- kritika literature i mogućnost komentiranja historiografije, razumijevanje različitih interpretacija
- razvijanje kritičkog mišljenja
- razviti sposobnost debatiranja, uočavanja nedostataka i ograničenja historiografije
- iskazati sposobnost argumentiranja i sintetiziranja usmenim i pisanim putem (sudjelovanje u debati, esej).
- prepoznavati manipulacije prošlim u moderno doba
- podrobno razumijevanje glavnih procesa svjetske povijesti 20. stoljeća
- uočavanje utjecaja svjetskog centra na periferiju, ali i prepoznavanje transformacije "velikih ideja" u rubnim sredinama i među "malim" narodima
Nastavu izvode dr. Šoljan i Jakovina. Često se na predavanja, čije su teme dijelom određene u dogovoru sa studentima slijedeći njihove posebne interese, sub-specijalisti za određene teme, a dio istranci. Taj dio nastave je klasičan.
Nastava na seminaru bit će organizirana u tri ciklusa i temeljit će se, između ostalog, na nekoliko poglavlja knjiga koje ćete pripremati za ispit. U prvom će se ciklusu (do petog tjedna) na temelju knjiga M. McMillan i Gheerta Maka govoriti o Prvom svjetskom ratu, prije svega prilikama u Italiji i Kraljevstvu SHS, Njemačkoj, Grčkoj i Turskoj, SAD-u. Drugi ciklus (poglavlja iz knjige Richarda Overyja 1,3,5,9,13 i 14, uz pripadajuće dijelove Ferroa i, po izboru, dijelove Gheerta Maka) pokrivat će neke od temeljnih fenomena totalitarnih sustava u svijetu između dva rata, Njemačkoj i SSSR-u ponajviše, kao što su kult ličnosti, kulturni život u nacističkoj Njemačkoj i Staljinovom Sovjetskom Savezu, logore i represiju u obje države, Holokaust i odnos prema Židovima, Romima, Slavenima i sl. Treći i posljednji ciklus je o Hladnom ratu temeljen na knjizi Odd Arne Westada Globalni hladni rat i knjzi Gheerta Maka, a posebnu pozornost treba posvetiti poglavljima četiri, pet i osam). Završit ćemo analizom prvog i drugog poglavlja, o „Carstvu slobode“ i „Carstvu pravde“.
Ispit se sastoji od dva kolokvija (pismeni) i usmeni (2 provjere znanja tijekom semestra – nakon 5. i 11. tjedna nastave, a završni je usmeni ispit). Vrednovanje će biti u omjeru: 25% za prvi kolokvij, 30% za seminar i 45% za završni ispit i pismeni rad koji se dogovara na seminaru. Pohađanje donosi 5 bodova.
OCJENA: brojčana, zbroj uspjeha triju ispita i aktivnosti na nastavi i seminaru.
Svi studenti moraju, u dogovoru s nastavnikom, izabrati knjigu koja nije dio ispitne literature, a detaljnije govori o nekom o fenomena iz povijesti 20. stoljeća. Prikaz ili komentar pojedinog problema ili knjige moraju biti predani najkasnije posljednji tjedan u svibnju. Bez ocjene iz seminara neće se moći pristupiti usmenom ispitu. Nepredavanje seminara na vrijeme, povlači kaznene bodove.
