Zamišljen kao nastavak predmeta Kršćanstvo u srednjem vijeku I, ovaj će kolegij kroz odabrane teme iz povijesti europskog kršćanstva obrađivati specifično kršćanske elemente srednjovjekovne kulture. Studenti će se upoznati s fenomenima karakterističnima za kršćanstvo u ranom i visokom srednjem vijeku, te njihovom ulogom u formiranju europskih društava i mentaliteta. Pristup problemima bit će donekle kronološki, no s težištem na obradi odabranih problema. Kroz razradu odabranih tema studenti će se upoznati s razvojem kršćanstva u razdoblju između otprilike 800. i 1300. Temeljna je svrha kolegija upoznavanje povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te usvajanja terminologije kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge kršćanstva u oblikovanju srednjovjekovne civilizacije. Smještanje kršćanstva prije svega kao kulturnog (društvenog, religijskog i intelektualnog) fenomena u kontekst europskih srednjovjekovnih društava, te njegova uloga u stvaranju srednjovjekovne Europe obraditi će se kroz razradu osnovnih tema: geografija srednjovjekovnog kršćanstva, pokrštavanje sjeverne i srednje Europe; oblikovanje latinskog kršćanstva i njegovi odnosi s bizantskim kršćanstvom, oblikovanje kršćanskog svjetonazora i njegova historiografija, biskupski ustroj i uloga papinstva na Zapadu, odnos Crkve i svjetovnih vlasti, redovništvo, liturgija i organizacija vremena, srednjovjekovna pobožnost, hagiografija i pučka religioznost, raznolikosti srednjovjekovnog kršćanstva (hereze, unutarnje podjele i odnos prema „drugima“).

1. Doba vjere? Sadržaj, pristup i geografija „kršćanske Europe“ u srednjem vijeku, Što je „srednjovjekovno kršćanstvo“?, historiografija, pristupi i problemi
2. Obnova kršćanskog Carstva na zapadu Rim i Carigrad, aspekti karolinške renesanse i razvoj bizantskog kršćanstva, uloga Crkve i kršćanstva u oblikovanju ranosrednjovjekovnih država (rimska aristokracija, biskupi, kontinuitet), Karolinška renesansa i njena ideologija
3. Pokrštavanje sjeverne i srednje Europe Germansko kršćanstvo, Britanska misija, Pokrštavanje Srednjoistočne Europe, Što je pokrštavanje, a što obraćenje? Kristijanizacija i oblikovanje srednjovjekovnih država (Moravska, Bugarska, Hrvatska)
4. Rane redovničke obnove Heterogenost ranosrednjovjekovnog redovništva, Benedikt Anijanski i karolinška reforma, Cluny, Citeaux, Chatreuse, temelji svjetonazora i oblici redovničkog života, rasprostranjenost redovničkih zajednica
5. Srednjovjekovna liturgija: raznolikosti, oblici i značenje Podrijetlo liturgijskih tradicija u kasnoj antici, oblici liturgije u srednjem vijeku, liturgijske knjige, liturgija i oblikovanje svakodnevnog života
6. Pape, biskupi i vladari Razvoj monarhijskog ustroja Crkve, crkvena geografija, pitanje rimskog primata i odnos Crkve prema svjetovnim vlastima, tzv. „Grgurovska reforma“ i njene posljedice
7. Gradsko kršćanstvo: „renesansa 12. st.“ i njene posljedice Nastanak sveučilišta, pojava prosjačkih redova, razvoj teologije i novi oblici pobožnosti, utjecaj pismenosti na nastanak hereza
8. Srednjovjekovni svjetonazor i smisao povijesti Razvoj kršćanske historiografije, teologija povijesti i shvaćanje vremena, oblici pisanja povijesti, značajke srednjovjekovne historiografije
9. Srednjovjekovna svakodnevica: pučko kršćanstvo i životni svjetonazor Oblici pobožnosti, pučka religioznost, kult svetaca
10. Hagiografija i svetaštvo Temeljni oblici srednjovjekovne hagiografije, živući sveci i mistici, razvoj procesa kanonizacije svetaca
11. Odnos prema drugima: istočni kršćani, židovi i muslimani Udaljavanje istoka i zapada, židovi: predrasude i oblikovanje „progonećeg društva“, križarski ratovi i odnos prema muslimanima
12. Unutarnji neprijatelji: heretici i raspadanje crkvenog jedinstva Srednjovjekovne hereze i odgovor Crkve na njihovu pojavu, strah od zavjera, inkvizicija i unutar-europski križarski ratovi, Crna smrt i njezine posljedice
13. Završna diskusija

1. Stjecanje temeljnog činjeničnog znanja o povijesti kršćanstva u srednjem vijeku (o.800-o.1300.)
2. Poznavanje i usvajanje temeljnog pojmovlja i koncepata koji se pojavljuju u izvorima i znanstvenoj literaturi.
3. Razviti sposobnost kritičkog tumačenja ključnih procesa vezanih uz razvoj (ponajprije) zapadnog, latinskog kršćanstva u srednjovjekovnoj Europi
4. Sposobnost uočavanja veza između suvremenih kulturnih i institucionalnih formi i njihovih srednjovjekovnih predšasnika.

Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Na početku semestra provesti će se kratko anketiranje o interesu i usmjerenju studenata, te utvrditi stanje poznavanja osnovnih tema (npr. terminologije). Izlaganja će se prilagoditi razini znanja i potrebama studenata. Uz poticanje usmene komunikacije naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih primjera iz recentne literature, te kritičku evaluaciju pročitanog. Pratiti će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (sudjelovanje u raspravi, izlaganje, pismeni rad) koji će se uzeti u obzir pri donošenju konačne ocjene.

Završna ocjena oblikuje se na temelju sljedećih čimbenika: Nazočnost i aktivnost na seminaru (10%); Izlaganje (10%); izrada bibliografije (10%); 1. pismeni kolokvij (20%); 2. pismeni kolokvij (20%); Završni pismeni rad (30%)

1. Tjedna čitanja i izborna literatura bit će priređeni u obliku Čitanke, odnosno tjednih zadataka.

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul srednjovjekovna povijest, 3. semestar

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul stara povijest, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul ranonovovjekovna povijest, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena povijest (19-20. stoljeće), 1., 3. semestar
2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
3. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Istraživački, 1. semestar
4. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Istraživački, 1. semestar
5. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Antička, 3. semestar