Mira Menac-Mihalić rođena je 1954. u Zagrebu. 1978. diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1986. obranila je doktorsku radnju Čakavska morfologija i morfološka akcenatska tipologija. Stručno se usavršavala u Bugarskoj, Makedoniji i Sloveniji. Pozivana je na gostovanja i predavanja u Austriju, Makedoniju, Sloveniju, Poljsku, SAD. Od 1978. do 1980. radila je u Zavodu za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika radi od 1980. kao asistentica, od 1990. kao docentica, od 2006. kao izvanredna, od 2010. kao redovita profesorica, od 2017. redovita profesorica u trajnom zvanju. Bila je predstojnica Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika od 1999. do 2008. i zamjenica pročelnika Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu u dva mandata: od 2002. do 2004. i od 2006. do 2008. Od 2008. do 2010. bila je pročelnica Odsjeka za kroatistiku. Bila je voditeljica znanstveno-istraživačkoga projekta MZOS Istraživanje hrvatske dijalektne frazeologije i projekta Ministarstva kulture Digitalizacija i zaštita snimaka hrvatskih govora kao dijela hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Surađivala je u međunarodnom projektu “Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA)” glavnog istraživača akademika Dalibora Brozovića kao članica hrvatskog i međunarodnog povjerenstva Općeslavenskoga lingvističkog atlasa i redakcije Općeslavenskoga lingvističkog atlasa. Sudjelovala je na radnim zasjedanjima Međunarodnog povjerenstva Općeslavenskoga lingvističkog atlasa u mnogim slavenskim zemljama i Njemačkoj. Podvoditeljica je međunarodnoga projekta HRZZ voditelja akademika Ranka Matasovića Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA). Objavila je pet knjiga. Urednica je i suradnica u izradi više objavljenih knjiga. Sudjeluje s referatima na skupovima u zemlji i inozemstvu. Objavila je više desetaka znanstvenih radova. Recenzenzirala je više knjiga, više desetaka radova u časopisima i zbornicima te više znanstvenih projekata. 2008. izabrana je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Predsjednica je Odbora za dijalektologiju i članica Odbora za leksikografiju Razreda za filologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Glavna je i odgovorna urednica Hrvatskog dijalektološkog zbornika od 2008., otkad je iz tiska izašlo 6 knjiga (15, 16, 17, 18, 19 i 20). Osim toga bila je članica organizacijskog odbora više znanstvenih skupova, npr. skupova Općeslavenskog lingvističkog atlasa, Zasjedanja međunarodne radne skupine i međunarodne komisije OLA pri Međunarodnom slavističkom komitetu 2002. u Zadru i 2015. u Marijin dvoru u Lužnici. Pod okriljem Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i njezina Odbora za dijalektologiju organizira Znanstvene skupove o hrvatskim dijalektima.

Bila je voditeljica znanstveno-istraživačkoga projekta MZOS Istraživanje hrvatske dijalektne frazeologije.
Ministarstvo kulture podupiralo je 2010/2011. njezin projekt Digitalizacija i zaštita snimaka hrvatskih govora kao dijela hrvatske nematerijalne kulturne baštine u okviru programa digitalizacije arhivske, knjižničke i muzejske građe.
Više od 30 godina surađuje u međunarodnom projektu Općeslavenski lingvistički atlas, kao članica hrvatskoga i međunarodnog povjerenstva i Redakcije. Sudjelovala je na radnim zasjedanjima Međunarodnoga povjerenstva u mnogim slavenskim zemljama i Njemačkoj. Surađivala je svojim kartama u knjigama drugih zemalja i priređivala, redigirala i interpretirala našu dijalektnu građu za karte drugih autora. Izradila je (sama ili u suautorstvu) uopćavajuće, fonetske i leksičke karte te komentare za 850 punktova slavenskih jezika, objavljenih u Varšavi, u Moskvi, Skopju i Zagrebu. Suradnica je na projektu Zaklade za znanost
Kao suradnik na HRZZ projektu Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA) izrađuje opće, fonetske, morfološke i leksičke karte, organizira, ispravlja i interpretira hrvatsku dijalektnu građu.
Objavila je četiri knjige frazeološko-dijalektološkoga niza: Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj 2005., Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima (sa suautoricom J. Maresić) 2008., Frazeologija splitskoga govora s rječnicima (u suautorstvu s A. Menac) 2011. te Frazemi i poslovice u dalmatinsko-venecijanskom govoru Splita u 20. stoljeću (u suautorstvu s A. Menac) 2014.
Peta knjiga Ozvučenu čitanku iz hrvatske dijalektologije (u suautorstvu s A. Celinić) sastoji se od nosača zvuka (sa zvučnim primjerima iz 40 hrvatskih punktova) i knjige u kojoj su odgovarajući tekstovi, analize i rječnici.
Recenzenzirala je knjige, radove u časopisima i zbornicima te tri znanstvena projekta. Sudjelovala je u radu nekoliko desetaka povjerenstava. Predsjednica je Odbora za dijalektologiju i članica Odbora za leksikografiju Razreda za filologiju HAZU, gdje sudjeluje u organiziranju znanstvenih skupova.