Rođen 1981. godine u Zagrebu, gdje završava osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1999. upisuje studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomira 2005. godine („A. G. Matoš: Umjetnost i nacionalizam“; mentor: dr. sc. Vinko Brešić). Na Katedri za poljski jezik i književnost (Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) radi od studenoga 2005. godine: kao znanstveni novak (suradnik na dva znanstvena projekta), znanstveni novak-viši asistent (2013.) i docent (2016.). Doktorsku disertaciju „Srednja Europa u putopisima i esejima Andrzeja Stasiuka“ (mentor dr. sc. Dalibor Blažina) brani 2013. godine. U nekoliko navrata boravi na stručnom i znanstvenom usavršavanju u Poljskoj (Varšavsko sveučilište, Jagelonsko sveučilište u Krakovu). Na studiju poljskog jezika i književnosti izvodi nastavu iz prevodilačkih, kulturoloških i književnih kolegija te u više navrata osmišljava i vodi Terensku nastavu u Poljskoj. Znanstveni su mu interesi uglavnom vezani uz suvremenu poljsku književnost (prostor u književnosti, imagologija, postkolonijalna teorija, ideologija), recepciju poljske književnosti u Hrvatskoj te uz djelo A. G. Matoša. Bavi se pisanim (znanstveni, stručni i književni tekstovi) i konferencijskim prevođenjem s poljskog jezika (gospodarski, politički i kulturni kontakti), a surađuje i s nakladničkom kućom „Naša djeca“. Oženjen je i otac troje djece.

Objavljeni znanstveni radovi
1. Prisutnost odsutnog: pamćenje povijesti u ''Pripovijetkama za vrijeme preseljenja'' Pawela Huellea, Književna smotra, 1 (151) (2009); str. 119–130
2. Literatura polska w Chorwacji 1990 - 2009: inicjatywy wydawnicze, instytucjonalne i prywatne, u: Literatura polska w świecie. Obecności, R. Cudak (ur.), Uniwersytet Śląski, Wydawnictwo Gnome, Katowice, 2010. str. 189–201 (koautorica Čilić Škeljo, Đurđica)
3. Socrealistička arhitektura i književnost otapanja: literarizacija prostora i spacijalizacija literature, Umjetnost riječi, 3/4 (2011); str. 163–193
4. Ideja nacije u Antuna Gustava Matoša, HUM - časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 1 (7), 2011. str. 178–201
5. Dlaczego Miłosz, a nie Brandys?, u: Literatura polska w świecie. Oblicza światowości, ur: R. Cudak, Uniwersytet Śląski, Katowice, 2012., str. 233–244 (koautorica Čilić Škeljo, Đurđica)
6. Czesław Miłosz, Srednja Europa i (post)kolonijalni aspekti Jalte, u: D. Blažina, Đ. Čilić Škeljo (ur.), Stoljeće Czesława Miłosza, FF-press, Zagreb, 2013, str. 101–119
7. Uznosita predodžba Srednje Europe Czesława Miłosza i Milana Kundere, Književna smotra, 3–4 (169) (2013); str. 23–35
8. Recepcja twórczości Andrzeja Stasiuka w Chorwacji, u: Literatura polska w świecie. Mapowanie, opisy, interpretacje, ur: R. Cudak, Uniwersytet Śląski, Wydawnictwo Gnome, Katowice, 2014., str. 60–72
9. Religijske teme i motivi u putopisima i esejima Andrzeja Stasiuka o Srednjoj Europi, u: Symbole władzy – władza symboli, ur: M. Dyras, B. Suchoń-Chmiel, T. Kwoka, Wydawnictwo scriptum, Krakov, 2014., str. 77–88
10. (sintetski članci) Frank, Josip; Jugoslavenstvo; Kvaternik, Eugen; Naprednjaštvo; Narodnjaštvo; Pravaštvo; u: I. Hofman, T. Šakić (ur.): Leksikon Antuna Gustava Matoša, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2015., str. 112–114, 169–171, 206–208, 260–262, 262–263, 343–347
11. Poljska književnost i kultura u prijevodima na hrvatski jezik od 1989. do 2015. godine, u: Književna smotra, 176 (2), 2015, str. 145–161 (koautorice: Đurđica Čilić Škeljo, Ivana Vidović Bolt)
12. Osobni kontakti s Poljacima i poljska književnost u ostavštini A. G. Matoša, u: Književna smotra, 176 (2), 2015, str. 163–173
13. Predodžba Poljaka u opusu Antuna Gustava Matoša, u: D. Blažina, Đ. Čilić Škeljo (ur.): Witkacy i drugi: Zagrebački polonistički doprinosi, FF-press, Zagreb, 2016.
14. Gdje se nalazi Srednja Europa Andrzeja Stasiuka?, u: Z. Kovačević, I. Vidović Bolt (ur.): Život mora biti djelo duha. Zbornik posvećen Dubravki Sesar, Disput, Zagreb, 2017.


Objavljeni književni prikazi i stručni radovi
1. Atmosfera srednjoeuropske zabiti; prikaz djela ''Na putu za Babadag'' Andrzeja Stasiuka, Vijenac, br. 426, 1. 7. 2010.
2. Više od krimića; prikaz romana ''Kraj svijeta u Breslauu'' Mareka Krajewskog, Vijenac, br. 443, 24. 2. 2011.
3. Europska obitelj i rodbina; prikaz djela ''Rodbinska Europa'' Czesława Miłosza, Vijenac, br. 461, 3. 11. 2011.
4. Matoš i domoljublje; Vijenac, br. 523, 20. 3. 2014.
5. O Matošu i pravaštvu, a i o nama danas...; Hrvatska revija, br. 1 / 2014., str. 4–14
6. O sudbini slikarstva i koječega još; prikaz romana Paweła Huellea „Posljednja večera“, u: Književna smotra, 176 (2), 2015, str. 187–189
7. „Vi ste iz Poljske? U Poljskoj još uvijek ima Židova?“; prikaz romana "Pansion" Piotra Pazińskog, u: Književna smotra, 178 (2), 2015, str. 115–117
8. Mladi Kranjčević i pravaštvo. Od "Zavjeta" do odlaska u Mostar; Hrvatska revija, br. 1 / 2016., str. 4–11


Izlaganja na međunarodnim znanstvenim konferencijama
1. 12. međunarodni skup slavista, Opatija, 22.–25. lipnja 2007., izlaganje: „Prostor Varšave u romanu Opaki Leopolda Tyrmanda u sklopu književnosti otapanja”
2. Prvi Malićevi dani: Zdravko Malić - znanstvenik, prevoditelj, pjesnik, Zagreb, 26.–27. listopada 2007., izlaganje: „'Ars memoriae' u Paweła Huellea na primjeru pripovijetke 'Winniczki, kałuże, deszcz…'“
3. Literatura polska w świecie. Obecności, Cieszyn, Poljska, 5.–7. lipnja 2009., izlaganje: „Literatura polska w Chorwacji 1990–2009: inicjatywy wydawnicze, instytucjonalne i prywatne“ (s Đurđicom Čilić Škeljo)
4. Literatura polska w świecie. Oblicza światowości, Katowice, Poljska, 4.–6. lipnja 2011., izlaganje: „Dlaczego Miłosz, a nie Brandys?” (s Đurđicom Čilić Škeljo),
5. Drugi Malićevi dani: Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije, Zagreb 28.–29. listopada 2011., izlaganje: „Srednja Europa od politike do estetike“
6. Literatura polska w świecie. Mapowanie, opisy, interpretacje, Cieszyn, Poljska, 5.–7. lipnja 2009., izlaganje: „Recepcja twórczości Andrzeja Stasiuka w Chorwacji“
7. In hoc signo vinces: Symbole władzy – władza symboli w przestrzeni kultury Słowian dawniej i dziś, Krakov, Poljska, 23.–25. listopada 2013., izlaganje: „Religijske teme i motivi u srednjoeuropskim putopisima i esejima Andrzeja Stasiuka“
8. Međunarodni znanstveni skup „Nacionalna i univerzalna kultura u Srednjoj Europi“, Slavonski Brod, 16.–18. travnja 2015., izlaganje: „Gdje se nalazi Srednja Europa Andrzeja Stasiuka?“
9. Treći Malićevi dani: Kel ekspresjon grotesk! Witkacy između modernizma i postmodernizma, Zagreb, 22.–24. listopada 2015., izlaganje: „Predodžbe Poljaka u opusu Antuna Gustava Matoša“
10. Związki polsko-chorwackie na przestrzeni wieków. Historia, kultura, literatura, Krakov, Poljska, 8.–9. 6. 2016., izlaganje: „Jesen u Poljskoj Matka Peića: 'Od Save do Wisłe je isto'“
11. VI Światowy Kongres Polonistów, Katowice, Poljska, 22.–25. 6. 2016., izlaganje: „Antun Gustav Matoš jako piewca polskości“
12. Treći međunarodni znanstveni skup „Socijalizam na klupi“. Komunisti i komunističke partije: politike, akcije, debate; Pula, 28.–30. rujna 2017., izlaganje: „'Dokaz i izraz prijateljstva' sovjetskog i poljskog naroda? Palača kulture i znanosti u Varšavi iz (ne) samo književnog očišta


Suradnja na znanstvenim projektima
1. Romantizam: formiranje modernog subjekta i europska ideja (voditelj: dr. sc. Josip Užarević)
2. Kanoni i stereotipi. Zapadnoslavenske književnosti iz hrvatske perspektive (voditeljica: dr. sc. Katica Ivanković)


Javna predavanja
1. Ideja nacije u Antuna Gustava Matoša ("Salon Matice hrvatske, Zagreb, 2007.)
2. Matoš – stranac usred svemira? (u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima, Križevci, 2014.)

Objavljeni prijevodi s poljskog jezika
1. Jerzy Jedlicki, Crni stereotip Zapada (Czarny stereotyp Zachodu), Hrvatska revija, Zagreb, 2006. (znanstveni članak)
2. Piotr Żurek, Nova interpretacija geneze Načertanija: srbocentrizam Hotela Lambert i Hrvati (Nowa interpretacja genezy Načertaniach: serbocentryzm Hotelu Lambert i Chorwaci), Scrinia Slavonica, Slavonski Brod, 2006. (znanstveni članak)
3. Maria Dąbrowska-Partyka, Hrvatska u Europi – Europa u Hrvatskoj. Prevrednovanja u okviru kanona hrvatske književnosti (Chorwacja w Europie – Europa w Chorwacji. Przewartościowania w obrębie kanonu literatury chorwackiej), Književna republika, Zagreb, 2007. (znanstveni članak)
4. Phil Bosmans, Razgovorom do istine. Intervju s Katarzynom Szymańskom-Borginon (Rozmowy do-prawdy. Wywiad z Katarzyną Szymańską-Borginon); suprevoditeljica Đurđica Čilić Škeljo; Savez bez imena, Brodski Stupnik, 2008. (knjiga religijske tematike)
5. Zbigniew Herbert, Kamen s katedrale (Kamień z katedry), u: Zbigniew Herbert, Moć ukusa, Disput, Zagreb, 2009. (esej u knjizi izabranih djela Z. Herberta)
6. Patrycjusz Pająk, Filmske sličice iz života jedne gradske četvrti (Filmowy obrazek z życia pewnej dzielnicy), Književna smotra, Zagreb, 2010. (znanstveni članak)
7. Piotr Żurek, Andrija Torkvat Brlić i Hotel Lambert, Zbornik radova sa skupa o Andriji Torkvatu Brliću, Slavonski Brod, 2012. (znanstveni članak)
8. Piotr Żurek, Siječanjski ustanak 1863. u Poljskoj i Eugen Kvaternik (Powstanie styczniowe w roku 1863 i Eugen Kvaternik), Slavonski Brod, 2012. (znanstvena knjiga)
9. Jacek Brzozowski, Zašto je Gombrowicz izabrao Juliusza Słowackog za junaka sata poljskog jezika u romanu „Ferdydurke“? (Dlaczego Gombrowicz wybrał Juliusza Skowackiego za bohatera lekcji języka polskiego w Ferdydurke?), Književna smotra, Zagreb, 2015. (znanstveni članak)
10. Małgorzata Vražić, Očevi i sinovi umjetnosti (Ojcowie i synowie sztuki), u: Witkacy i drugi, Zbornika radova sa znanstvenoga skupa, FF-press, Zagreb, 2016. (znanstveni članak)