Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Lingvistika, smjer Računalni

Naziv
smjer Računalni
Puni naziv
Lingvistika, smjer Računalni
Vrsta studija
Sveučilišni diplomski dvopredmetni
Stručni naziv
magistar lingvistike
magistra lingvistike
Organizacijska jedinica
Završetak studija
Diplomski rad
Trajanje
4 semestra
ECTS bodovi
60
Opis

Dopusnica
Dopusnicu za sveučilišni diplomski studij lingvistike smjer računalna lingvistika izdalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 2. lipnja 2005. godine.
Uvjeti prijave
Završen preddiplomski studij
Sustav ocjenjivanja
Za svaki predmet koji se ocjenjuje student koji je zadovoljio i stekao propisani broj ECTS bodova dobiva jednu od četiri prolazne ocjene: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) ili dovoljan (2). Za kolegije koji se ne ocjenjuju samo se utvrđuje da su sve obveze odrađene, što se u prijepisu ocjena označava oznakom (+). Konačna ocjena za neki predmet određuje se na temelju završnoga ispita, odnosno ako je za pojedini predmet u programu ocjenjivanje određeno kao kontinuirano ocjenjivanje, svaka zahtijevana djelatnost donosi određeni broj bodova te se konačna ocjena određuje prema unaprijed utvrđenomu postotku ukupnih bodova.
Daljnje obrazovanje
Studenti stječu uvjete za upis na doktorski studij Lingvistike, Kroatistike, JEKON. Uvjete za upis na druge poslijediplomske i doktorske studijske programe na Filozofskomu fakultetu i drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu određuju nositelji tih studija.
Profesionalni status
Nositelji ove kvalifikacije ovlašteni su koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom sveučilišni magistar ili sveučilišna magistra lingvistike te obavljati stručni posao u području u kojemu su stekli naziv. Osposobljeni su zapošljavanje na zahtjevnim stručnim poslovima u znanstveno-istraživačkim ustanovama, državnoj upravi, u kulturi, medijima, izdavaštvu i sličnim djelatnostima.
Zahtjevi i rezultati
Diplomski studij lingvistike studira se kao A studijska grupa, koji se kombinira s drugim A studijskim grupama, u duljini od 4 semestra, u zimsko-ljetnom slijedu i nenastavničke je orijentacije. Diplomski studij lingvistike postavljen je kao niz usmjerenja sa zasebnim uvjetima upisa i programima studiranja koji se isprepliću na razini izbornih predmeta. Za svaki se predmet zasebno propisuje koji su uvjeti za njegov upis tj. koji je predmete potrebno prethodno odslušati i u njima zadovoljiti obveze. Za sada je predviđeno da se svi predmeti predaju na hrvatskome jeziku. Na studiju lingvistike postoje dvije vrste izbornih predmeta:1) unutarnji - koje nudi sam Odsjek i 2) vanjski - koji se biraju iz ukupne ponude predmeta na Fakultetu/Sveučilištu. Zajednički uvjet za završetak diplomskoga studija lingvistike bilo kojeg smjera jest odslušan i položen engleski kao strani jezik. U slučaju da se odabere pisanje i obrana diplomskoga rada na drugoj studijskoj grupi, na diplomskome studiju lingvistike treba nadoknaditi bodove odabirom odgovarajućeg broja predmeta u dogovoru s nastavnikom/voditeljem/mentorom. Bodovna vrijednost diplomskoga rada pisanog na Odsjeku za lingvistiku iznosi 15 ECTS bodova. Diplomski rad koji obuhvaća oba studijska programa ne boduje se dodatnim ECTS bodovima. Smjer računalna lingvistika na diplomskom studiju lingvistike omogućuje studentima dublji uvid u područje računalne lingvistike tj. uporabu računala u obradi prirodnoga jezika. Cilj mu je osposobiti jezikoslovne stručnjake koji će istodobno biti kompetentni u području računalne obrade jezičnih podataka ponajprije za potrebe znanstvenoistraživačkih i nastavnih ustanova koje se bave takvim vrstama p(r)oučavanja, ali i informatičkih, leksikografskih, novinskih, dokumentalističkih, arhivskih, knjižničnih ustanova i tvrtki te ostalih ustanova u kulturi i znanosti gdje se pojavljuje potreba za (računalno)jezikoslovnim obradama teksta.

  1. nabrojiti temeljne suvremene smjerove računalne lingvistike
  2. definirati mjesto računalne lingvistike unutar lingvistike
  3. definirati temeljne statističke pojmove potrebne za proučavanje odnosa među jezičnim jedinicama
  4. opisati statističke pristupe namijenjene proučavanju jezične građe
  5. objasniti temeljne teorijske i metodološke poveznice računalne lingvistike s drugim srodnim znanstvenim disciplinama, ponajprije korpusnom i kognitivnom lingvistikom, ali i s informacijskim znanostima, te računarstvom
  6. objasniti osnovne teorijske postavke algebarske lingvistike i njezinu ulogu teorijskoga temelja za uporabu računalnolingvističkih metoda u jezičnome opisu
  7. objasniti razlike između prirodnih i umjetnih jezika, te jezika i metajezika
  8. objasniti važnost uporabe računalnolingvističkih metoda u prikupljanju i obradbi jezične građe
  9. procijeniti primjenljivost pojedinih računalnolingvističkih metoda pri obradbi jezične građe
  10. analizirati jezičnu građu odabranom računalnolingvističkom metodom temeljenom na pravilima
  11. analizirati jezičnu građu odabranom računalnolingvističkom metodom temeljenom na podatcima
  12. samostalno prikupiti jezičnu građu i organizirati temeljne analitičke postupke u okviru određene računalnolingvističke metode
  13. samostalno formulirati zaključke o jezičnim pojavnostima temeljene na kvantitativnom supojavljivanju jezičnih jedinica
  14. samostalno formulirati zaključke o odnosima među jezičnim elementima temeljem istraživanja utemeljenih na jezičnim pravilima
  15. samostalno formulirati zaključke o odnosima među jezičnim elementima temeljem podatkovno utemeljenih empirijskih istraživanja
  16. samostalno formulirati specifičnosti računalnolingvističkih istraživanja u odnosu na istraživanja srodnih disciplina i mogućnosti njihove primjene u interdisciplinarnim istraživanjima jezika
  17. pismeno i usmeno oblikovati vlastita teorijska i empirijska opsegom manja istraživanja za potrebe studija, konferencija te objavljivanja u znanstvenim i stručnim časopisima
  18. argumentirano procijeniti stručnu i znanstvenu literaturu na hrvatskom i engleskom jeziku iz područja računalne lingvistike i srodnih znanstvenih disciplina kao što su algebarska lingvistika, korpusna lingvistika te kognitivna lingvistika
  19. na temelju stečenih znanja iz računalne lingvistike nastaviti formalno i samostalno obrazovanje iz toga područja

1. semestar
1. Obavezni predmeti
Naziv Šifra ECTS Satnica
Jezične tehnologije 117625 5 30/15/0
2. Izborni kolegiji - odabrati najmanje 10 ECTS bodova (10693)
2.1. Kolegiji s odsjeka
2. semestar
1. Obavezni predmeti
Naziv Šifra ECTS Satnica
Odabrana poglavlja iz algebarske lingvistike 124366 5 30/15/0
2. Izborni kolegiji - odabrati najmanje 10 ECTS bodova (11995)
2.1. Kolegiji s odsjeka
3. semestar
1. Obavezni predmeti
Naziv Šifra ECTS Satnica
Statističke metode u lingvistici 117629 5 30/15/0
2. Izborni kolegiji - odabrati najmanje 5 ECTS bodova (10794)
2.1. Kolegiji s odsjeka
4. semestar
1. Obavezni predmeti
Naziv Šifra ECTS Satnica
Prevoditelj i računalo 124367 5 30/15/0
2. Kolegiji s unutarnjom izbornošću - odabrati diplomski rad ili 15 ECTS bodova iz kolegija s unuranjom izbornošću (11964)
Naziv Šifra ECTS Satnica
Diplomski rad na studiju Lingvistike 124786 15 0/0/0
Kognitivni modeli semantičkih promjena 124364 5 30/15/0
Mentalni leksikon 124365 5 30/15/0
Metode psiholingvističkih istraživanja 2 129270 5 15/30/0
Razvoj i učenje jezika 124368 5 30/15/0
Semantika razumijevanja 124369 5 30/15/0
Uvod u tipologiju 52303 5 30/15/0
Znakovi u društvu 141836 5 30/15/0