Kroz propitivanje i raščlambu odabranih problema studenti će se upoznati s procesom kristijanizacije Rimskog carstva u razdoblju simbolički omeđenom Dioklecijanovim usponom na carsko prijestolje (284.) i pljačke Rima (410.). Temeljna je svrha kolegija upoznavanje odabranih povijesnih izvora i povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te razvijanje sposobnosti kritičke prosudbe relevantne suvremene historiografije, kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge koju je prihvaćanje kršćanstva kao najprije dopuštene, a potom i promicane religije imalo na sudbinu kasnog Rimskog carstva i, posredno, zapadne civilizacije. Promatrajući „društveni uspjeh kršćanstva“ u usporedbi s „katastrofom Rimskog carstva“, na primjeru 4. st., razmotrit će se nekoliko ključnih problema:

1. Uvod: historiografija i problemi
2. Dioklecijanovo Carstvo: ustrojstvo države, ideologija i veliki progon kršćana (303.-311.)
3. „Konstantinovski obrat“ i utemeljenje kršćanskog Carstva
4. Oblikovanje pravovjerja: izazov arijanstva i veliki crkveni sabori 4. st.
5. Kristijanizacija rimske aristokracije i društveno-politička uloga biskupa
6. Pojava, društvene okolnosti i posljedice pojave kršćanske pustinjačke tradicije
7. Kult svetaca: uspomena na mučenike i oblikovanje kršćanske hagiografije
8. Preobrazba kasnoantičke kulture: filozofski i religijski sinkretizam
9. Problem religioznog nasilja
10. Lik kršćanskog intelektualca: sv. Augustin
11. Priča o dva grada: sv. Augustin i pad Rima
12. Transformacija tradicionalnih elita
13. Izazov barbara
14. Kasnoantička kršćanska baština
15. Zaključno izlaganje i završna diskusija

1. Poznavanje i usvajanje temeljnog pojmovlja i koncepata koji se pojavljuju u izvorima i znanstvenoj literaturi.
2. Razviti sposobnost kritičkog tumačenja ključnih procesa vezanih uz kristijanizaciju Rimskog Carstva u 4. st.
3. Uočavanje i razumijevanja relevantnosti ključnih problema i procesa za oblikovanje srednjovjekovne kršćanske civilizacije.
4. Stjecanje temeljnog činjeničnog znanja o povijesti kršćanstva između o. 285 i o. 410.

Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih izvora i recentne literature, te izlaganja i kritičke evaluacije pročitanoga. Pratit će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (sudjelovanje u raspravi, sastavljanje eseja i usmeno izlaganje) koji će imati presudnu ulogu pri donošenju konačne ocjene.

Nazočnost na seminaru (dopuštena su 2-3 izostanka tijekom semestra), čitanje zadane literature (1-3 članka/odlomka tjedno), aktivno sudjelovanje u seminarskom dijelu nastave (rasprava, predstavljanje zadane teme u obliku usmenog izlaganja) te ispunjavanje dogovorenog pisanog zadatka. Ispunjenje obveza podrazumijeva poznavanje predmetnih sadržaja, sposobnost kritičkog tumačenja obvezatne literature, te poznavanje odabranih naslova iz izborne literature. Dodatna literatura predviđena je kao pomoć zainteresiranim studentima u temeljitijem upoznavanju odabrane problematike.

1. Tjedna čitanja i izborna literatura bit će priređeni u obliku Čitanke, odnosno tjednih zadataka

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul stara povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul srednjovjekovna povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul ranonovovjekovna povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena povijest (19-20. stoljeće), 2., 4. semestar
2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 2., 4. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar
4. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 8., 10. semestar