imenovati, nabrojiti, opisati i definirati određene probleme kojima se bavi teorija književnosti.
  2. Nakon učenja student će moći sažeti, izraziti, objasniti, dati primjer i usporediti glavne teorije, pravce i pristupe teorije književnosti, kako na dijakronijskoj, tako i sinkronijskoj razini.
  3. Nakon učenja student će moći upotrijebiti stečena znanja iz teorije književnosti u pristupu književnosti svake pojedine epohe (srednjovjekovlja, 17., 18., 19., 20. stoljeća i suvremene književnosti), prikupiti relevantnu literaturu za rješavanje određenog zadanog problema u samostalnom pisanom radu i pripremi za ispite, protumačiti će stečena znanja i upotrijebiti ih pri pristupu književnom djelu.
  4. Nakon učenja student će moći analizirati, usporediti i razlikovati pojedine probleme iz teorije književnosti, izdvojiti problematična mjesta u pojedinim teorijama i pristupima i komentirati ih, raščlaniti i suprotstaviti pojedine pristupe, i ustanoviti njihove sličnosti i razlike.
  5. Nakon učenja student će moći zastupati određeno mišljenje u pristupu pojedinom književnom djelu, vrednovati različita rješenja za osnovne probleme teorije književnosti i kritički ih prosuđivati, preispitati i samovrednovati rješenja koja pomažu pristupu svakom pojedinom tekstu, valorizirati teze koje proizlaze iz takvog kritičkog čitanja i zaključiti koliko je svaki pojedini pristup opravdan i/ili podesan za određeni tekst.
  6. Nakon učenja student će moći skupiti i stvoriti vlastitu bibliografiju osnovnih djela, autora i teza, integrirati stečena znanja u znanja iz povijesti književnosti i kritike, povezati ih s pročitanim književnim djelima, prezentirati stečena znanja kako na samome ispitu, tako i tijekom cijeloga studija, razvijajući ih dalje, ovisno o kolegijima koje student odabere, odnosno ovisno o tematici kojom će se baviti u seminarima i samostalnom radu.
Metode podučavanja
Predavanja (obvezno pohađanje) Studentske obveze : Čitanje obvezne i dopunske ispitne literature Čitanje tekstova Rad i rasprava u malim grupama Pisanje seminarskog rada Priprema tekstova vezanih uz određene probleme iz teorije književnosti Individualni rad
Metode ocjenjivanja
usmeni ispit i samostalni studentski pisani / usmeni rad na odabranim tekstovima (Derrida, Nancy, Lacoue-Labarthe, Deleuze, Barthes, Foucault,...) (ispit na francuskom)

Obavezna literatura
  1. članci i odlomci iz knjiga koje su odabrali nastavnici (Derrida, Nancy, Lacoue-Labarthe, Foucault, Deleuze, Barthes,...)
  2. Antoine Compagnon: Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.
  3. Antoine Compagnon: Le démon de la théorie, Littérature et sens commun, Éditions du Seuil, Paris, 1998.
  4. Antoine Compagnon: Les cinq paradoxes de la modernité, Éditions du Seuil, Paris, 1990.
  5. Antoine Compagnon: La littérature, pour quoi faire?, Collège de France / Fayard, Paris, 2007.
  6. Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
Dopunska literatura

Obavezan predmet na studijima
  1. Francuski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Francuski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij