dr.sc. Tomislav Galović, doc.

Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
docent
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Konzultacije
petkom od 12.30, nakon nastave i prema dogovoruu
Soba
C - 116
Telefon
6120-156
E-mail
tgalovic@ffzg.hr

Profesor povijesti i diplomirani arhivist. Rođen je 1979. godine u Novoj Gradiški, a od 1984. živi u Malinskoj na otoku Krku. U Bogovićima završava osnovnu školu, a srednju u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji. Studij povijesti upisuje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998., a zatim na istom fakultetu usporedno studira od 2001. arhivistiku na Odsjeku za informacijske znanosti i od 2004. latinski jezik i rimsku književnost na Odsjeku za klasičnu filologiju. Povijest je diplomirao 5. veljače 2003. (diplomski rad Crkvene prilike na otoku Krku od V. do XII. stoljeća), a arhivistiku 1. srpnja 2004. godine (diplomski rad Problematika datiranja isprava u I. svesku Supplementa Codicis diplomatici Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae). Studij latinskoga jezika i rimske književnosti apsolvirao je 2008. godine. Bio je stipendist Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (za studij povijesti), te Općine Malinska-Dubašnica (za studij arhivistike). Od 2003. zaposlen je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prvo je bio primljen u prosincu 2003. u statusu znanstvenoga novaka na projekt Hrvatska društva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku (MZOŠ, br. 0130466) pod vodstvom akademika Tomislava Raukara, a od siječnja 2007. prijavljen na projektu Monumenta mediaevalia varia (MZOŠ, br. 130-1300620-0641), čiji je voditelj prof. dr. sc. Neven Budak. Akademske godine 2003/2004. upisuje poslijediplomski (kasnije doktorski) studij hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Taj je trogodišnji doktorski studij s užom specijalizacijom iz srednjovjekovne povijesti završio 20. srpnja 2010. godine obranom disertacije Libellus Policorion – Rogovski kartular (diplomatičko-povijesna analiza) koja je izrađena pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol. Time je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti, znanstvene grane pomoćnih povijesnih znanosti te hrvatske i svjetske srednjovjekovne povijesti. Od akademske godine 2004/2005. uključen je u redovnu nastavu (seminar) iz predmeta Pomoćne povijesne znanosti kod prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol na Odsjeku za povijest Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2006./2007. u suradnji s dr. sc. Ivanom Boticom i pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol uvodi i redovito drži novi izborni predmet pod nazivom Hrvatska epigrafija i paleografija I. (zimski semestar), potom i Hrvatska epigrafija i paleografija II. (ljetni semestar) za preddiplomski, a od 2011./2012. (ljetni semestar) zajedno s prof. dr. sc. Mirjanom Matijević Sokol novi izborni predmet pod nazivom Hrvatska heraldička baština za diplomski studij Odsjeka za povijest. Tijekom 2010./2011. bio je angažiran u izradi novog diplomskog studija Pomoćnih povijesnih znanosti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je mentor četvero studenata prilikom izrade diplomskih radova po starom i novom studijskom programu povijesti te sudjelovao kao član povjerenstava za ocjenu diplomskih radova. Sudjelovao je tijekom akad. god. 2010./2011. u izradi novog diplomskog studija Pomoćnih povijesnih znanosti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. uključen u rad Poslijediplomskog doktorskog studija medievistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od akad. god. 2014./2015. vanjski suradnik Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu na projektu Hrvatska enciklopedija, a od 2011. član stručne radne skupine za povijest pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Od 2010. obnaša dužnost tajnika i člana Predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ), krovne strukovne organizacije hrvatskih povjesničara. Sudjelovao s referatom na 20-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te bio član znanstvenih i organizacijskih odbora. Bio je na kraćim stipendijama u Mađarskoj i Italiji (Central European University /CEU/ – Summer University, Budimpešta 18. – 29. VII. 2005.; Centro italiano di studi sull'alto medioevo /CISAM/, Spoleto, 20. – 26. IV. 2006.). Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2004. koju dodjeljuje Hrvatski sabor i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Član je Povijesnog društva otoka Krka (Krk), Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (Zagreb), Matice hrvatske – Odjela za povijest (Zagreb), Društva za hrvatsku povjesnicu (Zagreb), Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije – Stanak (Sarajevo) i Centra za napredne srednjovekovne studije – Centre for Advanced Medieval Studies, (Beograd). Oženjen i otac dva djeteta. U registru znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske upisan je pod br. 272886. U zvanju višeg asistenta je od 1. rujna 2010., dok je u stupanj znanstvenog suradnika u znanstvenom području humanističkih znanosti – znanstvenom polju povijesti izabran 29. veljače 2012. godine. Nastupno predavanje pod nazivom ''Hrvatska heraldička baština'' za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana pomoćne povijesne znanosti održao 7. ožujka 2014. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pred nastavnicima, studentima i stručnim povjerenstvom u sastavu dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, red. prof. (predsjednik), akademik dr. sc. Tomislav Raukar, red. prof. u miru (član) i dr. sc. Zrinka Nikolić, Jakus, izv. prof. (član). Temeljem odluke Vijeća društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu izabran je 21. svibnja 2014. u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana pomoćne povijesne, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

U svom je dosadašnjem radu iskazao zanimanje za hrvatsku srednjovjekovnu povijest (politička, crkvena, kulturna) i pomoćne povijesne znanosti (paleografija, diplomatika, kronologija, egdotika, heraldika), a posebno proučava latinsku i hrvatsku glagoljičku, ćiriličku i latiničku pisanu kulturu, fenomen glagoljaštva i povijest otoka Krka. U znanstveno-stručnom opusu broji dvije autorske i dvije koautorske knjige, nekoliko uredničkih knjiga i zbornika te tridesetak znanstveno-stručnih članaka. Izvršni je urednik znanstvenog časopisa Krčki zbornik Povijesnog društva otoka Krka, član uredništva časopisa Fontes – izvori za hrvatsku povijest koji objavljuje Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, član redakcije nakladničke serije povijesnih izvora Monumenta glagolitica Tertii ordinis regularis sancti Francisci in Croatia / Glagoljski spomenici Trećega franjevačkog reda u Hrvatskoj te jedan od inicijatora Biblioteke Orbis Latinus pri Nakladnom zavodu Globus.