Upoznati studente s nastankom i razvojem historijske demografije te predmetom i metodama istraživanja. Upoznati studente s čimbenicima demografskog razvoja i strukturom stanovništva hrvatskog ranonovovjekovnog prostora u europskim regionalnim kontekstima (habsburškom, mletačkom i osmanskom), napose s utjecajem prostorne pokretljivosti stanovništva (migracija) na sociodemografske, etnodemografske i konfesionalnodemografske procese u ranom novovjekovlju. Uputiti studente u uzroke raspadanja regionalne sociodemografske strukture, te istaknuti imperijalna sučeljavanja ratove i epidemije kao regulacijske faktore depopulacijskih procesa. Uputiti studente u istraživački rad s različitim vrstama povijesnih vrela koja pružaju relevantne podatke za rekonstrukciju demografske slike stanovništva.

1. Historijska demografija kao povijesna disciplina. Nastanak i razvoj u svjetskoj historiografiji, interdisciplinarnost.
2. Predmet i smjerovi istraživanja historijske demografije u hrvatskoj historiografiji, priručnici i literatura.
3. Posebnosti istraživanja stanovništva u ranom novom vijeku, napose posebnosti istraživanja hrvatskih povijesnih prostora. Specifičnosti rada s protostatističkim izvorima. Rezultati dosadašnjih istraživanja.
4. Porezni popisi (habsburški, osmanski) kao izvori za istraživanje kretanja broja stanovništva i demografske strukture hrvatskih prostora. Terminologija. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
5. Matice krštenih, vjenčanih i umrlih kao izvori za istraživanje kretanja broja stanovništva i demografske strukture u ranom novom vijeku. Terminologija. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
6. Vojni popisi kao izvori za istraživanje stanovništva u ranom novom vijeku. Terminologija. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
7. Popisi vlastelinstava kao izvori za istraživanje stanovništva u ranom novom vijeku. Terminologija. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
8. Ostale vrste građe (narativni izvori, vizitacijska izvješća...) kao izvori za istraživanje stanovništva u ranom novom vijeku. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
9. Imperijalna sučeljavanja Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije kao uzroci stagnacije i depopulacije stanovništva hrvatskih prostora. Kontinuiteti i diskontinuiteti naseljenosti.
10. Ranonovovjekovne migracije i utjecaj na socijalnu, etničku i konfesionalnu strukturu hrvatskih prostora.. Uzroci, smjerovi i posljedice. Rezultati dosadašnjih istraživanja i mogućnosti daljnje obrade.
11. Epidemije, bolesti, higijena i prehrana kao regulacijski procesi demografskog kretanja. Metode i rezultati istraživanja.
12. Socijalna struktura i kulturni modeli obitelji na hrvatskim prostorima u ranom novom vijeku. (Razlike u veličini obitelji, ženidbenoj dobi, vlasništvu nad posjedom itd.). Izvori i literatura.
13. Biološka i socijalna obilježja (natalitet, mortalitet, fertilitet itd.) stanovništva hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku.
14. Ekonomski čimbenici kretanja stanovništva i međuovisnost utjecaja demografske strukture na urbani i gospodarski razvoj hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku.
15. Sumiranje spoznaja i eventualna otvorena pitanja. Zaključna rasprava.

1. Osposobiti studenate za rad s različitim ranonovovjekovnim povijesnim vrelima relevantnim za historijsko-demografska istraživanja
2. Osposobiti studente za samostalno služenje referentnom literaturom
3. Osposobiti studente za kritičko promišljanje literature
4. Osposobiti studente za samostalno pisanje i oblikovanje seminarskog rada na zadanu ili odabranu temu
5. Osposobiti studente za prepoznavanje relevantnih povijesno demografskih struktura, procesa i fenomena
6. Produbljeno razumijevanje temeljnih procesa i pojava koji su utjecali na demografsko kretanje i strukturu stanovništva hrvatskih prostora i prostora u okruženju
7. Osposobiti studente za služenje stručnom terminologijom

Nastava je organizirana u obliku problemskih predavanja i praktikuma. Budući da je predmet izrazito istraživački usmjeren, glavni oblik nastave je praktični rad s ranonovovjekovnim izvorima pogodnima za povijesnodemografsku analizu (protostatistički popisi, primjerice porezni i vojni popisi, popisi vlastelinstava, matične knjige), kao i s drugim relevantnim izvorima (narativna vrela, vizitacijska izvješća…). U nastavi se koristi i građa objavljena na internetu. Ovakav rad zahtijeva računalnu obradu izvora, izradbu seminarskih radova, kratkih power-point prezentacija te specijalnih baza podataka.

Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na praktikumu.. Student može dobiti potpis i ocjenu ako sakupi sve ECTS-bodove. Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz ispita znanja te na osnovu ocjene rada u praktikumu. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja koncipirana su na osnovu ispitne literature. Uspjeh na ispitu znanja čini 40% ukupne ocjene, a ocjena seminarskog rada 60% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.

1. Adamček, Josip – Kampuš, Ivan. Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV I XVI stoljeću. Zagreb, 1996;
2. Bertoša, Slaven. Život i smrt u Puli. Pazin, 2002
3. Friganović, Mladen. Demogeografija. Stanovništvo svijeta. Zagreb, 1990
4. Grandits, Hannes & Kaser, Karl. Familie und Gesellschaft in der Habsburgischen Militärgrenze: Lika und Krbava zu beginn des 18. Jahrhunderts», u Roksandić, Drago (ed). Microhistory of the Triplex Confinium, Budapest, 1998., 27-68
5. Hafizović, Fazileta. Popis sandžaka Požega 1579. godine. Osijek, 2001
6. Hammel, Eugen A. «Vrednovanje slavonskog popisa stanovništva iz 1698. godine». Etnološka tribina, 19, 1996, 109-150
7. Jurković, Ivan. «Klasifikacija hrvatskih raseljenika za trajanje osmanske ugroze, od 1463. do 1593.», Migracijske teme, Year 19, No 2-3, Zagreb, 2003, 147-143
8. Kaser, Karl. Porodica i srodstvo na Balkanu. Analiza jedne kulture koja nestaje. Beograd, 2002
9. Kaser, Karl. Slobodan seljak i vojnik. Svezak I, II. Zagreb, 1997
10. Kaser, Karl. Popis Like i Krbave 1712. godine. Zagreb, 2003
11. Krivošić, Stjepan. Zagreb i njegovo stanovništvo od najstarijih vremena do sredine XIX. stoljeća. Zagreb, 1981
12. Krivošić, Stjepan. Stanovništvo Dubrovnika. Dubrovnik, 1990
13. Krivošić, Stjepan. «Promjene u kretanju godišnjeg broja vjenčanja kao znak pojave oskudice hrane i gladi u Hrvatskoj tijekom XVIII. stoljeća», Rad HAZU, knj. 30, 1991, 17-58
14. Livi-Bacci, Massimo. A concise History of World Population. Cambridge, 1992
15. Livi-Bacci, Massimo – Croft, Tania – Murray, Carl Ipsen. «Population and Nutrition: An Essay on European Demographic History», Cambridge Studies in Population, Economy and Society in Past Time, New York – Cambridge, 1991
16. Mažuran, Ivan. Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine. Osijek, 1988
17. Sršan, Stjepan. „Organizacija i pisanje matičnih knjiga poslije odlaska Turaka.“ Peti Znanstveni sabor Slavonije i Baranje: zbornik radova. Osijek, 1991, 185-195
18. Vekarić, Nenad et al. Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća). Zagreb-Dubrovnik, 2000
19. Willigan, J. Dennis i Lynch, Katherine. Sources and Methode of Historical Demography, New York, 1982
20. Wertheimer Baletić, Alica. Stanovništvo i razvoj. Zagreb, 1999, 195-379.

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul ranonovovjekovna povijest, 1. semestar

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul stara povijest, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul srednjovjekovna povijest, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena povijest (19-20. stoljeće), 1., 3. semestar
2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
3. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Antička, 3. semestar
4. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 7. semestar