- identificirati i kritički razmatrati suvremene kulturne i društvene promjene primjenom etnoloških i kulturnoantropoloških teorija i metoda
- kritički analizirati i vrednovati konkretno kvalitativno istraživanje odnosa religije i suvremenih sociokulturnih procesa u kontekstu kulturnoantroploške teorije i etnografske reprezentacije
- komunicirati znanja o religijskoj dinamici i raznolikosti akademskoj i široj stručnoj zajednici
- kritički vrednovati doprinose akademskim raspravama o odnosu religije i kulturne raznolikosti, o interkulturnim odnosima u kontekstu religija i religioznosti, o odnosu religije, društvenog sjećanja i politika pamćenja, te o odnosu religije i kulturne dinamike u kontekstu suvremenih sociokulturnih procesa
- primijeniti znanja o religijskoj raznolikosti i etičkim principima struke u interkulturnom kontekstu
- analizirati i komentirati kulturne (religijske) raznolikosti u konkretnim društvenim kontekstima
- analizirati i komentirati interreligijsku komunikaciju i dinamiku interreligijskih odnosa
- identificirati, analizirati i vrednovati međuutjecaj suvremenih sociokulturnih procesa te religije i religioznosti
- identificirati, analizirati i interpretirati transformacije i raslojavanje suvremene institucionalne religioznosti
- sintetizirati, kritički valorizirati i povezivati lokalne religijske prakse s globalnim i globalizacijskim procesima i problemima
Nastava se sastoji od predavanja i seminara. Kontinuirano i aktivno praćenje nastave potiče se zadaćama (čitanjem predviđene literature) te na utemeljenim vođenim diskusijama.
U okviru predavanja koristi se i metoda vođenih diskusija. Seminarski je dio nastave radioničkog tipa. Studenti propituju adekvatnost teorijskih koncepata i pristupa u okviru vlastitog istraživanja odabranog problema, u dogovoru s nastavnikom. Tijekom semestra u okviru vlastitog istraživačkog projekta (teme) studenti izvršavaju tjedne istraživačke zadatke. Na temelju rezultata istraživanja i diskusija studenti izrađuju te konačno prezentiraju završni seminarski rad.
Evidentira se redovitost pohađanja nastave, priprema zadaća, kvaliteta seminarskog rada i aktivnost u vođenim raspravama. Ocjena se formira u omjeru: seminarski rad 70%; zadaće 15%; aktivnost u raspravama i dolasci 15%. Stjecanje svih ishoda učenja provjerava se u okviru planiranih aktivnosti na seminaru, dok se ishodi 5. te 8.-10. dodatno provjeravaju u okviru vođenih rasprava na predavanjima.