Lingvistika, smjer Poredbeni

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Naziv: smjer Poredbeni
Puni naziv: Lingvistika, smjer Poredbeni
Vrsta studija: Sveučilišni diplomski dvopredmetni
Stručni naziv: magistar lingvistike

magistra lingvistike
Organizacijska jedinica: Odsjek za lingvistiku

Filozofski fakultet

Sveučilište u Zagrebu
Završetak studija: Diplomski rad
Trajanje: 4 semestra
ECTS bodovi: 60
Opis

Dopusnica: Dopusnicu za sveučilišni diplomski studij lingvistike smjer poredbena lingvistika izdalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 2. lipnja 2005.
Uvjeti prijave: Završen preddiplomski studij
Sustav ocjenjivanja: Za svaki predmet koji se ocjenjuje student koji je zadovoljio i stekao propisani broj ECTS bodova dobiva jednu od četiri prolazne ocjene: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) ili dovoljan (2). Za kolegije koji se ne ocjenjuju samo se utvrđuje da su sve obveze odrađene, što se u prijepisu ocjena označava oznakom (+). Konačna ocjena za neki predmet određuje se na temelju završnoga ispita, odnosno ako je za pojedini predmet u programu ocjenjivanje određeno kao kontinuirano ocjenjivanje, svaka zahtijevana djelatnost donosi određeni broj bodova te se konačna ocjena određuje prema unaprijed utvrđenomu postotku ukupnih bodova.
Daljnje obrazovanje: Studenti stječu uvjete za upis na doktorski studij Lingvistike, Hrvatske kulture, Kroatistike, Jekon. Uvjete za upis na druge poslijediplomske i doktorske studijske programe na Filozofskomu fakultetu i drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu određuju nositelji tih studija.
Profesionalni status: Nositelji ove kvalifikacije ovlašteni su koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom sveučilišni magistar ili sveučilišna magistra lingvistike te obavljati stručni posao u području u kojemu su stekli naziv. Osposobljeni su zapošljavanje na zahtjevnim stručnim poslovima u znanstveno-istraživačkim ustanovama, državnoj upravi, u kulturi, medijima, izdavaštvu i sličnim djelatnostima.
Zahtjevi i rezultati: Diplomski studij lingvistike studira se kao A studijska grupa, koji se kombinira s drugim A studijskim grupama, u duljini od 4 semestra, u zimsko-ljetnom slijedu i nenastavničke je orijentacije. Diplomski studij lingvistike postavljen je kao niz usmjerenja sa zasebnim uvjetima upisa i programima studiranja koji se isprepliću na razini izbornih predmeta. Za svaki se predmet zasebno propisuje koji su uvjeti za njegov upis tj. koji je predmete potrebno prethodno odslušati i u njima zadovoljiti obveze. Za sada je predviđeno da se svi predmeti predaju na hrvatskome jeziku. Na studiju lingvistike postoje dvije vrste izbornih predmeta:1) unutarnji - koje nudi sam Odsjek i 2) vanjski - koji se biraju iz ukupne ponude predmeta na Fakultetu/Sveučilištu. Zajednički uvjet za završetak diplomskoga studija lingvistike bilo kojeg smjera jest odslušan i položen engleski kao strani jezik. U slučaju da se odabere pisanje i obrana diplomskoga rada na drugoj studijskoj grupi, na diplomskome studiju lingvistike treba nadoknaditi bodove odabirom odgovarajućeg broja predmeta u dogovoru s nastavnikom/voditeljem/mentorom. Bodovna vrijednost diplomskoga rada pisanog na Odsjeku za lingvistiku iznosi 15 ECTS bodova. Diplomski rad koji obuhvaća oba studijska programa ne boduje se dodatnim ECTS bodovima. Smjer poredbena lingvistika na diplomskom studiju lingvistike ima za cilj formirati potencijalne jezikoslovne stručnjake koji će moći samostalno pristupati znanstvenom proučavanju jezika ili jezičnih porodica s poredbene točke gledišta. Usmjerenje je namijenjeno studentima koji su završili trogodišnji studij lingvistike, ali otvoreno je i za studente drugih studijskih grupa (npr. klasične filologije, indologije, slavistike) koje zanima poredbeni, povijesni i tipološki pristup jeziku. Premda je naglasak na poredbenoj gramatici indoeuropskih jezika, studij omogućuje i za samostalno istraživanje jezika drugih porodica, te za tipološko proučavanje jezika. Studenti koji završe usmjerenje iz poredb

razvrstati sve indoeuropske jezike u grane (potporodice)
nabrojati najstarije spomenike indoeuropskih jezika
navesti i prepoznati pisma kojima su se pisali stari indoeuropski jezici, a barem dva pisma će znati čitati
rekonstruirati korijene indoeuropskoga prajezika na temelju posvjedočenih oblika iz latinskog, grčkog, sanskrta, staroslavenskog, litavskog i gotskog jezika
deklinirati i konjugirati pravilne imenice i glagole na barem tri stara indoeuropska jezika
prevoditi jednostavne rečenice s barem tri stara indoeuropska jezika
prevoditi jednostavne tekstove s barem jednog starog indoeuropskog jezika
nabrojati glavne glasovne zakone i morfološke promjene kojima se barem tri stara indoeuropska jezika razlikuju od ostalih indoeuropskih jezika
primijeniti metodologiju indoeuropske poredbene lingvistike na rekonstrukciju fragmenata tekstova na indoeuropskom prajeziku
rekonstruirati glavne lekseme povezane sa semantičkim poljem religije u indoeuropskom prajeziku (teonimi, žrtva, vjera u zagrobni život, kozmogonija, eshatologija, itd.)
koristiti interaktivne baze podataka o jezičnim obilježjima WALS (www.wals.info)
nabrojati glavna tipološki relevantna obilježja (ona među kojima postoje statistički neočekivane korelacije) na svim jezičnim razinama (fonologija, morfologija, sintaksa)
samostalno sastavljati statistički i tipološki relevantne uzorke jezika za tipološka istraživanja
nabrojati tipološka obilježja jezika koja karakteriziraju pojedine jezične makroaree (npr. sjever Eurazije, supsaharsku Afriku, Australiju, itd.)
rekonstruirati slavenske naglasne paradigme na temelju posvjedočenih naglasnih obrazaca u slavenskim jezicima
samostalno ispitivati izvorne govornike pojedinih sociolekata, dijalekata ili jezika i prikupljati jezične podatke relevantne za izradu gramatičkih i leksičkih priručnika
samostalno služiti gramatikama njima nepoznatih jezika i na temelju njih prikupljati podatke relevantne za tipološka ili genetsko-lingvistička istraživanja
provjeravati pretpostavke o genetskoj srodnosti njima nepoznatih ili malo poznatih jezika na temelju fonoloških i morfoloških podudarnosti prikupljenih iz relevantne literature
izlagati znanstvene spoznaje i komunicirati s nestručnjacima o za širu javnost relevantnim temama iz jezične raznolikosti, tipološke i genetske lingvistike (problemi jezične srodnosti, tipološka obilježja kojima se jezici međusobno razlikuju, hipoteze o korelacijama genetske srodnosti među jezicima i genetičke povezanosti populacija, itd.)
na temelju stečenih vještina i znanja nastaviti formalno i samostalno obrazovanje u području poredbene i tipološke lingvistike

1. semestar

1. Izborni kolegiji - Odabrati najmanje 13 ECTS bodova (10691)

1.1. Kolegiji s odsjeka

Naziv	Šifra	ECTS	Satnica
Analiza diskursa	117624	5	30/15/0
E-leksik	125475	5	30/15/0
Indoeuropska mitologija	67323	5	30/15/0
Indoeuropski jezični tečaj: staroirski I	52334	3	15/15/0
Jezici, kulture i identiteti mladih	118139	5	30/15/0
Jezične tehnologije	117625	5	30/15/0
Jezični poremećaji	117626	5	30/15/0
Jezik u javnoj i interpersonalnoj komunikaciji	117627	5	30/15/0
Kognitivna sintaksa i semantika	117628	5	30/15/0
Metode psiholingvističkih istraživanja 1	161126	5	15/30/0
Neindoeuropski jezični tečaj: japanski I	137646	3	15/15/0
Neindoeuropski jezični tečaj: korejski I	137648	3	15/15/0
Poredbena gramatika indoeuropskih jezika - armenski	125561	5	30/15/0
Statističke metode u lingvistici	117629	5	30/15/0
Znakovi u komunikaciji	117630	5	30/15/0

1.2 Fakultetska ponuda

2. semestar

1. Izborni kolegiji - Odabrati najmanje 13 ECTS bodova (11853)

1.1. Kolegiji s odsjeka

Naziv	Šifra	ECTS	Satnica
Čitanje staroirskih tekstova	125474	3	0/30/0
Indoeuropski jezični tečaj: staroirski II	52310	2	15/15/0
Kognitivni modeli semantičkih promjena	124364	5	30/15/0
Lingvistička propedeutika	37168	5	30/15/0
Mentalni leksikon	124365	5	30/15/0
Metode psiholingvističkih istraživanja 2	129270	5	15/30/0
Neindoeuropski jezični tečaj: japanski II	137647	3	15/15/0
Neindoeuropski jezični tečaj: korejski II	137649	3	15/15/0
Odabrana poglavlja iz algebarske lingvistike	124366	5	30/15/0
Prevoditelj i računalo	140253	5	30/15/0
Razvoj i učenje jezika	124368	5	30/15/0
Semantika razumijevanja	124369	5	30/15/0
Uvod u tipologiju	52303	5	30/15/0
Znakovi u društvu	141836	5	30/15/0

1.2 Fakultetska ponuda

3. semestar

1. Izborni kolegiji - odabrati najmanje 15 ECTS bodova (10792)

1.1. Kolegiji s odsjeka

Naziv	Šifra	ECTS	Satnica
Analiza diskursa	117624	5	30/15/0
E-leksik	125475	5	30/15/0
Indoeuropska mitologija	67323	5	30/15/0
Indoeuropski jezični tečaj: staroirski I	52334	3	15/15/0
Jezici, kulture i identiteti mladih	118139	5	30/15/0
Jezične tehnologije	117625	5	30/15/0
Jezični poremećaji	117626	5	30/15/0
Jezik u javnoj i interpersonalnoj komunikaciji	117627	5	30/15/0
Kognitivna sintaksa i semantika	117628	5	30/15/0
Metode psiholingvističkih istraživanja 1	161126	5	15/30/0
Neindoeuropski jezični tečaj: japanski I	137646	3	15/15/0
Neindoeuropski jezični tečaj: korejski I	137648	3	15/15/0
Poredbena gramatika indoeuropskih jezika - armenski	125561	5	30/15/0
Statističke metode u lingvistici	117629	5	30/15/0
Znakovi u komunikaciji	117630	5	30/15/0

1.2 Fakultetska ponuda

4. semestar

1. Izborni kolegiji - odabrati diplomski rad ili 15 ECTS iz izbornih kolegija (11962)

1.1. Kolegiji s odsjeka

Naziv	Šifra	ECTS	Satnica
Čitanje staroirskih tekstova	125474	3	0/30/0
Diplomski rad na studiju Lingvistike	124786	15	0/0/0
Indoeuropski jezični tečaj: staroirski II	52310	2	15/15/0
Kognitivni modeli semantičkih promjena	124364	5	30/15/0
Lingvistička propedeutika	37168	5	30/15/0
Mentalni leksikon	124365	5	30/15/0
Metode psiholingvističkih istraživanja 2	129270	5	15/30/0
Neindoeuropski jezični tečaj: japanski II	137647	3	15/15/0
Neindoeuropski jezični tečaj: korejski II	137649	3	15/15/0
Odabrana poglavlja iz algebarske lingvistike	124366	5	30/15/0
Prevoditelj i računalo	140253	5	30/15/0
Razvoj i učenje jezika	124368	5	30/15/0
Semantika razumijevanja	124369	5	30/15/0
Uvod u tipologiju	52303	5	30/15/0
Znakovi u društvu	141836	5	30/15/0

1.2 Fakultetska ponuda