Poljska književnost od modernizma do postmodernizma

Naziv
Poljska književnost od modernizma do postmodernizma
Organizacijska jedinica
Katedra za poljski jezik i književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
52585
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Kolegij će, nakon opisa uvjeta razvoja poljske književnosti krajem 19. i tijekom 20. stoljeća, studentima omogućiti uvid u književne pravce i najvažnije književne pojave te obuhvatiti osnovne analize i interpretacije najvažnijih djela poljske književnosti u tom razdoblju. Obrazlaganjem i problematiziranjem periodizacije poljske književnosti ovog razdoblja, tumačenjem specifičnih književnopovijesnih i poetičkih terma te promatranjem povijesti poljske književnosti ovog razdoblja ne samo iz aspekta ključnih autora i njihovih opusa, nego i s genološkog motrišta, studenti će steći širi i cjelovitiji uvid u poljsku književnost. Seminarski radovi omogućit će samostalni rad u obliku analize odabranog književnog djela. Kolegij, dakle, pruža studentima temelje za intenzivnije i dublje proučavanje poljske književnosti na diplomskoj razini.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje (opis kolegija i podjela seminarskih tema). Poljska književnost od 1890-1914. Terminološke dvojbe (modernizam, Mlada Poljska, neoromantizam). Svjetonazorne antinomije. Utjecaj naturalizma i dekadentizma. S. Przybyszewski i tragači apsoluta u ozračju filozofije A. Schoppenhauera. Utjecaj F. Nietzschea i H. Bergsona. Seminar: poezija Mlade Poljske (J. Kasprowicz, T. Miciński, L. Staff).
  2. Proza Mlade Poljske: između nacionalnog i socijalnog - S. Żeromski. Folklorizam Mlade Poljske. Seminar: W. S. Reymont (Seljaci).
  3. Drama Mlade Poljske. G. Zapolska. Simbolistički prijelom i pojava S. Wyspiańskog. Revizija romantičkih mitova. Značenje kritike S. Brzozowskog (Legenda Mlade Poljske). Seminar: S. Wyspiański (Svadba).
  4. Književnost u restituiranoj Poljskoj. Periodizacija razdoblja 1918-1939. Poezija između dva rata: nove funkcije. Futurizam, Skamandriti, formizam, ekspresionizam, Krakovska avangarda. Druga Avangarda. Seminar: Programi futurista, pjesme J. Lechońa, K. Wierzyńskog, J. Tuwima, J. Iwaszkiewcza, M. Pawlikowske-Jasnorzewske, J. Czechowicza, Cz. Miłosza.
  5. Između modernizma i avangarde: S. I Witkiewicz - Witkacy. Katastrofizam, teorija Čiste forme, drame i romani. Odjeci Prvog svjetskog rata i revolucije. Početci moderne drame. Seminar: S. I. Witkiewicz - Witkacy (Šusteri).
  6. Proza 1920-ih: od politike do psihologije (S. Żeromski, J. Kaden-Bandrowski, Z. Nałkowska, M. Dąbrowska). Proza 1930-ih: od psihologije do anatomije (J. Iwaszkiewicz, Z. Uniłowski, M. Choromański). Seminar: S. Żeromski (Uoči proljeća), J. Iwaszkiewicz (Gospođice iz Wilka).
  7. Bruno Schulz: poezija djetinjstva i zavičajna proza. Mitizacija stvarnosti. Seminar: B. Schultz (Dućani cimetne boje).
  8. Witold Gombrowicz: antropologija Forme. Seminar: W. Gobrowicz (Ferdydurke).
  9. Prvi kolokvij (Književnost Mlade Poljske i međuraća). Drugi svjetski rat i književnost. Povratak romantizmu i simbolizmu: poezija K. K. Baczyńskog. Logoraška proza T. Borowskog. Strategije očaja i nade: pjesništvo T. Różewicza i C. Miłosza. Seminar: Poezja K. K. Baczyńskog, T. Różewicza (Nemir), C. Miłosza (Spas).
  10. Periodizacija književnosti od 1945.-1989. Socijalistički realizam i postupna destrukcija dogme. Poljska poezija do 1989. Seminar: Poezija W. Szymborske, Z. Herberta, C. Miłosza, T. Różewicza, A. Zagajewskog.
  11. Poljska proza do 1989. Opis ratne i poratne te logorske stvarnosti (J. Andrzejewski, Herling Grudziński). Socijalistički realizam i književnost "otapanja" (M. Hłasko). Književnost o Holokaustu (Krall). Književna reportaža (Kapuściński). Strategije otklona (Konwicki). Književnost sela (Myśliwski). Seminar: J. Andrzejewski (Pepeo i dijamant), M. Hłasko (Osmi dan u tjednu), H. Krall (Stići prije Boga).
  12. Poljska proza u emigraciji (uloga "Kulture" J. Giedroyća): dekonstrukcija poljske forme i nacionalne mitologije, pamćenje povijesti i prostora. Seminar: W. Gombrowicz (Trans-Atlantik i Pornografija), C. Milosz (Zasužnjeni um i Rodbinska Europa).
  13. Poljska drama do 1989. Strategije kazališne diverzije: ready made M. Białoszewskog, egzistencijalizam T. Różewicza, groteska S. Mrożeka. Seminar: T. Różewicz (Kartoteka), S. Mrożek (Tango).
  14. Poljska književnost nakon 1898. Funkcioniranje književnosti u novim okolnostima. Postmodernizam i feminizam. Poezija u Trećoj Republici. Seminar: O. Tokarczuk (Pravijek i druga vremena, Dom danji, dom noćni).
  15. Magijski realizam (Huelle). Književnost malih domovina i suočavanje s "bijelim pjegama" (Chwin). Srednjoeuropski horizonti poljske književnosti (Stasiuk). Povijest u zrcalu obiteljskih i intimnih priča (Kuczok, Dehnel, Bator). Seminar: P. Huelle (Gdje je Dawid Weiser?), A. Stasiuk (Devet i Na putu za Babadag). Drugi kolokvij (Poljska književnost od 1939. do danas).

Ishodi učenja
  1. Prepoznati i objasniti osnovne književnoteorijske pojmove i metode.
  2. Prepoznati i objasniti specifičnosti pojedinih književnih razdoblja polj. književnosti 20.stoljeća.
  3. Primijeniti naučenu književnokritičku aparaturu u analizi i tumačenju književnih djela.
  4. Samostalno istražiti i kategorizirati različita razdoblja i elemente poljske književnosti 20. stoljeća služeći se književnoteorijskom literaturom na poljskom i hrvatskom jeziku.
  5. Analizirati i opisati i usporediti specifičnosti odabranih književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u polj. književnosti 20. stoljeća.
Metode podučavanja
- predavanje. - seminarske rasprave, - prezentacije audio i vizualnih sadržaja.
Metode ocjenjivanja
- dva pisana kolokvija (1. Mlada Poljska i međuraće, 2. Poljska književnost od 1939. do danas), - seminarsko izlaganje, - studentska aktivnost (dolasci i aktivnost na kolegiju), - preduvjeti za polaganje usmenog ispita: položena oba kolokvija, predan seminarski rad, pročitano 12 književnih djela (moraju biti zastupljena sva razdoblja i sva tri književna roda, a na popisu mora biti minimalno osam djela s popisa osnovne (književne) literature), - usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Stanisław Władysław Reymont: Seljaci
  2. Stanisław Władysław Reymont: Obećana zemlja
  3. Gabriela Zapolska: Moralnost gospođe Dulske
  4. Stefan Żeromski: Uoči proljeća
  5. Stanisław Ignacy Witkiewicz - Witkacy: Šusteri
  6. Bruno Schulz: Dućani cimetne boje
  7. Jarosław Iwaszkiewicz: Gospođice iz Wilka
  8. Witold Gombrowicz: Ferdydurke
  9. Witold Gombrowicz: Iwona, knjeginjica od Burgunda
  10. Jerzy Andrzejewski: Pepeo i dijamant
  11. Zofia Nałkowska: Medaljoni
  12. Czesław Miłosz: Zasužnjeni um
  13. Czesław Miłosz: Rodbinska Europa
  14. Witold Gombrowicz: Trans-Atlantik
  15. Witold Gombrowicz: Pornografija
  16. Marek Hłasko: Osmi dan u tjednu
  17. Hanna Krall: Stići prije Boga
  18. Zbigniew Herbert: poezija i eseji (Moć savjesti)
  19. Wisława Szymborska: Radost pisanja
  20. Tadeusz Różewicz: Riječ po riječ
  21. Adam Zagajewski: Nevidljiva ruka
  22. Czesław Miłosz: Poezija
  23. Tadeusz Różewicz: Kartoteka
  24. Sławomir Mrożek: Policajci
  25. Sławomir Mrożek: Tango
  26. Sławomir Mrożek: Emigranti
  27. Witold Gombrowicz: Vjenčanje
  28. Witold Gombrowicz: Opereta
  29. Paweł Huelle: Gdje je Dawid Weiser?
  30. Paweł Huelle: Mercedes-Benz
  31. Andrzej Stasiuk: Devet
  32. Andrzej Stasiuk: Moja Europa
  33. Andrzej Stasiuk: Na putu za Babadag
  34. Olga Tokarczuk: Pravijek i ostala vremena
  35. Olga Tokarczuk: Dom danji, dom noćni
  36. Wojciech Kuczok: Glib
  37. Julije Benešić: Poljska lirika
  38. Zdravko Malić: Gost u kući (antologija poljske poezije)
  39. Zdravko Malić: Iz povijesti poljske književnosti, Biblioteka Književna smotra, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2004.
  40. Dalibor Blažina: Realizam i nostalgija: prijepori suvremene poljske književnosti, u: U auri Dušnog dana, Biblioteka Književna smotra, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2005.
  41. Stanisław Burkot: Literatura polska 1939-2009, PWN, Varšava, 2010.
Dopunska literatura
  1. Michał Choromański: Ljubomora i medicina
  2. Jarosław Iwaszkiewicz: Brezik
  3. Jarosław Iwaszkiewicz: Mlin na Utrati
  4. Bruno Schulz: Sanatorij pod klepsidrom
  5. Witold Gombrowicz: Bakakaj
  6. Witold Gombrowicz: Kozmos
  7. Zofia Nałkowska: Granica
  8. Leopold Tyrmand: Opaki
  9. Marek Hłasko: Lijepi dvadesetogodišnjaci
  10. Stanisław Dygat: Bodensko jezero
  11. Czesław Miłosz: U dolini rijeke Isse
  12. Jerzy Andrzejewski: Zdruzgotina
  13. Hanna Krall: Dibuk i druge priče
  14. Ryszard Kapuściński: Putovanja s Herdotom
  15. Tadeusz Konwicki: Mala apokalipsa
  16. Piotr Szewc: Uništenje
  17. Magdalena Tulli: U crvenilu
  18. Andrzej Stasiuk: Zima
  19. Andrzej Stasiuk: Taksim
  20. Olga Tokarczuk: Ormar
  21. Olga Tokarczuk: Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju
  22. Krzysztof Varga: Tequila
  23. Jacek Dehnel: Lala
  24. Marek Krajewski: Smrt u Breslauu
  25. Marek Krajewski: Kraj svijeta u Breslauu
  26. Jolanta Bator: Pješčana gora
  27. Zdravko Malić: Antologija poljske pripovijetke XX stoljeća
  28. Ivana Vidović Bolt – Dariusz Nowacki (ur.): Antologija poljske kratke priče „Orkestru iza leđa“
  29. Zdravko Malić: Mickiewicz itd. Rasprave, članci i eseji o poljskoj književnosti, Biblioteka Književna smotra, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2002.
  30. Zdravko Malić: Gombrowicziana, Biblioteka Književna smotra, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2004.
  31. Dalibor Blažina: Pojedinačno postojanje Stanisława Ignacya Witkiewicza, u: Witkiewicz. Iz djela, Cekade, Zagreb, 1985.
  32. Dalibor Blažina: Witold Gombrowicz i njegove drame, u: Witold Gombrowicz: Drame, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2005.
  33. Dalibor Blažina: Bruno Schulz: Knjiga, u: U auri Dušnog dana, Biblioteka Književna smotra, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2005.
  34. Dalibor Blažina: „Grešne manipulacije“ Brune Schulza, u: Bruno Schulz: Dućani cimetne boje, Litteris, Zagreb, 2005.
  35. Dalibor Blažina: Vrijeme zasužnjenih umova, pogovor u: Czesław Miłosz: Zasužnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.
  36. D. Blažina, Đ. Čilić Škeljo (ur.): Stoljeće Czesława Miłosza, Zbornik radova s međunarodne znanstvene konferencije Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije, FF-press, Zagreb, 2013.
  37. Vlado Vladić: Pogovor (Jarosław Iwaszkiewicz – život za književnost), u: Jarosław Iwaszkiewicz: Pripovijesti, Alfa, Zagreb, 2005.
  38. Đurđica Čilić Škeljo: Etički imperativ Zbigniewa Herberta, u: Zbigniew Herbert: Moć ukusa, Disput, Biblioteka Književna smotra, Zagreb, 2009.
  39. Đurđica Čilić Škeljo: Ne-pjesnik i ideologemi poezije, Umjetnost riječi, 3-4 (2011.)
  40. Đurđica Čilić Škeljo: Figure melankolije u suvremenoj poljskoj poeziji, Književna smotra, 164-165 (2012.)
  41. Filip Kozina: Prisutnost odsutnog: pamćenje povijesti u „Pripovijetkama za vrijeme preseljanja“ Paweła Huella, Književna smotra, 151 (2009.)
  42. Filip Kozina: Socrealistička arhitektura i književnost otapanja: literarizacija prostora i spacijalizacija literature, Umjetnost riječi, 3-4 (2011.)
  43. Filip Kozina: Uznosita predodžba Srednje Europe Czesława Miłosza i Milana Kundere, Književna smotra, 169 (2013.)

Obavezan predmet na studijima
  1. Poljski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar