Kršćanstvo u srednjem vijeku I

Naziv
Kršćanstvo u srednjem vijeku I
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
4
Šifra
124438
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Kroz razradu odabranih tema studenti će upoznati razvoj kršćanstva u razdoblju između kasne antike i ranoga srednjega vijeka (o. 200.–800.). Temeljna je svrha kolegija upoznavanje povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te usvajanja terminologije kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge kršćanstva u oblikovanju srednjovjekovne civilizacije. Smještanje kršćanstva prije svega kao kulturnog (društvenog, religijskog i intelektualnog) fenomena u kontekst kasnoantičkih civilizacija Sredozemlja, te njegova uloga u oblikovanju „temelja“ srednjovjekovne Europe obraditi će se kroz osnovne teme: nastanak kršćanstva (židovski korijeni, helenistički utjecaji, oblikovanje biblijskog kanona i pravovjerja, otačka književnost, začeci specifično kršćanskoga svjetonazora), uklapanje kršćanstva u kulturu kasnoga Rimskog carstva (sukob s državnim vlastima, kršćanstvo kao državna religija, crkvena geografija, začeci historiografije, Crkva kao baštinik Carstva), raznolikosti ranog kršćanstva (hereze, unutarnje podjele i odnos prema drugima, nastanak monaštva, začeci hagiografije i kulta svetaca), te uloge Crkve u kristijanizaciji „barbarskih“ naroda (uloga biskupa i rimske aristokracije u kristijanizaciji, samostanski život i očuvanje klasične kulture).
Sadržaj
  1. Predstavljanje kolegija i dogovor • Zašto i kako proučavati rano kršćanstvo? • Pristupi istraživanju povijesti kršćanstva: predmet, metodologija, problemi • Kronologija i geografski okvir.
  2. Podrijetlo i okolnosti oblikovanja kršćanstva • Historiografija i kronologija ranog kršćanstva, Isusova povijesnost, • Židovsko podrijetlo i helenistički utjecaji, Pavao iz Tarza i socijalni kontekst prvih kršćanskih zajednica
  3. "Unutarnji neprijatelji": oblikovanje pravovjerja i svetopisamski kanon • Utvrđivanje svetopisamskog kanona • Prve hereze i oblikovanje rane kristologije
  4. "Vanjski neprijatelji": sukob s rimskom državom i rana mučenička tradicija • Podrijetlo netrpeljivosti: rimsko društvo i kršćanstvo • Progoni: pravni temelji, oblici i kronologija, nastanak mučeničkih Acta
  5. "Veliki obrat": Car Konstantin i kristijanizacija Carstva (312.-395.) • Konstantinovo obraćenje i njegove posljedice • Sabor u Nikeji i sukob s arijanstvom • Konstantinovi nasljednici
  6. Kasnoantički biskupi i razvoj crkvene organizacije (o. 250.-550.) • Podrijetlo biskupske službe, rast ugleda i moći biskupa u 4. st. • Društvene i političke uloge biskupa u kasnoj antici
  7. "Gradovi u pustinji": začeci i nastanak kršćanskog monaštva • Povijesni, geografski i društveni kontekst (Egipat, Palestina i Sirija) • Temeljni izvori i prva književnost (Život sv. Antuna Pustinjaka i njegov utjecaj)
  8. Sveci i njihovi životopisci • Živući sveci i njihova uloga u ranoj Crkvi, • Podrijetlo i okolnosti oblikovanja rane kršćanske hagiografije
  9. Kršćanstvo i „poganstvo“ u kasnoj antici • Objasnidbeni modeli: suživot ili sukob kultura • Problem religijskog nasilja u kasnoj antici
  10. Kristološki sukobi i kodifikacija kršćanske države (o.400.- o.600.) • Efeški sabor (431) i Halkedonski sabor 451 • car Justinijan i sukob "Tria capitula"
  11. Redovništvo na Zapadu • Začeci monaštva na zapadu: sv. Martin iz Toursa, sv. Ivan Kasijan, • sv. Benedikt iz Nursije i njegovo Pravilo
  12. Pokrštavanje Zapada: lokalne elite i barbari • Kršćanstvo u Galiji: transformacija rimskog svijeta • Misijski pothvati od 5. do ranog 8. st.: Irska, Britanija i Germanija
  13. Kraj kršćanske antike • pojava, razvoj i širenje Islama • odnosi istočnih i zapadnih Crkava
  14. Nasljeđe kasne antike u ranome srednjem vijeku: Sredozemlje i Europa • Širenje islama i kraj antike: Pirenneova teza • "Rođenje Europe"
  15. Rasprava

Ishodi učenja
  1. Stjecanje temeljnog činjeničnog znanja o povijesti kršćanstva u kasnoj antici (o.200-o.800.)
  2. Poznavanje i usvajanje temeljnog pojmovlja i koncepata koji se pojavljuju u izvorima i znanstvenoj literaturi.
  3. Razviti sposobnost kritičkog tumačenja ključnih procesa vezanih uz kristijanizaciju kasnog Rimskog Carstva u širem povijesnom kontekstu
  4. Sposobnost tumačenja ključnih (odabranih) izvora relevantnih za razumijevanje koji se mogu koristiti za povijest obiteljskih struktura
  5. Sposobnost analitičkog razumijevanja relevantnosti ključnih problema i procesa za oblikovanje srednjovjekovne kršćanske civilizacije
Metode podučavanja
Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih izvora i recentne literature, te izlaganja i kritičke evaluacije pročitanoga. Pratit će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (osobito sudjelovanje u raspravi, usmeno izlaganje i sastavljanje pismenog rada) koji će se uzeti u obzir pri zaključivanju ocjene.
Metode ocjenjivanja
Završna ocjena oblikuje se na temelju sljedećih čimbenika: Nazočnost i aktivnost na seminaru (10%); Izlaganje (10%); Bibliografija (10%); 1. kolokvij (20%); 2. kolokvij (20%); Završni pismeni rad (30%)

Obavezna literatura
  1. Franzen, August. Pregled povijesti Crkve. Prev. Josip Rittig. Priručnici sv. 1. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1993., 7-122 [133.]
  2. Kovačić, Slavko. Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku. Split: Verbum, 2004., 21-125. [148]
  3. Badurina, Anđelko, ur. Leksikon ikonografije, simbolike i liturgike zapadnog kršćanstva. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber – Kršćanska sadašnjost, 1990.
  4. Kapitanović, Vicko. Kršćanska arheologija. Split: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, 2006.)
Dopunska literatura
  1. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve I: Od praopćine do ranokršćanske velecrkve [Karl Baus]. Prev. J. Turčinović i V. Bajsić. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1972. [izvornik: 1965], 71-460.
  2. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve II: Crkva carstva poslije Konstantina Velikog. [Karl Baus i E. Ewig] Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995 [izvornik 1975].
  3. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve III/I: Od crkvenog ranog srednjeg vijeka do grgurovske reforme [E. Ewig i H.G.Beck]. Prev. J. Rittig i L. Držić. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1971., 2001. [izvornik: 1966], 3-115.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 8., 10. semestar