Hrvatska i svijet u 20. stoljeću - komparatističke teme

Naziv
Hrvatska i svijet u 20. stoljeću - komparatističke teme
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
6
Šifra
124434
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je komparatistički, koristeći različite pristupe i „osvjetljenja“, pokazati najvažnije fenomene 20. stoljeća. Student bi trebao produbiti postojeća i steći nova temeljna povijesna znanja vježbajući kritičko razmišljanje, razvijajući sposobnost demistifikacije uvriježenih stereotipa, kontekstualizacije naučenog, povezivanja nacionalne povijesti i velikih svjetskih zbivanja.
Sadržaj
  1. Organizacija predmeta. O čemu će se govoriti? Koji su događaji i procesi u 20. stoljeću ključni za razumijevanje svijeta danas i svijeta u 20. stoljeću? Pokušaj periodizacije 20. stoljeća.
  2. Svijet u 20. stoljeću. Duga trajanja.
  3. Balkanski ratovi. Stanovništvo i manjine u 20. stoljeću.
  4. Atentat u Sarajevu i Prvi svjetski rat. Različite interpretacije; živa povijest.
  5. KOLOKVIJ
  6. Svijet između dva rata – liberalne demokracije, totalitarni sustavi. Izabrani problemi.
  7. Hrvatska i fašističke zemlje. Hrvatska i nacizam.
  8. Hitler. Drugi svjetski rat. Staljin i organizacija države.
  9. Umjetnost, kultura i svakodnevica od 1930' do kraja Drugog svjetskog rata.
  10. Hitler i Papa Pio XII.
  11. KOLOKVIJ
  12. Krize u socijalizmu i razlike u pristupima. Mađarska, Čehoslovačka, Poljska, Kuba, Vijetnam. Socijalistička društva. Albanija. Kultura, film, sport, „borba za duše i srca“
  13. Krize u Hladnom ratu.
  14. Nesvrstani i dekolonizacija.
  15. Svijet između dva rata – liberalne demokracije, totalitarni sustavi.

Ishodi učenja
  1. kritika literature i mogućnost komentiranja historiografije, razumijevanje različitih interpretacija
  2. razvijanje kritičkog mišljenja
  3. razviti sposobnost debatiranja, uočavanja nedostataka i ograničenja historiografije
  4. iskazati sposobnost argumentiranja i sintetiziranja usmenim i pisanim putem (sudjelovanje u debati, esej).
  5. prepoznavati manipulacije prošlim u moderno doba
  6. podrobno razumijevanje glavnih procesa svjetske povijesti 20. stoljeća
  7. uočavanje utjecaja svjetskog centra na periferiju, ali i prepoznavanje transformacije "velikih ideja" u rubnim sredinama i među "malim" narodima
Metode podučavanja
Nastavu izvode dr. Šoljan i Jakovina. Često se na predavanja, čije su teme dijelom određene u dogovoru sa studentima slijedeći njihove posebne interese, sub-specijalisti za određene teme, a dio istranci. Taj dio nastave je klasičan. Nastava na seminaru bit će organizirana u tri ciklusa i temeljit će se, između ostalog, na nekoliko poglavlja knjiga koje ćete pripremati za ispit. U prvom će se ciklusu (do petog tjedna) na temelju knjiga M. McMillan i Gheerta Maka govoriti o Prvom svjetskom ratu, prije svega prilikama u Italiji i Kraljevstvu SHS, Njemačkoj, Grčkoj i Turskoj, SAD-u. Drugi ciklus (poglavlja iz knjige Richarda Overyja 1,3,5,9,13 i 14, uz pripadajuće dijelove Ferroa i, po izboru, dijelove Gheerta Maka) pokrivat će neke od temeljnih fenomena totalitarnih sustava u svijetu između dva rata, Njemačkoj i SSSR-u ponajviše, kao što su kult ličnosti, kulturni život u nacističkoj Njemačkoj i Staljinovom Sovjetskom Savezu, logore i represiju u obje države, Holokaust i odnos prema Židovima, Romima, Slavenima i sl. Treći i posljednji ciklus je o Hladnom ratu temeljen na knjizi Odd Arne Westada Globalni hladni rat i knjzi Gheerta Maka, a posebnu pozornost treba posvetiti poglavljima četiri, pet i osam). Završit ćemo analizom prvog i drugog poglavlja, o „Carstvu slobode“ i „Carstvu pravde“.
Metode ocjenjivanja
Ispit se sastoji od dva kolokvija (pismeni) i usmeni (2 provjere znanja tijekom semestra – nakon 5. i 11. tjedna nastave, a završni je usmeni ispit). Vrednovanje će biti u omjeru: 25% za prvi kolokvij, 30% za seminar i 45% za završni ispit i pismeni rad koji se dogovara na seminaru. Pohađanje donosi 5 bodova. OCJENA: brojčana, zbroj uspjeha triju ispita i aktivnosti na nastavi i seminaru. Svi studenti moraju, u dogovoru s nastavnikom, izabrati knjigu koja nije dio ispitne literature, a detaljnije govori o nekom o fenomena iz povijesti 20. stoljeća. Prikaz ili komentar pojedinog problema ili knjige moraju biti predani najkasnije posljednji tjedan u svibnju. Bez ocjene iz seminara neće se moći pristupiti usmenom ispitu. Nepredavanje seminara na vrijeme, povlači kaznene bodove.

Obavezna literatura
  1. FERRO, Marc, Sedmorica zaraćenih, FPZ, Zagreb 2008.
  2. OVERY, Richard, Diktarori, Hitlerova Njemačka, Staljinova Rusija, Ljevak, Zagreb 2006.
  3. BURLEIGH, Michael, Treći Reich, Nova povijest, Fraktura, Zagreb 2012.
  4. MACMILLAN, Margaret, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet. Ljevak, Zagreb 2008.
  5. MAK, Gheert, U Europi. Putovanje kroz dvadeseto stoljeće, Jesenski i Turk, Zagreb 2010.
  6. WESTAD, Odd Arne, Globalni hladni rat, Golden marketing, Zagreb 2009.
  7. DINER Dan, Razumjeti stoljeće, Općepovijesno razmišljanje. Fraktura, Zagreb 2013.
Dopunska literatura

Obavezan predmet na studijima
Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij