Hrvatska dijalektologija II

Naziv
Hrvatska dijalektologija II
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
86436
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski

Cilj
Ponuditi studentima osnovna znanja o morfologiji, sintaksi i leksikologiji hrvatskih narječja. Osposobiti studente za uočavanje osnovnih sličnosti i razlika među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima. Omogućiti razumijevanje književnih tekstova na dijalektu.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s osnovnim pojmovima i s planom nastave Poslušat će se snimke govora s terena, po jedna čakavska, kajkavska i štokavska, govorit će se o sličnostima i razlikama
  2. Čakavska morfologija Analizirat će se dva snimljena primjera s čakavskoga terena prvenstveno s morfološkog aspekta, pratit će se ono o čemu se govorilo na predavanju.
  3. Čakavska morfologija Analizirat će se dva snimljena primjera s čakavskoga terena prvenstveno s morfološkog aspekta, pratit će se ono o čemu se govorilo na predavanju.
  4. Čakavska morfologija Analizirat će se dva snimljena primjera s čakavskoga terena prvenstveno s morfološkog aspekta, pratit će se ono o čemu se govorilo na predavanju.
  5. Kajkavska morfologija Analizirat će se dva snimljena primjera s kajkavskoga terena prvenstveno s morfološkog aspekta, pratit će se ono o čemu se govorilo na predavanju.
  6. Kajkavska morfologija Analizirat će se dva snimljena primjera s kajkavskoga terena prvenstveno s morfološkog aspekta, pratit će se ono o čemu se govorilo na predavanju.
  7. Kajkavska morfologija Analizirat će se dva snimljena primjera s kajkavskoga terena prvenstveno s morfološkog aspekta, pratit će se ono o čemu se govorilo na predavanju.
  8. Štokavska morfologija Analizirat će se dva snimljena primjera s štokavskoga terena prvenstveno s morfološkog aspekta, pratit će se ono o čemu se govorilo na predavanju.
  9. Štokavska morfologija Analizirat će se dva snimljena primjera s štokavskoga terena prvenstveno s morfološkog aspekta, pratit će se ono o čemu se govorilo na predavanju.
  10. Štokavska morfologija Analizirat će se dva snimljena primjera s štokavskoga terena prvenstveno s morfološkog aspekta, pratit će se ono o čemu se govorilo na predavanju.
  11. Dijalektna sintaksa Analizirat će se tri snimke govora s terena, po jedna čakavska, kajkavska i štokavska, prvenstveno sa sintaktičkog aspekta.
  12. Dijalektna leksikologija Analizirat će se tri snimke govora s terena, po jedna čakavska, kajkavska i štokavska, te materijal koji prikupe studenti, prvenstveno s leksikološkog aspekta.
  13. Dijalektna leksikologija Analizirat će se tri snimke govora s terena, po jedna čakavska, kajkavska i štokavska, te materijal koji prikupe studenti, prvenstveno s leksikološkog aspekta.
  14. Dijalektna frazeologija Studenti će govoriti o rezultatima svojih terenskih istraživanja.
  15. Dijalektna frazeologija Studenti će govoriti o rezultatima svojih terenskih istraživanja.

Ishodi učenja
  1. definirati, opisati i objasniti osnovne pojmove iz jezikoslovne kroatistike
  2. objasniti odnos staroslavenskoga jezika prema ostalim slavenskim i indoeuropskim jezicima, osobito hrvatskomu, interpretirati povijest hrvatskoga jezika te prepoznati i primijeniti razlikovne kriterije u dijalektologiji
  3. primijeniti jezikoslovna znanja u pisanoj i govornoj komunikaciji
  4. interpretirati, tumačiti i analizirati povijesne i suvremene tekstove na fonološkoj, morfonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini hrvatskoga jezika
  5. kritički analizirati jezičnu uporabu i propisanu normu na fonološkoj, morfonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini hrvatskoga jezika
  6. ustvrditi odstupanja od hrvatske standardnojezične norme u pisanim tekstovima uzimajući u obzir funkcionalnostilsku raslojenost hrvatskoga jezika
  7. ovladati pisanom i govornom komunikacijom jednoga slavenskog jezika na početnome stupnju te definirati i objasniti razliku među značajkama toga slavenskoga jezika i hrvatskoga jezika
  8. analizirati, razlikovati, raščlaniti te kritički prosuđivati vrste tekstova pisane i usmene književnosti različite namjene
  9. identificirati i locirati područje istraživanja za rad na terenu u području dijalektologije i usmene književnosti te vrednovati i pohraniti istraživani materijal
  10. procijeniti vlastite interese i kompetencije te odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
Metode podučavanja
Predavačka, metoda analize, interpretacije; uporaba računala, LCD projektora, PP prezentacija, zvučnih zapisa i dr. animiranje studenata na istraživanje, proučavanje i zaključivanje od poznatog prema manje poznatom
Metode ocjenjivanja
Ispit se provodi pismeno, a u konačnoj ocjeni prosuđuje se aktivnost i uspjeh koji su studenti postigli na pismenim provjerama tijekom nastave i u fakultativnoj izradi seminarskoga rada. Provode se pismene provjere znanja, ankete, fakultativna izrada seminarskog rada koja pokazuje stupanj usvojenosti gradiva i motiviranost za samostalan istraživački rad koji uključuje terensko istraživanje.

Obavezna literatura
  1. Brozović, D., 1997.: Narječja hrvatskoga jezika, Hrvatski leksikon, 2, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 155-156; Lisac, J., 2004.: Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskoga narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb; Lisac, J., 2009.: Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb; Lončarić, M., 1996.: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb; Lukežić, I., 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb; Menac-Mihalić, M. i Celinić, A., 2012.: Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije + DVD, Knjigra d.o.o., Zagreb; Šimunović, P., 2011.: Čakavska čitanka, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb
Dopunska literatura
  1. Barac-Grum, V., 1993.: Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Dometi, Rijeka; Brozović, D., 1985.: Suvremeno štokavsko narječje kao plod konvergentnoga jezičnoga razvoja, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, sv.1, Zagreb, 59-71; Brozović, D. 1960.: O strukturnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatsko-srpskih dijalekata, Zbornik za filologiju i lingvistiku, sv. 3, Novi Sad, str. 68-88; Brozović, D. 1970.: Dijalekatska slika hrvatskosrpskog jezičnog prostora, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 8, Zadar, str. 5-32; Brozović, D., Ivić, P., 1988.. Jezik, srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Izvadak iz 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, Zagreb; Finka,B., 1971 : Čakavako narječje, Čakavska rič, 1, Split, 41-71; Ivšić, S. 1934.: Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU 48, Zagreb; Junković, Z. 1972.: Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta, Rad JAZU, knj. 363, Zagreb (Poglavlje Kritika Ramovševe teze); Lisac, J., 2006.: Tragom zavičaja, Split; Lukežić, I., 1998.: Štokavsko narječje, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, Zagreb, 117-135; Lukežić, I., Turk, M., 1998.: Govori otoka Krka, Livellus, Crikvenica; Lukežić, Iva – Zubčić, Sanja (2007) Grobnički govor XX. stoljeća (gramatika i rječnik), Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, Rijeka; Menac-Mihalić, M.,1989.: Glagolski oblici u čakavskom narječju i u hrvatskom književnom jeziku, Filologija 17, Zagreb, 81-109; Moguš, M., 1977.: Čakavsko narječje – fonologija, Zagreb; Šimunović, Petar 2006. Rječnik bračkih čakavskih govora, Supetar; Težak, S. 1981.: Ozaljski govor, HDZ 5, Zagreb; Vranić, Silvana (2005) Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka; Zečević, V. 1992.: Fonološke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu, Zavod za hrvatski jezik Hrvatskoga filološkog instituta, Zagreb; Zečević, V., 2000.: Hrvatski dijalekti u kontaktu, Institut za jezik i jezikoslovlje, Zagreb; Zubčić, Sanja (2003) Akcent glagolskoga pridjeva radnoga u sjeverozapadnim čakavskim govorima, Čakavska rič, br. 1/2, str. 139–163; Zubčić, Sanja (2004) Akcent pridjeva u nekim sjeverozapadnim čakavskim govorima, Riječki filološki dani, knj. 5, str. 619–632.

Obavezan predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6. semestar